Umrežena hrvatska književna scena

KRATKE PRIČE U HODU: Jelena Remetin, idejna začetnica književne aplikacije Hrvatski zvukopis najavljuje novi super projekt Slavic Soundwalking

Aleksandra Orlić
18.06.2023.

Projekt Hrvatski zvukopis slavi četvrtu godišnjicu postojanja ove godine. Razgovarali smo s umjetnicom i poduzetnicom Jelenom Remetin, koja je sa svojim timom iz umjetničke organizacije YELO doslovce povezala cijelu hrvatsku književnu scenu, suvremene tehnologije i urbane punktove diljem svijeta, o novom multimedijalnom projektu Slavic Soundwalking (SSW) kojim se promovira južnoslavenska književnost, slavenski jezici te potiče transnacionalna kulturna suradnja i kulturni dijalog kroz interaktivnu mobilnu aplikaciju aktiviranu na javnim površinama Zagreba, Beograda i Ljubljane

‘Walking and talking’ bio je sjajan koncept koji nas je osvojio još davnih devedesetih kada je američki redatelj Richard Linklater snimio kultni film ‘Prije sumraka’ o paru koji se upozna u vlaku za Beč, a nakon što provedu jednu noć zajedno padne dogovor da će se za godinu dana naći na istome mjestu. Iako se Julie Delpy i Ethan Hawke nisu držali dogovora, Richard Linklater je desetljeće kasnije snimio i drugi nastavak ove šarmantne priče koja se ovaj put događa u Parizu, da bi dvadeset godina kasnije stigao i treći dio, snimljen u Grčkoj.

E sad, pitanje je hoće li biti i četvrtog nastavka i tko će ga dočekati, no za sve one nestrpljive ljubitelje dobrih priča koje se konzumiraju u hodu, otkrivajući usput gradove i njihove tajne urbane punktove – tu je super multimedijalan projekt Hrvatski zvukopis koji je pokrenula umjetnička organizacija YELO, a koji kombinira art i suvremene tehnologije te koji bi se ukratko mogao opisati kao koncept ‘walking and listening’. Uostalom, trebalo je nekako zamijeniti FAK (Festival alternativne književnosti) koji se davnih dana održavao u zagrebačkom klubu Gjuro II.

S tim da se ovaj put sve uzbudljive priče ne odigravaju u zatvorenim klubovima, nego u vrijeme šetnji gradovima. Riječ je o mobilnoj aplikaciji Hrvatski zvukopis iz 2019. godine koja funkcionira po sistemu da preuzmete aplikaciju na Apple Storeu i Google Playu te dolaskom na određeni gradski punkt uhvatite priču na svoje slušalice. No vijest koja nas je razveselila još više je činjenica da umjetnička organizacija YELO priprema i nove nastavke – inovativni književni projekt Slavic Soundwalking (SSW).

Radi se o multimedijalnom projektu kojim se promoviraju južnoslavenska književnost i slavenski jezici te potiče transnacionalna kulturna suradnja i kulturni dijalog kroz interaktivnu mobilnu aplikaciju aktiviranu na javnim površinama Zagreba, Beograda i Ljubljane. Razlog više da porazgovaramo s idejnom začetnicom ovog sjajnog projekta Jelenom Remetin.

Hrvatski zvukopis može preuzeti na Apple Storeu i Google Playu, dok će mobilna aplikacija SSW biti dostupna u proljeće 2024.godine.

Poput svakog redatelja koji traži efektan uvodni kadar – kako se rodila ideja o povezivanju hodanja urbanim prostorima, kratkih priča suvremenih autora i mobitela?

Ideja o povezivanju i stvaranju mobilne aplikacije “Hrvatski zvukopis” nastala je iz kombinacije različitih faktora. Prvo, postojala je želja da se oživi starija hrvatska književnost na inovativan način i da se poveže sa suvremenim autorima. Ujedno postojala je potreba za promicanjem hrvatske književnosti i jezika, kako među domaćom publikom, tako i među hrvatskom dijasporom i stranim korisnicima. A ono najvažnije bila je prisutna ljubav prema čitanju i interes za kratke priče. Sve te komponente su se spojile i rezultirale idejom stvaranja mobilne aplikacije koja bi omogućila pristup suvremenim hrvatskim pričama i odlomcima starije hrvatske književnosti u audio formatu i to na javnim površinama gradova.

Kroz projekt “Hrvatski zvukopis” umrežena je hrvatska književna scena, dok su pisci iz cijele Hrvatske pozvani da napišu kratku priču za ovu mobilnu aplikaciju. Osim toga, u projekt su uključeni i glumci koji interpretiraju priče, stvarajući tako jedinstveno zvučno iskustvo. Aplikacija koristi geolokalizaciju kako bi korisnicima omogućila da šetajući gradom dolaze do određenih lokaliteta koji aktiviraju priče. Na taj način korisnici mogu doživjeti zvučno putovanje i oživjeti urbani prostor kroz iste. Kroz mobilnu aplikaciju “Hrvatski zvukopis” želi se promicati hrvatska književnost i jezik te stvoriti prepoznatljiv simbol Republike Hrvatske. Projekt se kontinuirano razvija, s planovima za daljnje širenje kako lokacija tako i sadržaja. 

Foto: Saša Burić

Hrvatski zvukopis će ove godine proslaviti četiri godine postojanja. Budući da se suvremene tehnologije mijenjaju brzinom svjetlosti, uostalom, kao i naši mentalni sklopovi, posebice nakon pandemije, zanima nas koliko se projekt promijenio od godine svog rođenja – 2019.?

Projekt “Hrvatski zvukopis” slavi svoju četvrtu godišnjicu postojanja ove godine. Od trenutka kada je prvi put ugledao svjetlo dana 2019. godine za vrijeme Adventa u Zagrebu, projekt je prošao kroz značajne transformacije i prilagodbe kako bi ostao relevantan i inovativan u svijetu koji se kako kažete mijenja brzinom svjetlosti.

Suvremene tehnologije su se rapidno razvijale i mijenjale u protekle četiri godine, a “Hrvatski zvukopis” je uspio ispratiti taj ritam promjena. Kroz stalno istraživanje i implementaciju novih tehnoloških rješenja, projekt je uspio pružiti korisnicima napredno i uzbudljivo iskustvo zvučnih putovanja kroz hrvatsku književnost.

Jedna od ključnih promjena u projektu bila je proširenje geografskog dosega zahvaljujući novom načinu rada uz pomoć geolokalizacije koji smo razvili za vrijeme pandemije. Naime do tada je projekt funkcionirao uz pomoć modema koje smo postavljali po gradskim prostorima. Nov način rada nam je za početak omogućio širenje projekta i na druge lokacije osim grada Zagreba kao što su Split i srednjodalmatinski otoci. U posljednjem izdanju, naglasak “Hrvatskog zvukopisa” je na riječke autore i grad Rijeku. U prethodnom izdanju to je bio Split. Uglavnom sada već kroz skoro 90 kratkih priča na svim spomenutim lokacijama korisnici imaju priliku upoznati bogatu hrvatsku književnu baštinu na jedinstven način.

No, projekt nije stao samo na lokalnoj razini. Naime “Hrvatski zvukopis” je također aktiviran u drugim svjetskim gradovima kao što su New York i Pariz gdje smo nedavno promovirali projekt. Također, uspostavili smo suradnju s djelatnicima Sveučilišta u Buenos Airesu – Odsjek za slavenske jezike. Kroz tu suradnju, dogodine nas očekuje aktivacija Hrvatskog zvukopisa i u Buenos Airesu.

Nadalje, projekt planira svoje aktivnosti i u drugim gradovima poput Londona i Osijeka gdje smo započeli mapiranje odnosno postavljanje priča na javnim površinama tih gradova. Uglavnom ne zaboravljamo da kontinuirano širenje geografskog dosega omogućuje projektu da dosegne širu publiku i promovira hrvatsku književnost na globalnoj razini.

Kroz sve ove promjene i proširenja, “Hrvatski zvukopis” ostaje vjeran svom cilju – približiti književnost publici na inovativan i inspirativan način. Kroz zvučna putovanja kroz različite gradove i kulture, projekt stvara mostove među ljudima i pomaže očuvanju hrvatske književne baštine na jedinstven način.

Zagreb, Split, New York, Pariz, a uskoro na kartu zvukopisa stižu i London, Osijek te Buenos Aires. Lista gradova u kojima se moglo preslušati 88 priča svakim danom sve više raste. Postoji li neka razlika u načinu kako se priče konzumiraju u različitim zemljama i kakve su reakcije slušatelja?

“Hrvatski zvukopis” je s vremenom postao globalni projekt, sa sve većim brojem gradova u kojima se može istražiti raznolikost hrvatske književnosti kroz zvučne priče. Sadašnja lista gradova uključuje gradove Zagreb, Split, Rijeka, New York, Pariz, a uskoro će se pridružiti i London, Osijek te kao što sam spomenula i Buenos Aires. To je plan i program “Hrvatskog zvukopisa” do 2025.godine

Kako se projekt proširio na različite zemlje i kulture, primjetne su neke suptilne razlike u načinu na koji se priče konzumiraju i reagira na njih. Ove razlike vjerojatno proizlaze iz jezičnih i kulturnih specifičnosti svakog područja, kao i iz različitih očekivanja i preferencija publike.

Na primjer, u New Yorku, koji je poznat po svojoj raznolikosti i kozmopolitskom duhu, reakcije slušatelja na “Hrvatski zvukopis” su obilježene otvorenošću prema novim iskustvima i interesom za upoznavanje drugih kultura. Slušatelji u ovom gradu su odmah znali prepoznati multikulturalnost književnosti koju projekt predstavlja a ono što ih je najviše šokiralo je što je mobilna aplikacija besplatna.

S druge strane, u Parizu, gradu poznatom po svojoj bogatoj književnoj tradiciji, reakcije korisnika na projekt ‘Slavic Soundwalking’ bile su izrazito impresivne. Pariz ima iznimno razvijenu književnu scenu koju karakterizira visoka kvaliteta interpretacija i izvedbi. Stoga nije iznenađujuće da su korisnici u Parizu, koji su već navikli na izvrsnost u književnosti, bili posebno zainteresirani za ovaj projekt i prepoznali su visoku kvalitetu u interpretacijama hrvatske književnosti.

Budući da “Hrvatski zvukopis” proširuje svoje aktivnosti na London, Osijek i Buenos Aires, očekuje se da će se reakcije slušatelja razlikovati i prilagođavati specifičnostima tih gradova i njihove publike. U Londonu, koji je međunarodno kulturno središte, može se očekivati interes i podrška široke i raznolike publike koja se nalazi u gradu. Osijek, kao regionalno središte s vlastitom književnom tradicijom, može dočekati “Hrvatski zvukopis” s posebnim zanimanjem i ponosom jer već sada imamo nekoliko književnika iz Osijeka. Dok je Buenos Aires grad poznat po svojoj multikulturalnoj sceni i otvorenosti prema različitim književnim tradicijama. Zahvaljujući Odsjeku za slavenske jezike na Sveučilištu u Buenos Aiesu, suradnja i podrška projektu “Hrvatski zvukopis” može biti od iznimne važnosti.

U svakom slučaju, reakcije korisnika su ključne za budućnost projekta. Kroz njihovu povratnu informaciju i angažman, on može rasti i prilagođavati se potrebama i interesima publike. Raduje nas što vidimo kako se ljubav prema književnosti širi na globalnoj razini i kako “Hrvatski zvukopis” postaje most između različitih kultura i jezika, spajajući ljude širom svijeta kroz zvučne priče i to hrvatskih autora.

Za kraj “Hrvatski zvukopis” nije zaboravio svoje korijene i lokalnu publiku. U gradovima kao što su Split i Zagreb, kao i na srednjedalmatinskim otocima, publika je igrala važnu ulogu u razvoju i uspjehu projekta. U svim tim gradovima i na otocima, ona je imala priliku doživjeti zvučne priče na svoj način. Njihove reakcije su bile inspiracija za daljnji razvoj projekta i prilagođavanje novim potrebama i interesima. Zahvaljujući podršci i angažmanu publike u Splitu, Zagrebu, a i otocima gdje je “Hrvatski zvukopis” postao sredstvo koje povezuje otočane s ostatkom Hrvatske i šire, stvarajući most između različitih regija i ljudi, “Hrvatski zvukopis” je postao nezaobilazan dio kulturne scene i ljubavi prema književnosti.

Imate li top-listu najslušanijih priča i možete li izdvojiti tri priče koje možda nisu u vrhu slušanih, ali biste ih svakako preporučili…

Projekt “Hrvatski zvukopis” predstavlja nevjerojatnu riznicu kratkih priča koje su jedinstvene i vrijedne pažnje. Izdvojiti samo tri je zaista izazovno, jer svaka od njih ima svoju posebnu vrijednost i značaj.

U sklopu projekta, priče su tematski raznolike i istražuju širok spektar tema, žanrova i stilova. Svaka priča nosi sa sobom neponovljivu atmosferu, dublje značenje i autentičan glas autora. Bilo da se radi o poetskim djelima, dramskim ili fikciji, svaka priča ima svoje mjesto i donosi jedinstveni doživljaj.

Ipak, bez obzira na to što se ne može izdvojiti samo tri priče, htjela bih naglasiti da je snaga projekta “Hrvatski zvukopis” baš u raznolikosti priča i njihovoj širokoj dostupnosti publici. Projekt je stvorio prostor za različite glasove, autore i perspektive, čime se doprinosi bogatstvu kulturne i književne scene.

Naša preporuka svim slušateljima je da istraže različite priče u sklopu projekta i da otvore srce i um kako bi se prepustili toj ljepoti svake pojedine priče. Bez obzira na njihovu popularnost ili broj slušanja, svaka priča ima potencijal da ih inspirira, očara ili potakne na razmišljanje. Upravo u tome leži snaga projekta “Hrvatski zvukopis” – u raznolikosti i bogatstvu priča koje čekaju da budu otkrivene i doživljene.

Kako je rođen Slavic Soundwalking projekt, po čemu će se razlikovati od Hrvatskog zvukopisa i najbitnije – kada možemo očekivati prve priče?

Projekt “Slavic Soundwalking” je nastao s temeljnim ciljem poticanja transnacionalnog književnog umrežavanja i transkulturalnog dijaloga kroz književno stvaralaštvo između Hrvatske, Slovenije i Srbije. Projekt se fokusira na jezike koji pripadaju istoj grupi južnoslavenskih jezika te umrežava književnike, umjetnike i kulturne radnike kroz inovativan i kreativan pristup digitalizaciji i zvučnom dizajnu.

Projekt “Slavic Soundwalking” slijedi isti način rada kao i projekt “Hrvatski zvukopis”. Oba projekta koriste mobilne aplikacije i zvučni dizajn kako bi omogućili korisnicima da istražuju književnost na inovativan način.

Dok je “Hrvatski zvukopis” projekt usmjeren na hrvatsku književnost i ima geografski doseg u hrvatskim gradovima te gradovima u svijetu gdje žive hrvatske manjine. S druge strane, “Slavic Soundwalking” je inicijativa koja ima širu ambiciju umrežavanja slavenske književnosti i kulturnih radnika te širenja slavenskog jezika na druge države slavenskih jezika u Europi. Ovaj projekt se povezuje s književnošću i koristi zvučne šetnje kao način da se slavenska književnost približi ljudima širom Europe. Cilj je stvoriti mrežu i platformu koja će promovirati slavensku kulturu i jezik, poticati suradnju među slavenskim književnicima i umjetnicima te povećati svijest o bogatstvu slavenske književnosti.

Ono što je izrazito važno naglasiti je da oba projekta snažno naglašavaju svoju svrhu povezivanja književnika, kulturnih radnika i publike te promicanje dijaloga i razmjene među različitim jezičnim zajednicama. Kroz svoje aktivnosti, oba projekta stvaraju prostor za interakciju između umjetnika i publike, potičući tako kulturnu raznolikost, razumijevanje i otvorenost prema drugim kako kulturnim tako i jezičnim izričajima.

Zapratite veš sada Instagram profil projekta Slavic Soundwalking

Uz to, projekt “Slavic Soundwalking” teži izgradnji i produbljivanju dobrosusjedskih odnosa kroz književno stvaralaštvo i inovativnu uporabu tehnologije. Njegova svrha je stvaranje prostora za kulturnu razmjenu, dijalog i povezivanje ljudi putem priča i zvukova.

Svi sadržaji projekta  “Slavic Soundwalking” će biti dostupni u 2024. godini. Do tada će se raditi na lektoriranju, njihovim prijevodima i to na na četiri jezika – hrvatski, srpski, slovenski i engleski, kao i na znakovnom jeziku s obzirom da nam je inkluzivnost na prvom mjestu. Cijela 2023. godina neće samo biti posvećena pripremi sadržaja, već i izradi mobilne aplikacije te pripremi promotivnih aktivnosti projekta koje će se provesti paralelno s aktivacijom mobilne aplikacije. Očekuje se da će njegova promocija biti provedena kroz diskurzivne aktivnosti poput književnih događaja, predavanja, skupova i radionica, a javne površine Zagreba, Beograda i Ljubljane bit će aktivirane kao prostor za promociju projekta. Nakon završetka projekta, mobilna aplikacija će ostati održiva, a sadržaj će biti pohranjen u digitalnom obliku na SSW online platformi kako bi se podržao rad umjetnika i omogućila kontinuirana vidljivost.

“Slavic Soundwalking” projekt ima dugoročni cilj izgradnje zvučnog arhiva slavenskih jezika za buduće generacije. 

Projekt “Slavic Soundwalking” ima ambiciozan cilj proširiti se na druge države slavenskih jezika u Europi i doprinijeti izgradnji zvučnog arhiva koji će zadržati vrijednost za buduće generacije. Kroz podršku Europske unije i programa Kreativna Europa, očekuje se da će u budućnosti ovaj projekt ostvariti svoj puni potencijal i doprinijeti transkulturalnom dijalogu i umrežavanju među slavenskim jezičnim zajednicama.

Fotografije: Saša Burić

Pročitaj više

Venecija je uvijek dobra ideja, a sve do jeseni pravi je raj za ljubitelje umjetnosti. Naime, Bijenale umjetnosti po 60. put došao je u jedan od najljepših svjetskih gradova – Veneciju. Traje do 24. studenog 2024., a umjetnički direktor ove impozantne postave, Adriano Pedrosa, predstavlja izložbu pod nazivom “Stranieri Ovunque – Stranci posvuda”. 60. Bijenale […]

Kad ste zadnji put posjetili Leipzig, Pariz, Madrid, Berlin ili Beč? I kako birate svoje destinacije? Sigurno imate više svojih kriterija baš kao i ja. Trenutno se veselim city breaku u Beču gdje ću vjerojatno posjetiti Albertinu ili Hundertwasser i, naravno, uživati u atmosferi grada. No sada vam donosim nekoliko sjajnih prijedloga izložbi koje će vas nadam se inspirirati za vaše sljedeće putovanje.

BOOTYLICIOUS:

Kako se najsnažniji mišić na našem tijelu koji je godinama bio korišten za zabavu, seksualizaciju, ponižavanje i vrijeđanje drugih, u zadnje vrijeme prometnuo u simbol otpora i osnaživanja, otkriva nam Heather Radke, autorica knjige ‘Butts: A Backstory’

Kako su se Sinéad O’Connor, Michael Hutchence i George Michael usprotivili svojim izdavačkim kućama i izborili za svoj autentičan glas, bilo da su željeli progovarati o umjetničkim slobodama, društvenim nepravdama, kritizirati glazbenu industriju i društvo, razvrgnuti nepovoljne ugovore ili otkriti nove glazbene stilove

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.