KOJA JE SLIKA VREDNIJA?

INTUITIVNA ISTINA: Postoji li ‘magična formula’ za suvremenu umjetnost?

Aleksandra Orlić
02.04.2023.

Zanimljiv eksperiment koji smo zapazili u sjajnoj HRT-ovoj znanstveno-putopisno dokumentarnoj seriji ‘AHA!’ dao nam je povod za razmišljanje kako vrednujemo umjetnička djela. I, mislite li da možete procijeniti koje djelo ima veću vrijednost? Pokušajte procijeniti ova dva djela…

Na kavi s frendicom raspravljamo na sav glas o tome ubija li Instagram algoritam kreativnost ili je možda potiče, na što se u razgovor ubaci konobar s druge strane šanka koji je u slobodno vrijeme i fotograf te vrlo poetično bilježi sve suptilne mijene u svom poslovnom prostoru.

‘Znam ja što definitivno ubija algoritam, a to je kada brišete postove.’ Frendica kima glavom jer i sama je to nedavno čula na predavanjima iz digitalnog marketinga, a ja sam u čudu. Ta sve donedavno sam mislila da je sumnja u svoj rad, misli, spoznaje, zaključke pa i najobičniji post na društvenim mrežama nešto pozitivno što bi i Instagram trebao valorizirati.

Postoji li istina u ocjenjivanju umjetničkih djela?

Tim više me razveselila prva epizoda znanstveno-putopisno dokumentarne serije ‘AHA!’ koja je ugostila znanstvenika Dražena Preleca, profesora s Massachusetts Institute of Technology (MIT), čija se istraživanja oslanjaju na područja bihevioralne ekonomije, neuroekonomije i neuroznanosti. A ponajviše jedan eksperiment kojim je profesor Prelec poželio svojim studentima demonstrirati i približiti što je to intuitivni osjećaj za istinitost, postoji li istina u ocjenjivanju umjetničkih djela te kako razviti metodologiju koja će ljudima biti prihvatljiva.

Naime, polazište ovog eksperimenta bila je premisa o mudrosti masa. Konkretnije rečeno – da grupa ljudi posjeduje više informacija od pojedinca te da je glasanje logičan put do utvrđivanja vrijednosti neke umjetnine. Zadatak koji je postavio pred svoje studente bio je sljedeći. Ako vam netko pokaže dvije različite slike na ekranu, za koje nemate nikakve dodatne informacije – ni tko je autor, ni koje su dimenzije, tehnike, a kamoli što je umjetnik želio reći, kako biste ocijenili djelo?

Foto: Unsplash

Jednu ocjenu dajte umjetničkom djelu, a potom pokušajte dati svoju procjenu i pogoditi što će reći ostatak grupe te koju će sliku ocijeniti vrednijom? I, mislite li da ste savršeno procijenili djelo ispred vas te još bolje pročitali svoje kolege jer imate, eto, nepogrešiv smisao za umjetnost? Hm, možda će vas iznenaditi odgovor, jer zaključak ovog eksperimenta je sljedeći.

Sumnja dobija posve novo značenje

Ako mislite da će se svi složiti s vama, onda ste vjerojatno na skliskom terenu jer ljudi koji ne znaju točan odgovor često misle da će se svi složiti s njima. S druge strane, ako vjerujete da se većina ljudi neće složiti s vama, vjerojatno ste stručnjak, jer istraživanja su pokazala da ljudi koji znaju točan odgovor misle da se većina neće složiti s njima. E, sad, ne znamo što bi o ovom paradoksu rekao Instagram algoritam i kako će on jednoga dana procjenjivati vrijednost umjetničkih djela, ali znamo što o ovome eksperimentu misli Dražen Prelec.

Dražen Prelec

Njegov zaključak glasi: ‘Kako biste dobili nešto nalik magičnoj formuli za suvremenu umjetnost, morate pitati stručnjake, ali i ljude koji nemaju pojma o umjetnosti jer obje procjene su važne, ali na različite načine. Naime, treba uzeti u obzir koliko stručnjaci misle da vrijedi pojedino djelo i koliko se nestručnjacima ono ne sviđa tj. koliko ga odbacuju’, kaže Prelec. Jer dobra suvremena umjetnost odbojna je onima koji je ne razumiju. A tajni ključ krije se upravo u procjeni grupe kako će djelo biti vrednovano ili ne. To znači ukoliko grupa lošije procijeni vrijednost djela, a slika premaši predviđanja, utoliko ima veću vrijednost.

I, kako stojite s procjenama?

Naslovna fotografija: Unsplash,

Pročitaj više

intervju

Ne trebamo biti arhitekti kako bismo znali da su građevine mnogo više od skupa kamena, cigle ili betona – one su utočišta, škole, uspomene i simboli društva u kojima nastaju. Upravo to osvještava dokumentarna serija „Betonski spavači“ koja je zahvaljujući svom doprinosu arhitekturi nominirana za godišnju nagradu „Viktor Kovačić“ što je odličan povod za intervju s njezinim kreatorima

1000 zašto

U čemu je tajna fetišizma, zašto težimo slavi, koji je smisao života i konačno odgovor na pitanje koje je mučilo i Barbie – zašto uporno padamo na dečke s dugim kosama koji lupetaju po gitari. Sve odgovore možete pronaći u svojevrsnoj enciklopediji suvremenog života – knjizi ‘Intimna povijest čovječanstva’ Theodorea Zeldina, oxfordskog profesora povijesti, a koja je nastala nakon dugih razgovora s konobaricama, služavkama, intelektualkama, inženjerkama, liječnicama, poreznim inspektoricama, policajkama, i mnogim drugima, mahom ženama.

U splitskoj Galeriji umjetnina od 8. lipnja do 28. srpnja renomirana suvremena umjetnica Dubravka Lošić predstavit će dio opusa koji je u širokom rasponu kombinacija tehnika izvedbe, od štafelajnih slika do objekata, izvela u razdoblju od 1986. do 2023. godine.

U utorak, 4. lipnja u zagrebačkom Centru KNAP predstavljen je književni multimedijalni projekt Slavic Soundwalking, kao i lansiranje istoimene aplikacije, a slavlje je uveličao i Pričigin u gostima, čuveni splitski festival koji već 17 godina slavi moć pripovijedanja uživo, te koncert grupe Cry Babies.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.