POVIJEST LJUBAVNICA: Povjesničarka Elizabeth Abbott je istražila najpoznatije druge žene

Tamara Radan
22.10.2023.

Kada je 1857. francuski pisac Gustave Flaubert zbog veličanja preljubništva u svom ‘nemoralnom’ romanu ‘Gospođa Bovary’ završio na sudu, prestrašeni Flaubert se izvukao rečenicom da je ponašanje glavne preljubnicu osudio time što ju je na kraju romana ubio arsenom. No, čini se da je povijest književnosti prepuna nesretno preminulih preljubnica. Lara u Pasternakovom romanu ‘Doktor Živago’ završi u logoru, Hester Prynne – glavna junakinja romana ‘Grimizno slovo’ zbog preljuba mora nositi grimizno slovo ‘A’ koje označava da je preljubnica, a Tolstojeva Ana Karenjina pod vlakom. No jesu li sve Madame Bovary ovoga svijeta imale tako tešku sudbinu provjerili smo u knjizi ‘Povijesti ljubavnica’ Elizabeth Abbott.

Agara

Prema Bibliji, neplodna Sara je predložila svom mužu da oplodi Egipćanku Agaru. Problemi su nastali kada je Sara primijetila da je Agara postala bahata. Na kraju je ‘druga žena’ ipak morala napustiti njihov dom te je postala simbol prve proganjane ljubavnice.

Aspasija

Periklova ljubavnica je imala nesreću što je rođena u Maloj Aziji, a strankinje se nije smjelo ženiti. Iako ju je okolina osuđivala, obrazovana Aspasija je primjenjivala Sokratova pitanja. ‘Recimo, da susjeda ima sjajniji nakit, nije li logično da biste ga poželjeli’, pitala bi mudrica. A da ima boljeg muža? Eto i dokaza…

Ovidije

Slavni pjesnik koji je bio prognan zbog djela koja veličaju preljub, napisao je u 18. godine prije Krista prvi priručnik kako naći ljubavnicu. ‘Tehnika je sve’, piše Ovidije, ‘a najbolja mjesta za upoznati partnera konjska su trkališta, cirkus i hram. Nakon toga, potkupite služavku koja će vam čuvati leđa.’ Rezultat? August je morao donijeti Julijske zakone za suzbijanje preljuba.

Doloresa

Nesretnica iz 7. stoljeća koja je bila u vezi sa sv. Augustinom – 15 godina mu je bila vjerna, imala je s njim dijete, da bi se Augustin na kraju oženio drugom (zbog napretka u karijeri!), a siromašna Dolores je na kraju morala napustiti kuću.

Giulia Farnese

Iako je celibat na snazi od 4. st., a ljubavnice svećenika su često spaljivane ili brijane na ćelavo, pojedini moćnici poput pape su ih koristili ne bi li učvrstili dinastiju. ‘Kristovu nevjestu’, kako su se rugali Giuliji, Papa Aleksandar 6. je toliko volio da je platio grdnu lovu da je izvuče iz ruku neprijatelja. No zanimljivo je da je Inočentije 8. bio prvi papa koji je u 15. stoljeću priznao svoje dijete.

Pocahontas

Priča o lijepoj Indijanki, kćeri poglavice koja se zaljubi u bijelca i prijeđe na kršćanstvo zvuči romantično, no činjenica je da su se bijelci u 16. stoljeću okrutno odnosili prema ženama domorodaca te da su ih često napuštali. Malinche je prva poznata žena, koja je svoj narod izdala zbog ljubavi prema španjolskom kolonijalistu Cortesu s kojim je dobila i prvog mesteka (miješano dijete).

Markiza de Pompadour

Louis XIV je bio prvi car koji je zvanično priznao ljubavnice. Iako je Pompadour navodno bila frigidna, kompenzirala je slab seks tako što se počela baviti stvarima koje joj idu na živce, ne bi li mu ugodila – ići u lov, igrati karte, čak mu je navodno nabavljala i ljubavnice… Sve dok ju ovaj nije proglasio markizom.

Émilie du Châtelet

Za ženu koja je u 18. stoljeću prevela Newtonove ‘Principe’ nepravedno je reći da je bila samo Voltaireova ljubavnica i muza. Ona mu je bila i učitelj, a zahvaljujući njenom liberalnom mužu, ljubavnik se uskoro uselio k njima u vikendicu. Kada je došao u godine Voltaire se više nije želio seksati, a ona je napisala ‘Traktat o sreći’ u kojem tvrdi da sreća ne smije ovisiti o drugoj osobi.

Lola Montez

Pramajka svih ljubavnica-ucjenjivačica koje svoj loš imidž kompenziraju bogatstvom. Naime, nakon što je 1846. natjerala Ludviga Bavarskog da ju proglasi groficom, prijetila je da će novinama prodati njegova strasna smiješna pisma, sve dok nije izvukla dobru lovu – 70 000 dukata godišnje. Živo je čudo kako ovaj nije abdicirao.

Katharina Schratt

Jedina žena koja nije nikada konzumirala svoju vezu. Naime, car Franz Jozef i njegova platonska ljubavnica su toliko držali do svoje veze da ju nisu htjeli ‘skrnaviti’ seksom. Čak ni kada je Franz ostao udovac, jer je supruga Elizabeta ubijena u atentatu.

George Eliot

Engleska spisateljica koja je pseudonim posudila od svog ljubavnika cijeli je život bila osuđivana kao druga žena, a kada je pobjegla s oženjenim piscem Georgeom Louisom, posumnjali su da ima neki nasljedni poremećaj. Iako je živjela s ljubavnikom u divljem braku, svoje je frustracije izbacila u romanima u kojima kritizira društvo. ‘Muški preljubnici dobiju sve i još ih pozivaju na zabave…’

Jeanne Hébuterne

Iako je Modigliani naslikao njeno sjetno lice 25 puta, Jean bi puno više cijenila da ju je oženio. Iako se zbog njega odrekla slikarstva, on se nastavio drogirati, tući ju i ljubovati s drugim ženama. Štoviše, kada je Jean rodila, napisao je svojoj mami: ‘Beba je dobro, ja također’. Ni slovo o Jean. Pa ipak, Kada je Modigliani umro od tuberkuloznog meningitisa, ona se u sljedeći dan, u visokoj trudnoći, bacila kroz prozor.

Elena Lupescu

Židovka zbog kojeg je rumunjski kralj Karol 1947. napustio domovinu i pobjegao u Brazil. A kada je poželjela da ju proglase princezom, odglumila je da je na samrti. I tako su se vjenčali na prepad. Slovi kao najmoćnija ljubavnica.

Maria Callas

Kada je na brodu Kristina 1959. prvi put poljubila Onassisom, karijera joj je krenula nizbrdo. Iako ju je Ari prvotno htio oženiti i otkupiti od muža za 10 milijuna dolara, ona je 9 godina ostala njegova ljubavnica. Zbog njega se ošišala, počela nositi leće, uživati u piću, sve dok ju glas nije izdao. Iako je iz novina saznala da se oženio za Jackie O., Maria ga je i dalje rado primala u svoj stan.

Joyce Maynard

Kada je 1972. na naslovnici New York Timesa osvanula fotka studentice prve godine Yalea, nove kolumnističke zvijezde, pisac J.S. Salinger je na tren zaboravio da se zakleo na vječnu anonimnost. Naime, krhka cura ga je toliko podsjećala na vlastiti lik iz romana Phoebe Colfild te joj je poslao pismo kojim je upozorava od prerane slave. Nakon što su prekinuli, punih 25 godina ona je poštovala njegovu anonimnost, sve dok nije saznala da nije bila jedina i da se njen bivši ljubavnik ponovo oženio nekom mladom curom. Joyce je na kraju prodala Salingerova pisma na Sothebysu, a sve tajne o svom tajnovitom ljubavniku objavila je u knjizi ‘Mlada ljubav’.

Simone de Beauvoir

Radije ljubavnica, nego žena, tim su riječima studenti filozofije Simone i njen dečko Satre šokirali društvo kada su sklopili ‘sporazum o slobodi’, kojim su odbacili instituciju braka kao licemjernu i zaglupljujuću. Ukratko, zakleli su se da će svake 2 godine obnavljati zavjet te da će njihova esencijalna ljubav biti sačuvana, iako tu i tamo mogu švrljati. No, čini se da niti jedna strane nije poštovala vlastita pravila, pogotovo ono koje kaže ‘Ne laži!’ Naime, kada je Satre u 50. godini stupio u vezu s 18-godišnjom studenticom, Simone koja je dva puta odbila prosce, ozbiljno se pozabavila u svojim knjigama seksualnom vjernošću, zaključivši da se ona često propovijeda, a rijetko prakticira.

Pročitaj više

Život ispod maske

Iako je film ‘Maria’ premijerno prikazan na Venecijanskom festivalu kod mnogih izazvao snažne emocije i suze, mnogi kritičari zamjeraju da je u filmu previše obožavanja i veličanja dive, a premalo ranjivosti koju su najavljivali

Festival svjetskog kazališta

Predstave u sklopu Festivala svjetskog kazališta održat će se na tri zagrebačke lokacije. Festival će tako otvoriti argentinska predstava „F**k me“, Marine Otero, 11. rujna u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Mikro-pobune i bizarne opsesije

Trinaesto izdanje bijenalnog Međunarodnog festivala Organ Vida koji okuplja suvremene umjetni⁞ke koji rade u mediju fotografije i/ili u njezinom proširenom obliku otvara se 26. rujna u 20 sati u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb s četiri izložbe, među kojima je i centralna izložba finalist⁞a koji su svojim radovima odgovorili na temu festivala Creeps and Butterflies zadanu od kustos⁞a festivala Barbare Gregov, Lovre Japundžića i Lee Vene.

100. obljetnica rođenja

Ove godine obilježava se stota godišnjica rođenja velikoga splitskog umjetnika Frane Missije. Iako se mahom ogledao u slikarstvu aktivno istražujući granice i mogućnosti toga likovnog medija,

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.