DOKU-SERIJA ‘MODERNA VREMENA’: Sve što trebate znati o povijesti hrvatskog dizajna

Tamara Radan
17.12.2023.

“Moderna vremena” autora Dubravka i Mateja Merlića te redatelja Tomislava Šobana obrađuju povijest hrvatskog dizajna od 1950. do danas. Emitirat će se srijedom na HRT 1 od 20:15 sati

Dokumentarna serija “Moderna vremena“ kroz sedam epizoda prikazuje razvoj hrvatskog dizajna u razdoblju od 1950. do danas. Gledajući unatrag, tih 70-ak godina nije uvijek bilo obilježeno vrhunskim ostvarenjima, niti su sami korisnici tih dobro oblikovanih proizvoda bili svjesni da ih je splet kreativnih, ekonomskih, socijalnih i političkih okolnosti doveo u poziciju da budu dio svjetskih trendova. A baš to se dogodilo 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća. U zemlji razorenoj ratom, na početku sveobuhvatne industrijalizacije, skupina iznimno kreativnih i sposobnih ljudi predvođena Vjenceslavom Richterom kreće u kreativno oblikovanje vremena i prostora. Rezultati rada te grupe su brojna nova naselja, uređenja stanova na zapadnjački način te međunarodna istupanja na svjetskim izložbama na kojima su osvajali najbolje ocjene.

U prve četiri epizode serijala uz pomoć živih sudionika i stručnjaka valorizira se postignuto u vremenu 50-ih i 60-ih te se kontekstualizira u ondašnje međunarodne okolnosti i današnju svijest o onome što je ostavljeno sljedećim generacijama. Najznačajniji trag u tom razdoblju ostavili su Bernardo Bernardi koji je inspiriran skandinavskim dizajnom stvarao upečatljive komade namještaja, samozatajni Bruno Planinšek sa svojim električnim mlincem za kavu MIKI ili gramofonom Tosca te nekolicina kreativaca koji su dobili svoje mjesto u serijalu “Moderna vremena”.

U drugoj polovici serijala obrađuje se razdoblje 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća u kojem snažna industrijska proizvodnja obilato koristi usluge svojih kućnih odjela dizajna. Dizajneri poput Blaženke Kučinac, Tomislava Hrabra i Mladena Orešića stvaraju u tvornicama Mobilia Ivo Marinković, Gorica i Jadran proizvode koji se prodaju u stotinama tisuća komada. Uz to, grafički dizajn je na svom vrhuncu – radovima nenadmašnih Ivana Picelja, Mihajla Arsovskog, Borisa Bućana i Borisa Ljubičića pridružuje se i novostasala zvijezda Mirko Ilić.

Zaključna epizoda obrađuje zastoj u proizvodnji i dizajnu koji se zbog ratnih okolnosti i privatizacije dogodio u devedesetima, ali donosi i nadu jer se nakon 2000. godine pojavljuju mladi dizajneri koji surađuju s tvornicama te ostvaruju lijepo oblikovane proizvode koji se probijaju i na međunarodna tržišta.

Uz atraktivne arhivske snimke, rekonstrukcije starih i danas nedostupnih komada, sjećanja živih aktera tog živahnog razdoblja, “Moderna vremena“ koriste studio kao važnu kariku u obradi hrvatskog produkt dizajna: scenografski postavi u svakoj od epizoda razlikuju se jer uključuju namještaj i uporabne predmete iz razdoblja koje se obrađuje. Primjerice, garniturom koju je Bernardo Bernardi kreirao za RANS Moše Pijade ili stolicama Jadran Mladena i Marijana Orešića skreće se pažnja na ljepotu i funkcionalnost tih komada kao i na njihovu suvremenost i upotrebljivost u današnjici.

Dubravko Merlić, uz sina Mateja Merlića autor je i producent serijala, koscenarist (uz Mateu Milić), a ujedno je i domaćin u čijem se studiju izmjenjuju stručni sugovornici, kustosi i povjesničari umjetnosti.

“Matej i ja veliki smo zaljubljenici u namještaj iz druge polovice prošloga stoljeća te smo tijekom godina skupili zanimljivu zbirku namještaja iz hrvatske i svjetske dizajnerske baštine. Načini na koje smo dolazili do hrvatskih komada često su bili smiješni i žalosni, jer je uglavnom bila riječ o spašavanju tih komada od uništenja. Iznenadilo nas je kolika je zapravo nebriga prema velikom nasljeđu koje su nam ostavili ljudi poput Bernardija, Planinšeka, Petričevića ili Blaženke Kučinac, i to nam je bio poticaj da s našom ekipom u “Modernim vremenima” istražimo i valoriziramo tu baštinu te je vratimo na mjesto koje joj zasluženo pripada”, izjavio je Dubravko Merlić.

“Budući da smo tata i ja ljubitelji namještaja iz druge polovice prošloga stoljeća, došli smo na ideju da radimo dokumentarni serijal o povijesti hrvatskog dizajna. Želja mi je bila pretvoriti tu našu zajedničku strast u dokumentarni serijal koji će široj javnosti pokazati kakvo su nam nasljeđe ostavili naši dizajneri i arhitekti iz prošloga stoljeća. S našom divnom ekipom i partnerima serijala temeljito smo istraživali građu, došli i do nekih novih saznanja, ali ono što je najvažnije, mislim da smo kroz serijal uspjeli pokazati da je ta dizajnerska baština vrijedna, te da u svakom povijesnom trenutku korespondira s najboljim svjetskim dizajnerskim tokovima”, kaže Matej Merlić koji je za “Moderna vremena” skladao i originalnu glazbu.

Direktor fotografije je Ante Cvitanović, montažerka Urša Vlahušić, za scenografiju je zaslužan Studio 249, za kostimografiju Katarina Zaninović, za dizajn Klasja & Zita te za animaciju Franko Dujmić.

Serijal je za Hrvatsku radioteleviziju izradila producentska kuća Castor Multimedia, a razvoj projekta podržao je Hrvatski audiovizualni centar. Partneri na serijalu su Muzej suvremene umjetnosti, Tehnički muzej Nikola Tesla, Muzej za umjetnost i obrt te Zagreb film.

Pročitaj više

Život ispod maske

Iako je film ‘Maria’ premijerno prikazan na Venecijanskom festivalu kod mnogih izazvao snažne emocije i suze, mnogi kritičari zamjeraju da je u filmu previše obožavanja i veličanja dive, a premalo ranjivosti koju su najavljivali

Festival svjetskog kazališta

Predstave u sklopu Festivala svjetskog kazališta održat će se na tri zagrebačke lokacije. Festival će tako otvoriti argentinska predstava „F**k me“, Marine Otero, 11. rujna u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Mikro-pobune i bizarne opsesije

Trinaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida koji okuplja suvremene umjetni⁞ke koji rade u mediju fotografije i/ili u njezinom proširenom obliku otvara se 26. rujna u 20 sati u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb s četiri izložbe, među kojima je i centralna izložba finalist⁞a koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Creeps and Butterflies zadanu od kustos⁞a festivala Barbare Gregov, Lovre Japundžića i Lee Vene.

100. obljetnica rođenja

Ove godine obilježava se stota godišnjica rođenja velikoga splitskog umjetnika Frane Missije. Iako se mahom ogledao u slikarstvu aktivno istražujući granice i mogućnosti toga likovnog medija,

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.