ŽENE UMJETNICE U FOKUSU: Dođite zbog mode, ostanite zbog umjetnosti

Tamara Radan
22.12.2023.

Kada bismo morali sažeti dvije teme u jednoj – zašto je u umjetnosti toliko malo zastupljeno umjetnica i koje su umjetnice koje morate znati, sve odgovore bismo mogli pronaći na sjajnoj Diorovoj izložbi u pariškoj La Galerie Dior

Kada je 2017. godine Diorova dizajnerica Maria Grazia Chiuri predstavila u svojoj proljetnoj kolekciji bijelu majicu s natpisom “SVI BISMO TREBALI BITI FEMINISTI“, ona je istog trena postala viralna na društvenim mrežama, potakla rasprave i debate na tu temu. No dok se svijet po tko zna koji put upoznavao s osnovama feminizma i što on uopće znači ili dok smo pljeskali kanadskom premijeru Justinu Trudeau koji se usudio nositi tu majicu, malo tko je znao da iza ovog djela stoji umjetnica Brigitte Niedermair.

Sestrinstvo: moda + art

No izgleda da su u Dioru prošle godine odlučili poraditi na toj problematici te još jače povezati ljubav prema modi i umjetnosti. Naime, nije tajna da je Christian Dior bio jedan od najvećih obožavatelja umjetnosti, a prije nego što je stvorio svoje prve skice, Monsieur Dior je gajio strastvenu ljubav prema umjetnosti. Iz tih susreta proizašla su iskrena prijateljstva, a zbog svoje fascinacije umjetnošću, onoj prema glazbi, književnosti, slikarstvu i arhitekturi svojedobno je čak postao i galerist.

No što god radio, uvijek su u centru njegovog svemira bile žene – od njegove majke, muza, modela, suradnica do brojnih ženskih umjetnica. Stoga je bilo logično povezati Diorovo stvaralaštvo i ženske umjetnice, tim više jer i Maria Grazia Chuiri često surađuje s umjetnicama koje se bave temom feminizma, a o suradnji s talijanskom umjetnicom Elenom Ferratone pisali smo i na MOOD portalu.

La Galerie Dior

Naime, otkako je otvorena u ožujku 2022., La Galerie Dior u povijesnom dućanu privukla je 650.000 posjetitelja svojim rotirajućim izložbama posvećenim modnim arhivima. Izložba obuhvaća radove slikarice Leonor Fini iz tridesetih godina prošlog stoljeća koje je izlagao Christian Dior preko skulpture “Nana” iz 1967. Niki de Saint Phalle koja ilustrira njezino dugogodišnje prijateljstvo s Marcom Bohanom, kreativnim direktorom Diora sve do suvremenih umjetnica kao što su Lillian Bassman, Elina Chauvet, Judy Chicago, Maya Goded, Constance Guisset, Katerine Jebb, Eve Jospin, Brigitte Lacombe, Claude Lalanne, Sarah Moon, Brigitte Niedermair, Shourouk Rhaiem, Katerine Jebb i Yuriko Takagi.

Cjelokupna soba posvećena je Chauvet, meksičkoj umjetnici koja je surađivala s Mariom Grazijom. Njezine haljine izrađene su od bijelog pamučnog muslina te ukrašene crvenom nitnom, a glavna im je poruka podići svijest o nasilju nad ženama.

“Cijeli moj rad je feministički“, objasnila je Chauvet u intervjuu. Njene instalacije “Crvene cipele”, s desecima parova crvenih cipela postavljenih na javnim trgovima diljem svijeta u spomen na one koji su ubijene, proputovale su 27 zemalja. Radeći s grupom ženskih vezilja u Meksiku, Chauvet je stvorila novi set predmeta za izložbu, uključujući toile verzije vintage dizajna Diorovih jakni s porukama poput “Mi derecho es decidir” (“To je moje pravo odlučivanja”) ili “Ni soy de tu propiedad” (“Nisam tvoje vlasništvo”).

Podrška umjetnicama ne znači samo naručiti njihov rad

“Želimo podržati sjajne umjetnice i dati im vidljivost”, rekao je Olivier Flaviano, šef La Galerie Dior. “No podrška umjetniku ne znači samo naručivanje njihovih radova, već i izlaganje te dubinsko promišljanje o porukama koje nose. Galerija ima za cilj biti neka vrsta laboratorija, u smislu da prikazujemo aktualne radove, ali i onoga da bacamo svježe svjetlo na povijest naše kuće, rekao je Olivier Flaviano, voditelj La Galerie Dior. Ako se zateknete u Parizu, ne propustite pogledati ovu sjajnu izložbu koja je otvorena do 13. svibnja 2024.

Pročitaj više

Što to ima pjesma Movin to the Sun francuskog DJ-a Hugela, a koja je osvojila srca i tijela svojih slušatelja?

Tko kaže da dobro putovanje mora uključivati slano more? Pročitali smo knjigu Thierryja Thomasa „Hugo Pratt, portret perom“ i pronašli nekoliko ideja koje vas mogu inspirirati na putovanjima, bez krađe susjedove barke.

Uzevši u ruke roman „Zovem se Poppy“ spisateljice Laurie Frankel znala sam da ulazim u svijet obitelji čiji će se život promijeniti nakon što njihov najmlađi član, petogodišnji Claude, započne propitivati svoj rodni identitet. Claude, naime, obožava haljine i princeze, a kada odraste želi biti djevojčica. Ono što nisam znala jest da ću čitajući toliko intenzivno promišljati o vlastitim uvjerenjima, o sposobnosti shvaćanja tuđih iskustava, o pretpostavkama koje, poput svakog čovjeka, nosim u sebi, a da ih često nisam ni svjesna te o raskoraku između uvjerenja da nešto razumijem i bujice pitanja koja nastaje jednom kada mi se zaista pruži uvid u nečiji svijet.

DOSTA JE „NAJBOLJE VERZIJE SEBE“:

Imamo aplikacije za san, satove koji mjere stres, kalendare za produktivnost, jutarnje rutine, večernje rutine i beskrajnu vojsku podcasta koji nam objašnjavaju kako postati bolja verzija sebe. Pa kako smo onda završili tako umorni? Knjiga „Invictus“ Marcosa Vázqueza vraća nas dvije tisuće godina unatrag kako bi nam ponudila prilično suvremenu ideju: možda ne trebamo naučiti kako kontrolirati život. Možda trebamo naučiti što pustiti.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.