'U ime umjetnosti uzet ću ovaj novac'

UMJETNIČKO DJELO ILI PREVARA: Sud u Kopenhagenu je konačno razriješio dansku dilemu

Aleksandra Orlić
08.10.2023.

Danski umjetnik je trebao replicirati jedno od svojih prethodnih djela na kojem je zalijepio godišnju plaću u Danskoj i Austriji u danskim krunama i eurima na dva platna. Međutim, kada su zaposlenici Muzeja moderne umjetnosti Kunsten u Aalborgu otvorili kutije, shvatili su da je umjetnik isporučio prazne okvire, a da se djelo po novome zove “Uzmi novac i nestani”. Tko je sada kriv?

U prvom filmu koji je snimljen u doba lockdowna jednostavno nazvanog “Zaključani” Anne Hathaway glumi ambicioznu poslovnu ženu koja zatvorena u svom londonskom stanu doživljava egzistencijalnu krizu i ozbiljno razmišlja da postane umjetnica prije nego što dečka nagovori da ukradu dragulj koji se skriva u Harrodsu jer ‘ona ionako razmišlja u konceptima‘. No je li dovoljno imati dobar, sjajan ili briljantan koncept u glavi čija bi realizacija mogla biti ocijenjena kao umjetničko djelo, pitanje je o kojem je ovih dana ozbiljno razmatrao sud u Kopenhagenu. Istina, slučaj pomalo nalikuje kao da je ispao iz serije “Dobra borba” u kojoj se glavna odvjetnica previše oduševila terapijom čarobnim gljivama. I što uopće danas reći o umjetnosti bez sadržaja?

Prazno platno i tišina umjesto koncerta

Iako je koncept praznog platna, tišine na koncertu ili umjetnika koji su voljeli nestajati već odavno šokirao publiku, u doba brutalnog kapitalizma koji je sav fokusiran na pretvaranje doživljaja, osjećaja i vrijednosti u brojke, izgleda da nema više mjesta za šokove, niti besplatne zabave, a pogotovo one koje se šale s novcem. Naime, prema početnom dogovoru umjetnik Jens Haaning trebao je replicirati jedno od svojih prethodnih djela na kojem je zalijepio godišnju plaću u Danskoj i Austriji u danskim krunama i eurima na dva platna. Međutim, kada su zaposlenici Muzeja moderne umjetnosti Kunsten u danskom Aalborgu otvorili kutije vrlo brzo su ustanovili da su okviri prazni, a da se djelo zove “Uzmi novac i nestani”.

Robin Hood 3.0

“Vjerujem da sam stvorio dobro i relevantno umjetničko djelo koje bi se moglo objesiti na zid”, rekao je umjetnik. Međutim uprava muzeja isprava nije bila sigurna što misliti – je li djelo jako duhovito, hrabro, drsko ili naprosto prepisuje staru priču o Robinu Hoodu i manjem lopovu koji potkrada onog većeg. Jer kada se sve zbroji i oduzme, uprava je shvatila da je na kraju svega autor kojem su iskeširali 66.000 eura za stvaranje djela koje je trebalo sadržavati novčanice, na kraju lovu spremio u svoj džep i odlučio naručitelju dostaviti samo prazne okrive.

Sud u Kopenhagenu morao je tako donijeti odluku o tome jesu li dva djela umjetnika stvarna umjetnost ili su zapravo oblik prijevare i kršenja ugovora. Ne znamo je li dilema bila podjednako teška kao ona ‘biti ili ne biti’, no na kraju je presuđeno da umjetnik mora vratiti novac. No ovdje priči tj. konceptu nije kraj jer i umjetnik tvrdi da ne namjerava vratiti novac jer je muzej putem PR-a s praznim slikama zaradio “puno, puno više” novca nego što je uložio.

A lova za kršenje autorskih prava?

Naime, prema najnovijim informacijama Haaning je tražio odštetu od muzeja jer smatra da su njegova djela na kraju postala viralna i da je time prekršeno autorsko pravo. U tom kontekstu tražio je odštetu u iznosu od 550.000 danskih kruna (oko 73.800 eura), što je sud odbacio. Rado bismo ukrasili ovaj članak umjetnikovim radovima, no ne želimo dodavati nove tužbe na previše strog kopenhaški sud. A koje je vaše mišljenje?

Pročitaj više

intervju

Ne trebamo biti arhitekti kako bismo znali da su građevine mnogo više od skupa kamena, cigle ili betona – one su utočišta, škole, uspomene i simboli društva u kojima nastaju. Upravo to osvještava dokumentarna serija „Betonski spavači“ koja je zahvaljujući svom doprinosu arhitekturi nominirana za godišnju nagradu „Viktor Kovačić“ što je odličan povod za intervju s njezinim kreatorima

1000 zašto

U čemu je tajna fetišizma, zašto težimo slavi, koji je smisao života i konačno odgovor na pitanje koje je mučilo i Barbie – zašto uporno padamo na dečke s dugim kosama koji lupetaju po gitari. Sve odgovore možete pronaći u svojevrsnoj enciklopediji suvremenog života – knjizi ‘Intimna povijest čovječanstva’ Theodorea Zeldina, oxfordskog profesora povijesti, a koja je nastala nakon dugih razgovora s konobaricama, služavkama, intelektualkama, inženjerkama, liječnicama, poreznim inspektoricama, policajkama, i mnogim drugima, mahom ženama.

U splitskoj Galeriji umjetnina od 8. lipnja do 28. srpnja renomirana suvremena umjetnica Dubravka Lošić predstavit će dio opusa koji je u širokom rasponu kombinacija tehnika izvedbe, od štafelajnih slika do objekata, izvela u razdoblju od 1986. do 2023. godine.

U utorak, 4. lipnja u zagrebačkom Centru KNAP predstavljen je književni multimedijalni projekt Slavic Soundwalking, kao i lansiranje istoimene aplikacije, a slavlje je uveličao i Pričigin u gostima, čuveni splitski festival koji već 17 godina slavi moć pripovijedanja uživo, te koncert grupe Cry Babies.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.