Art igračke

NEO-POP ART: Pet suvremenih umjetnika koji brišu granice između umjetničkog djela i igračke

Tamara Radan
03.08.2025.

Davnih dana, nizozemski povjesničar Johan Holzinga je u knjizi ‘Homo ludens’ dokazao da se dobar dio života, a posebice umjetnosti temelji upravo na igri. U tom duhu, odlučili smo provjeriti što na tu temu kažu suvremeni umjetnici koji kreiraju prave ‘igračke od umjetničkih djela’

Takashi Murakami:  

Japanska estetika slatkoće uz prstohvat ironije i provokacije

Možda ne znate kako se na japanskom kaže da je nešto baš slatko, no zato je tu japanski Andy Warhol koji je u svom radu inspiriran upravo kawaiijem, japanskim konceptom slatkoće i simpatičnosti. „Igračke su za mene simbol djetinjstva, radosti i nevinosti te ih koristim kako bih stvorio likove koji su privlačni i pristupačni široj publici. Osim toga, igračkama lakše mogu istraživati različite aspekte popularne kulture i konzumerizma“.

No to sad nipošto ne znači da Murakami ostaje samo na slatkoći nego ju opako kombinira s ironijom i provokacijom, posebice u radovima koji prikazuju spoj tradicionalnih japanskih motiva s elementima suvremenog društva i masovne proizvodnje. Ne znamo što bi na Mr. DOB-a (umjetnikov alter ego) rekla Helly Kitty koja je poslužila kao inspiracija. Znamo samo da Mr. DOB s godinama postaje sve slađi i slađi. Ma baš si mi kawaii!

KAWS (Brian Donnelly)

Slobodno se poigrajte s mojim igračkama

Ono što je Walt Disney bio za prošlo stoljeće, to je nama danas KAWS (umjetnički pseudonim američkog umjetnika Briana Donnellyja). Dizajner i grafiter koji je cijeli svijet osvojio likom Companiona. Nešto kao da Mickey Mouse ima opasnijeg brata blizanca koji je zapeo u darkerskoj fazi pa na očima fura križeve i boli ga briga što će netko sada njegovog tatu KAWSA možda optužiti da on samo manipulira tuđim crtanim junacima, kao što su primjerice Spužva Boba, Snoopy i Simpsoni.

„Koristim igračke kako bih se što bolje povezao s emocijama i sjećanjima iz djetinjstva. Uostalom, igračke su često nostalgični simboli koje mnogi ljudi prepoznaju te automatski povezuju sa sretnim trenucima iz mladosti. Osim toga, krajnje je vrijeme da se umjetnost učini dostupnijom i pristupačnijom širem broju ljudi.” To je ujedno i razlog zašto KAWSOVE skulpture često imaju pomične dijelove. Konačno neki umjetnik koji nema ništa protiv ako netko pipne njegove skulpture. “Moj cilj je da gledatelji postanu aktivni sudionici umjetnosti”, kaže umjetnik koji obožava interakciju.

Yoshitomo Nara

Igračkama istražujem slojevitost naših identiteta

Svi se sjećamo one rečenice iz Crvenkapice “– Bako, ali zašto imaš tako velike oči?”, no činjenica je da nitko nije uz pomoć crteža i animacija velikih očiju tako duboko istražio složeni unutarnji svijet ljudskog bića poput japanskih ilustratora. To je ujedno i glavni razlog zašto japanski umjetnik Yoshimoto Nara koristi igračke kao ključni element u svom umjetničkom radu – zbog emocionalne ekspresije.

„Uostalom, ništa tako dobro ne može poput igračka izraziti duboke emocije, zvale se one ranjivost, tuga ili sreća“, kaže Nara. Po njemu igračke pričaju sve jezike ovoga svijeta te imaju univerzalnu privlačnost, Godine 2008. Nara je izdao dječju knjigu ‘The Lonesome Puppy’ kako bi detaljnije ispričao priču koja stoji iza njegovog ljupkog stvorenja. A Snoopy je sad vjerojatno negdje na odvikavanju od limunade jer ne može podnijeti konkurenciju.

Jeff Koons

Predimenzionirane igračke nas potiču da promišljamo o pravim vrijednostima

Jedan od najbogatijih, ali i jedan od najnapadanijih suvremenih umjetnika vjerojatno je imao vremena smisliti na stotine odgovora na jedno te isto pitanje – zašto nam dovraga igračke i balone prodaje kao skulpture. I doista, Koons ima toliko odgovora u rukavu da bi i od njih bez problema mogao napraviti posebno umjetničko djelo. U prvoj fazi je odgovarao da igračke najbolje prenose pozitivnu energiju, a kod gledatelja izazivaju radost, podsjećajući nas ujedno koliko je važna igra.

U svojoj drugoj fazi umjetnik je postao ozbiljniji pa je često podsjećao da su njegovi radovi i simbol potrošačkog društva i kritika masovne proizvodnje jer se ikoničkim predmetima najlakše manipulira masama. No u zadnjoj fazi Koons rado ističe kako igračke koristi u svojim monumentalnim instalacijama samo kako bi stvorio vizualni kontrast između veličine objekta i njegove svakodnevne namjene. “Cilj mi je isprovocirati gledatelja i potaknuti ga na razmišljanja o značenju i vrijednosti objekata u našem okruženju.”

Tristan Eaton

Od velikih murala do preslatkih zečića na kojima se obogatio

Kako je život zabavan, baš kao da je ispao iz nekoga stripa Iako je američki umjetnik, ilustrator i dizajner svoju karijeru započeo velikim i šarenim muralima te grafitima diljem svijeta, nije ni slutio da će mu mala igračka zvana Dunny, vinilna figura u obliku zečića s karakterističnim velikim ušima koju je proizveo Kidrobot donijeti najviše love. A tek kada je za 15 rođendan odjenula posebnu opravicu od ružičastog zlata te dobila društvo – igračku Munny.

Zašto nas ovo podsjeća na one marketinške trikove – moraš ih (s)kupiti sve!  U svakom slučaju, čak iako si ne možete priuštiti neko umjetničko djelo koje briše granice između arta, igračke i kolekcionarskog predmeta, uvijek možete zaviriti u Kidrobot, jedan od najuspješnijih svjetskih lanaca koji je počeo prodavati igračke, pardon umjetnička djela. “Tata, kupi mi…!”

Pročitaj više

KOLUMNA: LEA TOMAC

Moraju li žene biti gole da bi ušle u The Met? Proučavajući zidove jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, feministički kolektiv Guerilla Girls 1989. otkrio je poražavajući podatak – unutar moderne zbirke Metropolitana manje od 5 % djela potpisivale su žene, dok je istovremeno čak 85 % izloženih aktova prikazivalo ženska tijela. Četrdeset godina javnoga djelovanja obilježava aktualna izložba „How to Be a Guerilla Girl“, koja posjetiteljima nudi uvid u njihove arhive, metode rada, izazove s kojima su se susretale te, naravno, sve umjetnice koje je povijest odlučila preskočiti.

Iako su umjetnice često bile izostavljane i „zaboravljane“ u povijesti umjetnosti, Nasta Rojc posljednjih desetljeća pobuđuje velik interes kroz studije, istraživanja i umjetničke projekte. Povjesničarka umjetnosti Darija Alujević, autorica monografije „Mila Wod: Prva hrvatska kiparica“ i suradnica na dokumentarcu „Nasta Rojc – Enfant terrible“, piše o tome zašto je Nasta važna i kako njena djela i danas djeluju ispred svog vremena.

Dugogodišnja novinarka i urednica izdavačke kuće Media bar – Marina Dimić Kepeski – odabrala je za MOOD tri inspirativne knjige o snažnim ženama. Od prvog pravog feminističkog romana Anne Brontë o ženi koja napušta muža zlostavljača, preko knjige memoara Lene Dunham, do fantastičnog romana Ankice Tomić o ženi u Dalmatinskoj Zagori koja se moćno nosi s lošim kartama koje joj je život dodijelio.

Što bi se dogodilo da su se srele slikarica Frida Kahlo, fotografkinja Dora Maar i fizičarka Mileva Einstein? Pogledali smo u kazalištu ITD odličnu predstavu ‘Djevojke s rogovima’, koja možda na tren podsjeća na dobra ženska druženja i kabare s opakim humorom i lucidnim analizama veza, na tragu serije ‘Seks i grad’ i knjige ‘Grad djevojaka’ Elizabeth Gilbert, ali iz koje izlazite ošamućeni kao da ste predugo ležali na kauču kod šrinka.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.