Velika Mona Lisa, okrugle balerine, ogromne mačke – predimenzioniranost i (dis)proporcije obilježile su stvaralaštvo kolumbijskog umjetnika Fernanda Botera koji je u mladosti maštao da će postati matador, a jedina umjetnost koju je dotada vidio bile su vjerske slike i grafike u crkvama.
Meme i kritika
Svoj je stil razvijao slikajući prema starim majstorima čije je radove promatrao u muzejima Madrida i Pariza, a iz toga je proizašao vrlo raznolik opus kojim je bacio novo svjetlo na kanon povijesti umjetnosti, na našu svakodnevicu i politička događanja.
„Umjetnost je uvijek neki oblik pretjerivanja; u boji, u obliku, u temi… tako je oduvijek bilo“, smatrao je Botero koji je stvarao impozantne likove koji su svojom korpulentnošću zauzimali cijelo platno. Oble forme i predimenzioniranost postale su zaštitnim znakom „boterizma“. A njegovi su radovi ponekad percipirani kao groteskni, simpatični, satirični, komični, ali i duboko kritični spram društva u kojem živimo.
Njegove velike simpatične mačke i ispružene nage žene u bronci moglo se susresti na ulicama Barcelone i Londona, a na društvenim mrežama postao je viralan njegov lik pape Lea X kao meme-a koji kritizira nečije postupke ili stavove jednostavnim natpisom „y tho?“.
No njegove su radove mnogi počeli gledati iz drugačije perspektive kad se od reinterpretacije umjetničkih klasika, balerina i obiteljskih scena okrenuo društvenim temama.
Nasilje i umjetnost
Bavio se temama nasilja u Kolumbiji te uljem na platnu prikazao smrt narkobosa iz njegova rodnog Medellina, Pabla Escobara, razaranja autobombi, a i sami njegovi radovi postali su predmetom nasilja. Njegova skulptura ptice raznesena dinamitom koji je postavila gerila FARC, s namjerom da pošalju poruku tadašnjem ministru obrane, Boterovom sinu, a prilikom tog napada smrtno je stradalo 30 osoba i ozlijeđeno je preko 200. Fernando Botero inkorporirao je krhotine u novu skulpturu koja stoji kraj ostataka originalne i nazvao je „Golubica mira“. Radove nadahnute nasiljem na ulicama Kolumbije nije prodavao već donirao muzejima, smatrajući da Kolumbijci trebaju moći vidjeti svoju povijest.
Podigao je i puno prašine osvrnuvši se na zlostavljanja zatvorenika u Abu Ghraibu, ističući da se ne radi o anti-američkoj propagandi već o glasu protiv nečovječnosti. „Morao sam podići svoj glas protiv zločina koje je radio SAD i protiv hipokrizije njihovih optužbi za kršenje ljudskih prava u drugim dijelovima svijeta“, rekao je.
Fernando Botero preminuo je od komplikacija uzrokovanih upalom pluća 15. rujna 2023. u Monaku, u dobi od 91 godine, te će ostati zauvijek upisan u povijest umjetnosti po svojim prepoznatljivim plesačicama, mačkama, majkama…
Naslovni vizual: Wikipedia, Canva
