Svijet počinje poljupcem

VIŠE OD SELFIE PUNKTA: Kako je mural ‘Poljubac slobode’ postao mjesto dijaloga i urbani muzej sjećanja

Aleksandra Orlić
08.02.2026.

Poput ljubavnika koji su se dobro sakrili od gužve ne bi li uživali u svojoj ljubavi, i mural ‘Poljubac slobode’ potražio je zaklon na šarmantnom trgu Plaça d’Isidre Nonell u Barceloni, u neposrednoj blizini katedrale. Iako se za fotkanje ispred murala čeka u redovima, ovo je jedan od rijetkih mozaika koji se neće zadovoljiti samo egoističnim trenutkom poziranja ispred turističke znamenitosti jer poziva na pomno promatranje i slušanje – kako drugi zamišljaju trenutak slobode.

Što je za vas sloboda i kako biste fotografijom predočili vaš intimni trenutak slobode? Tako je glasilo pitanje umjetnika Joana Fontcuberte, koje je katalonski list El Periodico objavio na svom Instagramu 2014. godine, a na koje se odazvalo gotovo 4000 stanovnika Barcelone. Krupni kadar vjetra u kosi, vožnja motorom, mama i dijete šetaju plažom držeći se za ruke, jedrenjak na pučini snimljen iz zraka, ples na pijesku, milovanje psa, vrh planine, oblaci nad mirnim selom, kamen u obliku srca, vesela fešta, fragment dvije boce, skok u vodu, grafit ‘Help me’, sočni poljubac voljene osobe…

Mural sagrađen od tisuću intimnih fotografija

To su samo neki od motiva od kojih je fotograf, pisac i urednik Joan Fontcuberta, u suradnji s keramičarom Tonijem Cumellom, sagradio impresivan mural – mozaik sastavljen od tisuće keramičkih pločica na koje su otisnute fotografije. Posao nije bio lak, iako je ideja zapravo neka vrsta hommagea Salvadoru Daliju, umjetniku koji se prvi dosjetio na svojim slikama izvoditi iluzionističke trikove – da se slika doslovce mijenja pred vašim očima, ovisno o kutu gledanja. A to znači da je trebalo tonirati sve te fotografije, izvesti prijelaze nijansi i sjena filigranskom preciznošću, primicati se i udaljavati, ne bi li se od individualnih slika stvorila jedna kolektivna – krupni kadar usana u poljupcu.

Joan Fontcuberta: ‘Zanima me istinitost slike i društvena funkcija fotografije’

Uostalom, Joan Fontcuberta, rođen 1955. godine, jedan je od međunarodno najpoznatijih katalonskih fotografa i teoretičara. 1980. godine osnovao je PhotoVision, dvojezičnu publikaciju na španjolskom i engleskom posvećenu fotografiji. Joana prije svega zanima društvena funkcija fotografije, javna uporaba slike i preopterećenost informacijama, a ponajviše tzv. istinitost fotografije te njena sposobnost da predstavlja i istisne stvarni svijet. Mnoga njegova djela artikulirana su kao parodije koje kod gledatelja stvaraju iluziju, upozoravajući ih na opasnosti lakovjernosti i zavaravajuće mehanizme koji se koriste u prijenosu informacija i znanja.

‘Poljubac slobode’ osvanuo je te iste 2014. godine na Plaça d’Isidre Nonell, povodom tristote obljetnice u znak sjećanja na pad Barcelone tijekom Rata za španjolsko nasljeđe. No ovaj simbol privrženosti, empatije i slobode – bio je toliko dirljiv da ga lokalna vlast nikada nije skinula. ‘Zvuk poljupca nije tako glasan kao zvuk topa, ali njegova jeka traje puno duže’, citat je koji potpisuje Oliver Wendell Holmes, a koji se može pročitati na ploči uz ‘Poljubac slobode’.

Pročitaj više

Između strasti i samouništenja

Jako je lako mrziti ovaj film – od navodnika na plakatu filma koji su nam namigivali prije nego što smo stigli u kino, preko onog da je film podbacio kao šalabahter za one koji nisu čitali prvi i jedini roman Emily Brontë, objavljen 1847. godine pod muškim pseudonimom Ellis Bell, do toga da sve što gledamo izgleda kao još jedan kostimirani set koji bi se svidio Taylor Swift. No ako izdržite do kraja ove duge i turbulentne sage i ne poskliznete se na sve mokre stvari – od kokošjih jaja, krvi, sline puževa i grozne kiše koja neprestano pada – možda otkrijete nešto što smo u međuvremenu prigušili. Mračnu ljubav sa svim onim nuspojavama i animalnu žudnju. Ili kako se to danas moderno zove – limerenciju.

Psihoseksualni pop-triler

Ako umjetna inteligencija više od svega voli jednog umjetnika, to je onda Salvador Dali. Jesmo li konačno dobili film koji izgleda i zvuči kao da ga je radio AI Dali? Prepun pompoznih riječi, misticizma i demona. Šteta što se na vrijeme nisu prijavili za ovogodišnji Eurosong.

Da je živjela u neko staro doba, zvali bi je renesansnom umjetnicom, budući da na inovativan način spaja umjetnost, ples, tijelo i tehnologije. No danas ćemo reći da FKA Twigs slays. Jer ne samo što je ove godine s albumom Eusexua osvojila svoju prvu Grammy nagradu, nego je ušla u svijet filma i na veliku smotru suvremene umjetnosti.

Identitet u digitalno doba

Četrnaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida otvara se 11. lipnja u 20 sati u Muzeju suvremenu umjetnosti Zagreb s čak pet izložbi, među kojima je i centralna izložba finalista koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Happy Spiralling / Sretno u vrtlogu. Pored grupne izložbe finalist⁞a s radovima jedanaest umjetnika, iste večeri u MSU Zagreb otvaraju se četiri samostalne izložbe umjetnika: Julie Béne, Kevina Osepe, Sare De Brito Faustino i Paule Tončić, ovogodišnje dobitnice Nagrade Marina Viculin. Pored izložbenog, u Galeriji SKD Prosvjeta održat će se i diskurzivni program festivala s predavanjima, razgovorima i predstavljanjem nove publikacije Organa Vida The Vibes Are Off koja tematizira humor, ružnoću i online estetiku kao kritičke pristupe u vizualnoj umjetnosti i kulturi. Izložbe u MSU Zagreb ostaju otvorene do 6. rujna 2026. godine.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.