850 ZNAKOVA

KNJIŽEVNI NATJEČAJ: Znate li napisati dobru jednominutnu priču?

Lena Ivanović
01.03.2024.

Gradska knjižnica Požega svoju uspješnu suradnju s organizatorima poznatog Hrvatskog festivala jednominutnih filmova proširuje pokretanjem književne manifestacije Jednominutna priča oslanjajući se pritom na temeljnu ideju filmskog festivala – formu od jedne minute. Pitanje glasi – imate li sjajnu priču koju biste mogli ispričati u jednoj minuti, točnije rečeno u 850 znakova?

“Dragi prijatelju, rado bih ti napisao kraće pismo, ali nažalost, nemam toliko vremena da bih se mogao sažeti”, iskreno je davnih dana napisao Mark Twain svom prijatelju. I doista, skraćivanje ne samo da zahtijeva posebno vrijeme nego i veliku vještinu. Znaju to najbolje svi oni koji su sjeli na crveni stolac u talk showu Grahama Nortona i morali ispričati dobru priču s nekim obratom, a koja će zadovoljiti voditelja s rukom na poluzi (oni koji nisu gledali talk show – riječ je o zabavnom formatu u kojem se gost kao u nekoj inačici rimske arene ruši ako ne ispriča dobru priču, pri čemu pravila nisu jasno definirana nego ovise o raspoloženju i mušicama Mr. Nortona).

Pa čak i ako niste toliko hrabri ili nemate prilike da sjednete u crveni stolac, održite kakav trominutni stand-up nastup, napišete haiku ili napravite Instagram priču u 10 slajdova, možda biste se mogli okušati u pisanju jednominutne priče. I to ne nužno zabavnog karaktera. Uostalom, pisci već godinama ustaju u gluho doba noći i pišu po raznim papirićima svoje ideje koje ne smiju zaboraviti u kratkim formama, kao što već godinama diljem neta cvatu zabavni natječaji u kojima čitatelji moraju cijeli roman sažeti u rečenicu ili dvije, a japanske tinejdžerice već odavno čitaju Instagram romane, ovo je projekt koji pogađa duh vremena.

Foto: Unsplash

Jednominutni filmovi i jednominutne priče

Naime, Gradska knjižnica Požega svoju uspješnu suradnju s organizatorima poznatog Hrvatskog festivala jednominutnih filmova proširuje pokretanjem književne manifestacije Jednominutna priča, oslanjajući se pritom na temeljnu ideju filmskog festivala – formu od jedne minute. Ako imate dovoljno vremena da sažmete svoju dobu ideju na 850 znakova plus praznine, ovdje je važno napomenuti da su svi žanrovi u igri, možda biste se mogli okušati u ovom izazovnom formatu.

Kako sudjelovati?

Naime, u programu mogu sudjelovati svi punoljetni građani Republike Hrvatske koji pošalju priču u Word dokumentu (sorry, ali jednominutne audio verzije ne prolaze). Tekst treba biti pisan fontom Times New Roman veličine 12 i u formi proznog djela. Priča mora imati naslov, ali on se ne ubraja u maksimalno dopuštenu dužinu znakova.

Premda se radi o kratkoj formi, jednominutna je priča cjelovito djelo čija vrijednost leži u umijeću autora da vještom upotrebom malog broja riječi ispriča cjelovitu priču.

Po završetku natječaja literarna djela (priče) ocijenit će Prosudbeno povjerenstvo u sastavu od sedam članica: Bernarde Pirović (predsjednice), Ivane Bodrožić, Anite Katić, Ane Marinić, Ane Pirović, Vlaste Peći Marčetić i Ivane Redkin, Najbolje ocijenjena priča bit će nagrađena novčanim iznosom od 500 (petsto) eura, dok će ostalih 14 dobiti utješne nagrade, a 15 najuspješnijih autora će imati priliku svoju priču pročitati publici. Više o natječaju saznajte na web adresi: https://gkpz.hr/jednominutna-prica-2/-

Znamo, neki od vas se sada zasigurno pitaju mogu li poslati 100 kratkih priča? Hm, odgovor je na mjestu, no pravila kažu da smijete poslati maksimum 3 jednominutnih priča. No kad već pitate, možda je krajnje vrijeme da napišete jedan dovoljno dug roman i prijavite se na jedan drugi književni natječaj i osvojite V.B.Z. književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman.

Pročitaj više

Je li vam ikada bilo slomljeno srce? Posjedujete li predmet koji vam to ne dozvoljava zaboraviti? Je li uz slomljeno srce uz vas ostao i neki zvuk koji još uvijek pamtite – pjesma, glas, zvučna uspomena koje se ne uspijevate do kraja riješiti? Muzički biennale Zagreb i Muzej prekinutih veza daju vam priliku da je otpustite i podarite joj novi dom!

U Meštrovićevom paviljonu od 12. do 15. prosinca predstavit će se 16 vodećih galerija

TRI SRCA I PET GUJA

U ljubljanskom Muzeju suvremene umjetnosti Metelkova, +MSUM, umjetnik će rekonstruirati djela poznatih umjetnica kao što su Marina Abramović, Vlasta Delimar i Sanja Iveković

Knjige koje su mu promijenile život

Koliko je David Bowie fascinantan umjetnik ne moramo ponavljati. No nakon što smo pogledali sjajan dokumentarac “Moonage Daydream”, koji nas vodi na putovanje kroz svijet Davidove mašte, glazbe, poezije, slikarstva te promišljanja o ljubavi, životu i svemiru, priznajemo da ne možemo prestati razmišljati o Davidu Bowieju. Stoga smo i više nego sretni što smo naletjeli na književnu top listu našeg najdražeg umjetnika. A ovo je 100 najvažnijih knjiga koje su Bowieja oblikovale kao umjetnika i čovjeka

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.