Art igračke

NEO-POP ART: Pet suvremenih umjetnika koji brišu granice između umjetničkog djela i igračke

Tamara Radan
03.08.2025.

Davnih dana, nizozemski povjesničar Johan Holzinga je u knjizi ‘Homo ludens’ dokazao da se dobar dio života, a posebice umjetnosti temelji upravo na igri. U tom duhu, odlučili smo provjeriti što na tu temu kažu suvremeni umjetnici koji kreiraju prave ‘igračke od umjetničkih djela’

Takashi Murakami:  

Japanska estetika slatkoće uz prstohvat ironije i provokacije

Možda ne znate kako se na japanskom kaže da je nešto baš slatko, no zato je tu japanski Andy Warhol koji je u svom radu inspiriran upravo kawaiijem, japanskim konceptom slatkoće i simpatičnosti. „Igračke su za mene simbol djetinjstva, radosti i nevinosti te ih koristim kako bih stvorio likove koji su privlačni i pristupačni široj publici. Osim toga, igračkama lakše mogu istraživati različite aspekte popularne kulture i konzumerizma“.

No to sad nipošto ne znači da Murakami ostaje samo na slatkoći nego ju opako kombinira s ironijom i provokacijom, posebice u radovima koji prikazuju spoj tradicionalnih japanskih motiva s elementima suvremenog društva i masovne proizvodnje. Ne znamo što bi na Mr. DOB-a (umjetnikov alter ego) rekla Helly Kitty koja je poslužila kao inspiracija. Znamo samo da Mr. DOB s godinama postaje sve slađi i slađi. Ma baš si mi kawaii!

KAWS (Brian Donnelly)

Slobodno se poigrajte s mojim igračkama

Ono što je Walt Disney bio za prošlo stoljeće, to je nama danas KAWS (umjetnički pseudonim američkog umjetnika Briana Donnellyja). Dizajner i grafiter koji je cijeli svijet osvojio likom Companiona. Nešto kao da Mickey Mouse ima opasnijeg brata blizanca koji je zapeo u darkerskoj fazi pa na očima fura križeve i boli ga briga što će netko sada njegovog tatu KAWSA možda optužiti da on samo manipulira tuđim crtanim junacima, kao što su primjerice Spužva Boba, Snoopy i Simpsoni.

„Koristim igračke kako bih se što bolje povezao s emocijama i sjećanjima iz djetinjstva. Uostalom, igračke su često nostalgični simboli koje mnogi ljudi prepoznaju te automatski povezuju sa sretnim trenucima iz mladosti. Osim toga, krajnje je vrijeme da se umjetnost učini dostupnijom i pristupačnijom širem broju ljudi.” To je ujedno i razlog zašto KAWSOVE skulpture često imaju pomične dijelove. Konačno neki umjetnik koji nema ništa protiv ako netko pipne njegove skulpture. “Moj cilj je da gledatelji postanu aktivni sudionici umjetnosti”, kaže umjetnik koji obožava interakciju.

Yoshitomo Nara

Igračkama istražujem slojevitost naših identiteta

Svi se sjećamo one rečenice iz Crvenkapice “– Bako, ali zašto imaš tako velike oči?”, no činjenica je da nitko nije uz pomoć crteža i animacija velikih očiju tako duboko istražio složeni unutarnji svijet ljudskog bića poput japanskih ilustratora. To je ujedno i glavni razlog zašto japanski umjetnik Yoshimoto Nara koristi igračke kao ključni element u svom umjetničkom radu – zbog emocionalne ekspresije.

„Uostalom, ništa tako dobro ne može poput igračka izraziti duboke emocije, zvale se one ranjivost, tuga ili sreća“, kaže Nara. Po njemu igračke pričaju sve jezike ovoga svijeta te imaju univerzalnu privlačnost, Godine 2008. Nara je izdao dječju knjigu ‘The Lonesome Puppy’ kako bi detaljnije ispričao priču koja stoji iza njegovog ljupkog stvorenja. A Snoopy je sad vjerojatno negdje na odvikavanju od limunade jer ne može podnijeti konkurenciju.

Jeff Koons

Predimenzionirane igračke nas potiču da promišljamo o pravim vrijednostima

Jedan od najbogatijih, ali i jedan od najnapadanijih suvremenih umjetnika vjerojatno je imao vremena smisliti na stotine odgovora na jedno te isto pitanje – zašto nam dovraga igračke i balone prodaje kao skulpture. I doista, Koons ima toliko odgovora u rukavu da bi i od njih bez problema mogao napraviti posebno umjetničko djelo. U prvoj fazi je odgovarao da igračke najbolje prenose pozitivnu energiju, a kod gledatelja izazivaju radost, podsjećajući nas ujedno koliko je važna igra.

U svojoj drugoj fazi umjetnik je postao ozbiljniji pa je često podsjećao da su njegovi radovi i simbol potrošačkog društva i kritika masovne proizvodnje jer se ikoničkim predmetima najlakše manipulira masama. No u zadnjoj fazi Koons rado ističe kako igračke koristi u svojim monumentalnim instalacijama samo kako bi stvorio vizualni kontrast između veličine objekta i njegove svakodnevne namjene. “Cilj mi je isprovocirati gledatelja i potaknuti ga na razmišljanja o značenju i vrijednosti objekata u našem okruženju.”

Tristan Eaton

Od velikih murala do preslatkih zečića na kojima se obogatio

Kako je život zabavan, baš kao da je ispao iz nekoga stripa Iako je američki umjetnik, ilustrator i dizajner svoju karijeru započeo velikim i šarenim muralima te grafitima diljem svijeta, nije ni slutio da će mu mala igračka zvana Dunny, vinilna figura u obliku zečića s karakterističnim velikim ušima koju je proizveo Kidrobot donijeti najviše love. A tek kada je za 15 rođendan odjenula posebnu opravicu od ružičastog zlata te dobila društvo – igračku Munny.

Zašto nas ovo podsjeća na one marketinške trikove – moraš ih (s)kupiti sve!  U svakom slučaju, čak iako si ne možete priuštiti neko umjetničko djelo koje briše granice između arta, igračke i kolekcionarskog predmeta, uvijek možete zaviriti u Kidrobot, jedan od najuspješnijih svjetskih lanaca koji je počeo prodavati igračke, pardon umjetnička djela. “Tata, kupi mi…!”

Pročitaj više

Između strasti i samouništenja

Jako je lako mrziti ovaj film – od navodnika na plakatu filma koji su nam namigivali prije nego što smo stigli u kino, preko onog da je film podbacio kao šalabahter za one koji nisu čitali prvi i jedini roman Emily Brontë, objavljen 1847. godine pod muškim pseudonimom Ellis Bell, do toga da sve što gledamo izgleda kao još jedan kostimirani set koji bi se svidio Taylor Swift. No ako izdržite do kraja ove duge i turbulentne sage i ne poskliznete se na sve mokre stvari – od kokošjih jaja, krvi, sline puževa i grozne kiše koja neprestano pada – možda otkrijete nešto što smo u međuvremenu prigušili. Mračnu ljubav sa svim onim nuspojavama i animalnu žudnju. Ili kako se to danas moderno zove – limerenciju.

Psihoseksualni pop-triler

Ako umjetna inteligencija više od svega voli jednog umjetnika, to je onda Salvador Dali. Jesmo li konačno dobili film koji izgleda i zvuči kao da ga je radio AI Dali? Prepun pompoznih riječi, misticizma i demona. Šteta što se na vrijeme nisu prijavili za ovogodišnji Eurosong.

Da je živjela u neko staro doba, zvali bi je renesansnom umjetnicom, budući da na inovativan način spaja umjetnost, ples, tijelo i tehnologije. No danas ćemo reći da FKA Twigs slays. Jer ne samo što je ove godine s albumom Eusexua osvojila svoju prvu Grammy nagradu, nego je ušla u svijet filma i na veliku smotru suvremene umjetnosti.

Identitet u digitalno doba

Četrnaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida otvara se 11. lipnja u 20 sati u Muzeju suvremenu umjetnosti Zagreb s čak pet izložbi, među kojima je i centralna izložba finalista koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Happy Spiralling / Sretno u vrtlogu. Pored grupne izložbe finalist⁞a s radovima jedanaest umjetnika, iste večeri u MSU Zagreb otvaraju se četiri samostalne izložbe umjetnika: Julie Béne, Kevina Osepe, Sare De Brito Faustino i Paule Tončić, ovogodišnje dobitnice Nagrade Marina Viculin. Pored izložbenog, u Galeriji SKD Prosvjeta održat će se i diskurzivni program festivala s predavanjima, razgovorima i predstavljanjem nove publikacije Organa Vida The Vibes Are Off koja tematizira humor, ružnoću i online estetiku kao kritičke pristupe u vizualnoj umjetnosti i kulturi. Izložbe u MSU Zagreb ostaju otvorene do 6. rujna 2026. godine.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.