Oduševit će vas!

PREDSTAVA ‘SORRY’: Ili zašto nitko ne priča o najuzbudljivijem poljupcu svih vremena koji se dogodio na HNK sceni?

Aleksandra Orlić
09.02.2024.

Kako je Bobo Jelčić uspio režirati predstavu u kojoj podjednako uživaju pripadnici generacije Z odrasle na TikToku, ali i stariji sugrađani koji se jako dobro sjećaju serije ‘Gradić Payton’ koja se prikazivala na malim ekranima šezdesetih godina prošlog stoljeća

“Ta je gospođa mogla imati šezdeset, šezdeset pet godina… Prošla je kraj spasioca i kad je od njega bila udaljena tri, pet koraka, okrenula je glavu, osmjehnula se i mahnula mu. Stegnulo mi se srce. Taj osmijeh i ta gesta pripadali su dvadesetogodišnjoj ženi! Njezina se ruka podigla očaravajućom lakoćom. Izgledalo je kao da baca u zrak šarenu loptu, kao da se igra s ljubavnikom. Taj osmijeh i ta gesta imali su privlačnost i eleganciju dok su lice i tijelo ostali bez ikakve privlačnosti. Bila je to privlačnost geste zatvorene u neprivlačnosti tijela”, pisao je Milan Kundera u svom romanu iz 1990. ‘Besmrtnost’ koji sam obožavala u istoj mjeri kao predstave Bobe Jelčića koji se pojavio na kazališnoj sceni baš u to vrijeme – početkom devedesetih (‘Usporavanja’, ‘Nesigurna priča’).

Kada su osjećaji važniji od radnje

Usporedba s Kunderinim gestama nije ovdje bez razloga, tek toliko da se mahne nestrpljivom čitatelju, s obzirom na to da su obojica koristila istu estetiku. Jer kao što je Milan Kundera, i to nakon što je pogledao film ekraniziran prema njegovu romanu ‘Nepodnošljiva lakoća postojanja’, rezolutno odlučio – nikad više stroga linearna radnja, jer neke druge stvari su mnogo bitnije, tako se i Bobo Jelčić u svim svojim predstavama bavio suptilnim opažanjem i tematiziranjem svih onih tihih, neispričanih osjećaja. Na sceni se ‘malo toga’ događalo, a u našim prstima toliko puno, bio bi najkraći opis njegova rukopisa.

A onda se krajem prošle godine dogodila i predstava ‘Sorry’ u zagrebačkom HNK, u kojoj je gesta konačno zasjela na tron i postala glavni pokretač – ne toliko radnje, koliko svih naših emotivnih stanja i svih onih ključnih trenutaka koji su nam obilježili život. I potpuno je nebitno što je glavna radnja inspirirana knjigom ‘Gradić Peyton’ iz 1958., a prema kojoj je u šezdesetima snimljena i prva sapunica jer teme koje Bobo Jelčić obrađuje su tako univerzalne, a glumci fantastični – od Jadranke Đokić, Alme Price, Luke Kneza, Lane Menige, Marka Makovčića, Lare Nekić…

Geste koje pamtimo jer su nam promijenile život

Netko nam je pred očima mahnuo rukom i rekao NE! Zabranio nam prvu ljubav, sasuo u lice groznu uvredu – da izgledamo kao drolja, očarao nas pri prvom pogledu od kojeg su nam zatreperile oči i srce, a koljena naglo popustila, pred nosom nam ukrao šefovsku fotelju koju zaslužujemo, prenaglo osvijestio da stojimo na sceni ispred pune dvorane gledatelja, a ne u svoja četiri zida, bezosjećajno nas zaveo, ostavio, zlostavljao i pri tome srušio svijet…

Pa kad je Spielberg mogao ponovno ekranizirati mjuzikl ‘Priča sa zapadne strane’, zašto ne bi Jelčić mogao ‘Gradić Peyton’ iz kojeg je uzeo one ključne prijelomne trenutke iz života i toliko ih prenaglasio, podebljao glazbom, gestom, pokretom želeći iz njih izvući njihovu bit, a na kraju je uspio nemoguće. U isto vrijeme otkriti neopisivu lakoću humora, groteske, karikature, patetike i pomiješati ih s dubokom tugom, gorčinom i sjetom. Ogolivši radnju do same srži, kontrastirajući cijelo vrijeme duboko intimne emocije s ispraznim političkim parolama, Jelčić je došao do čaplinovske tragikomedije koju dodatno pojačava retro klavijaturist na sceni koji prati radnju te postmoderni inspicijent koji se poigrava predstavom, publikom i zastorima.

Pokret je nova gesta. Odobrila generacija TikTok

No ono najljepše, Jelčić je otišao i korak dalje te se nije zadržao samo na gesti, nego ju je pretvorio u pokret jer, kako lijepo kaže i talijanski pisac Alessandro Baricco u knjizi ‘The Game’ – u digitalno doba pokret je zapravo postao nova gesta. Stoga ne čudi da u predstavi koja miješa žanrove – klasično kazalište, fizički teatar, glazbu, pantomimu, dekonstrukciju i meta-drame – podjednako uživaju pripadnici generacije Z koji kradomice snimaju pojedine scene koje izgledaju kao da su ispale s TikToka (bacite pogled na video s Charlotte Rampling) te nešto stariji sugrađani koji se možda serije sjećaju iz svojih tinejdžerskih dana.

Pogotovo kada se na sceni dogodi priča o prvom poljupcu koji svojom razornom energijom doslovce ruši sve, a publiku jednom gestom vraća u mladenačke dane pune snage, naivnosti i lude sreće. Sorry, ali više detalja ćete ipak morati osjetiti na svojoj koži gledajući ovu sjajnu predstavu iz prvog reda. Mi naprosto nemamo više snage u rukama, jer nas bole od silnog pljeskanja.

Fotografije: HNK

Pročitaj više

Usamljena kuća na obali, stariji bračni bar i demonski umjetnik koji dolazi u goste i vrlo brzo će se pretvoriti u psihotičog uljeza koji će poremetiti dinamiku obiteljskih odnosa. Ako ste spremni za izlazak iz dobro poznatih okvira i za suočavanje s monstrumima, bilo u neposrednom susjedstvu ili pak u nama samima, Rachel Cusk je napisala sjajan roman o novim spoznajama koje dobivamo nakon što zaplešemo s vragom.

Mudri marketingaši iz filmske industrije već kalkuliraju o novom fenomenu koji bi trebao donijeti puno love u kino blagajne po sistemu – jedan posve ženski, a drugi posve muški film, a mi se pak pitamo – ako dovoljno puta podgriješ neku tezu, koliko će trebati da se ona doista i primi u društvu?

Dugometražni igrani film scenarista i redatelja Koste Đorđevića SUNCE MAMINO, čija je hrvatska koproducentica Ivana Marinić Kragić iz Marinis Media, premijerno će se prikazati 13. srpnja u natjecateljskom programu Manjinske koprodukcije na 71. Pulskom filmskom festivalu. Film je svjetsku premijeru imao u studenom 2023. godine na filmskom festivalu ”Black Nights Film Festival / JustFilm – Youth and Children’s Film” u Talinu, a nakon Pule očekuju se projekcije na festivalima u Supetru i Vukovaru.

After Dark – noćno slikanje fluorescentnim bojama pod ultraljubičastim svjetlima u disko stilu

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.