IZLOŽBA FOTOGRAFIJA PETRE SLOBODNJAK: Kako je Pešča, kvart na periferiji, odjednom postala tako popularna na Instagramu

Ksenija Foretić
04.06.2023.

U vrijeme kada smo svi zagledani u ekrane mobitela, Petra Slobodnjak je odlučila osloboditi fotografije iz digitalne memorije i odati počast samozatajnoj Peščenici s kojom se družila punih petnaest godina

Kvart u kojem živimo oblikuje nas, ostavlja mentalne tragove dok pratimo raster ulica u dolascima i odlascima, prolazimo kroz tragove nastajanja i nestajanja dijelova arhitekture, pratimo vizualni otisak sudbina i priča stanovnika. Svojevrsnu odu kvartu stvorila je fotografkinja Petra Slobodnjak, pažljivo bilježeći detalje samozatajne Peščenice. Svoje je šetnje predstavljala na Instagram Storyjima, iznenađena i sama brojem pratitelja koji je rastao.

A onda je digitalna priča jednog dana naprosto ušetala u Galeriju Cekao u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb gdje je fotografkinja na prostoru od 18 metara izložila sve svoje šetnje pod nazivom WELCOME DEAR FRIENDS TO YOUR MORNING PEŠČA NEIGHBOURHOOD TOUR!

‘Pešča je sentiment i dirljiva anomalija’

„Neposredno prije mog preseljenja prijatelj je popodnevno ispijanje kave završio konstatacijom da je ovo posljednji put da se vidimo na Pešči. Kroz mene je prostrujala nelagoda, pa sam otresito negirala njegovu izjavu. Opravdao se rekavši da ćemo dolaziti, ali da neću imati peščeničku adresu. I imao je pravo. Pešča je sentiment i dirljiva anomalija s kojom sam se družila od prve godine fakulteta. Petnaest godina. Moj dio kvarta bio je poznat po nekad izuzetno prometnom željezničkom koridoru, bivšem Istočnom kolodvoru, po Zagrebačkim transportima. Po industriji. Sada je to prostor čekanja koji, dok ne otkrije svoje novo lice, živi život periferije u neposrednoj blizini centra Zagreba.  

Instagram Story kao digitalne novine jednog osebujnog kvarta

Povod za ture po Pešči bile su šetnje sa psom Argusom unutar granica trapeza koji zatvaraju neke od žila kucavica zagrebačkog prometa (Heinzelova, Branimirova, Donje Svetice i Vukovarska). Jutra su služila za čeprkanje po vlastitim mislima uz ispijanje kave na kolodvoru bez pruge i dokumentiranje impresija mobitelom te njihovo dijeljenje na društvenim mrežama u obliku Instagram i Facebook Storyja. Forma Storyja dostupna je samo 24 sata, pa su objave postale digitalne dnevne novine jednog osebujnog kvarta. Početak i kraj ture bili su naznačeni tekstom ružičaste boje u fontu koji platforma Instagram dozvoljava. Preseljenjem, peščeničke šetnje dobile su svoj epilog”, izjavila je Petra.

Odu naizgled neuglednom kvartu umjetnica doista stvara majstorskom rukom. Iza Petre su godine rada kao slobodnjak, nezavisni profesionalac, ali i nagrade. Za projekt DISPLACEMENT Planinska 7 dobila je godišnju nagradu za mlade umjetnike ULUPUH-a te nagradu za mlade umjetnike Ivan Kožarić koju dodjeljuje Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Grad Zagreb kojom je spomenuti rad postao dio je fundusa MSU.

U vrijeme kada smo svi zagledani u ekrane mobitela, Petra Slobodnjak odlučuje osloboditi fotografije iz digitalne memorije i dati im printano obličje, motivirajući publiku da digne pogled s ekrana, usmjerava šetnje grafičkim ritmom, poput notnog zapisa. Ako svaki kvart ima neku svoju unutarnju glazbu, u svojim šetnjama Petra ju otkriva. i, baš kao u Instagram Storyju na kraju šetnje galerijom komunicira s publikom, ispraća ih pozdravom:

THANK YOU FOR
WALKING WITH ME!

Fotografije: Petra Slobodnjak

Pročitaj više

Između strasti i samouništenja

Jako je lako mrziti ovaj film – od navodnika na plakatu filma koji su nam namigivali prije nego što smo stigli u kino, preko onog da je film podbacio kao šalabahter za one koji nisu čitali prvi i jedini roman Emily Brontë, objavljen 1847. godine pod muškim pseudonimom Ellis Bell, do toga da sve što gledamo izgleda kao još jedan kostimirani set koji bi se svidio Taylor Swift. No ako izdržite do kraja ove duge i turbulentne sage i ne poskliznete se na sve mokre stvari – od kokošjih jaja, krvi, sline puževa i grozne kiše koja neprestano pada – možda otkrijete nešto što smo u međuvremenu prigušili. Mračnu ljubav sa svim onim nuspojavama i animalnu žudnju. Ili kako se to danas moderno zove – limerenciju.

Psihoseksualni pop-triler

Ako umjetna inteligencija više od svega voli jednog umjetnika, to je onda Salvador Dali. Jesmo li konačno dobili film koji izgleda i zvuči kao da ga je radio AI Dali? Prepun pompoznih riječi, misticizma i demona. Šteta što se na vrijeme nisu prijavili za ovogodišnji Eurosong.

Da je živjela u neko staro doba, zvali bi je renesansnom umjetnicom, budući da na inovativan način spaja umjetnost, ples, tijelo i tehnologije. No danas ćemo reći da FKA Twigs slays. Jer ne samo što je ove godine s albumom Eusexua osvojila svoju prvu Grammy nagradu, nego je ušla u svijet filma i na veliku smotru suvremene umjetnosti.

Identitet u digitalno doba

Četrnaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida otvara se 11. lipnja u 20 sati u Muzeju suvremenu umjetnosti Zagreb s čak pet izložbi, među kojima je i centralna izložba finalista koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Happy Spiralling / Sretno u vrtlogu. Pored grupne izložbe finalist⁞a s radovima jedanaest umjetnika, iste večeri u MSU Zagreb otvaraju se četiri samostalne izložbe umjetnika: Julie Béne, Kevina Osepe, Sare De Brito Faustino i Paule Tončić, ovogodišnje dobitnice Nagrade Marina Viculin. Pored izložbenog, u Galeriji SKD Prosvjeta održat će se i diskurzivni program festivala s predavanjima, razgovorima i predstavljanjem nove publikacije Organa Vida The Vibes Are Off koja tematizira humor, ružnoću i online estetiku kao kritičke pristupe u vizualnoj umjetnosti i kulturi. Izložbe u MSU Zagreb ostaju otvorene do 6. rujna 2026. godine.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.