Umjetna inteligencija u posljednje vrijeme podiže puno prašine. Piše školske zadaće, „oblači“ Papu, osvaja nagrade za umjetnost i potiče sve dublje i šire rasprave o etičnosti daljnjeg razvoja takve tehnologije. Kao svaka novina, potiče i veliku znatiželju, pa su se mnogi od nas zabavljali s mogućnostima koje nudi ChatGPT i isprobali artističke mogućnosti programa kao što je DALL-E.
Sama pojava umjetne inteligencije sa sobom povlači bezbrojna etička pitanja, a neka od njih tiču se i umjetnosti. Bez obzira na to što mislili o samoj „izvedbi“ pojedinih slika i njihovim tehničkim dostignućima koja će bez sumnje iz dana u dan biti sve bolja, AI nameće pitanja koja se tiču same umjetnosti, etike i čovječnosti.
Etičke dileme o umjetnosti umjetne inteligencije
Prva stavka koje se kritičari dotiču jest opaska da AI samo koristi razne slike koje onda „spoji“ u jednu. No ta umjetnost nije puki kolaž, a to može vidjeti svatko tko se malo „poigrao“ s programom kao što je DALL-E i zadao temu poput „žena na plaži gleda u zalazak sunca u impresionističkom stilu dok muškarac gleda u nju“. Razvidno je da umjetna inteligencija ne razumije najbolje ljudsku anatomiju i da se ne radi o remek-djelu vrsnog umjetnika, no slika bi mogla proći kao amaterski crtež.
Ono što je nekima puno važnija preokupacija jest sama etičnost prikupljanja podataka na kojima temelji svoje radove. Jer za „treniranje“ umjetna inteligencija koristi vrlo široki spektar radova i podataka, uključujući i umjetnička djela pod zaštitom autorskih prava. Pa se kritičari žale da su ta djela korištena bez pristanka umjetnika, čime su njihova prava prekršena. A to prije svega ukazuje i na sporost prava da drže korak s razvojem novih tehnologija. No isto tako, umjetnici se uvijek, svjesno ili ne, referiraju na radove svojih suvremenika i onih kojih su došli prije njih. Tako da način skupljanja podataka koji koristi AI možda jest problematičan, ali sam rezultat je druga priča.
Posljednja dvojba je ujedno možda i najvažnija i najkompleksnija, a tiče se same prirode umjetnosti. Umjetnost je „raznovrsni spektar ljudske aktivnosti i proizvod te aktivnosti, koja uključuje kreativni ili maštoviti talent koji pokazuje tehničku vještinu, ljepotu, emocionalnu moć ili konceptualnu ideju“, stoji definicija na Wikipediji. Umjetnost je ujedno kroz cijelu ljudsku povijest bila povezana s religijom, filozofijom, nesvjesnim, ritualima i vjerovanjima i bila smatrana najvišim izrazom ljudske duše. Pa kako onda bezdušni program ili stroj može stvarati nešto što je dosad bila isključivo ljudska osobina?
Tko/što je umjetnik
Ne smijemo zaboraviti da iza tehnologije koja „izbacuje“ slike i dalje stoji prije svega – čovjek. AI ne stvara sama od sebe, nije pokrenuta nekim božanskim nadahnućem ili potrebom za izražavanjem kao što su to sami umjetnici. Već iza svake nastale slike stoji čovjek. Čovjek koji „hrani“ program podacima, ali i čovjek koji tehnologiji zadaje naredbe, koristi umjetnu inteligenciju kao kist, ljepilo ili fotoaparat.
Možda zato i ne treba čuditi što je DALL-E na opis „AI stvara sliku AI stvaranja slike u stilu apstraktnog ekspresionizma“ dao naslovnu sliku ovog članka. AI možda nije savladao likovni vokabular apstraktnog ekspresionizma, ali sebe vidi s ljudskim licem.
Kako će se dalje razvijati priča o umjetnoj inteligenciji, tek ćemo doznati, no čini se da će se broj radova koje stvaraju ljudi koristeći AI i njezine mogućnosti samo rasti. I to ne treba biti instant alarm za paniku – ni fotografija nije uništila slikarstvo, električna gitara nije umanjila privlačnost akustične, a demokratizacija sredstava za bavljenje umjetničkim izražavanjem nije narušila moć remek-djela.
Naslovni vizual: DALL-E
