Ljeto je vrijeme kad, barem većina nas, uspije pronaći nekoliko dana zaredom za sebe. I dok svatko ima različite ideje odmora, moj idealni scenarij zvuči kao šum valova, cvrčci, debela hladovina i još deblja knjiga.
Neki bi to vidjeli kao pasivan način provođenja slobodnog vremena, jer tradicionalno poimanje aktivnog odmora podrazumijeva neku fizičku aktivnost, no zašto to ne bismo promatrali kao vrijeme kada aktivno radimo na sebi? Proširujemo vidike (čak i ako smo ostali kod kuće), upoznajemo nove (pa makar i fiktivne) ljude, otvaramo se novim idejama, ustaljujemo neke drugačije rutine…
A koje knjige vi čitate?
Kad je o mojim čitateljskim navikama riječ, uglavnom posežem za beletristikom, a kad mi se neki autor svidi, „prolazim“ kroz cijeli opus (ako je moguće). Prije par godina nisam promolila nos iz hladovine zahvaljujući Eleni Ferrante, a ove godine imam novu opsesiju: Marinu Šur Puhlovski.
Počela sam sa „Zbogom, djevojčice“, nastavila s „Divljakušom“, stigla do „Igrača“. Priča o disfunkcionalnim i toksičnim obiteljskim odnosima, pomiješana s kompleksnom poviješću naših prostora i različitim glasovima koji progovaraju s ovih stranica čine štivo koje je nemoguće ispustiti iz ruke. Ovim tempom čitanja moguće je da ću još nekoliko naslova „proći“ i prije godišnjeg, pa sam se bacila u potragu za novim idejama.
S obzirom na to da algoritmi na društvenim mrežama i webshopovima jako dobro poznaju naše preferencije i rijetko nam daju zaviriti „preko ograde“ kategorija u koje su nas svrstali, inspiraciju za neke nove ljetne naslove potražila sam na dobri, stari, analogni način, ispitujući ljude: a što vi čitate?
Rezultat je zbirka najrazličitijih omiljenih naslova kolegica iz redakcije, umjetnika, poduzetnica i osoba sa stilom koje uvijek nadahnjuju. Pa sa sigurnošću mogu reći: uzbudljivo i inspirativno ljeto uz knjigu je garantirano!
Aleksandra Orlić
„Pod sretnom zvijezdom“, Rosa Montero
„Sve što se može dogoditi u svemiru, dogodit će se“, rekao je davnih dana jedan od najboljih poznavatelja svemira Stephen Hawking. No čini se da ideju o paralelnih životima, kao i onima koje započinjete nanovo iz nule, kao da je život video-igrica, nitko nije bolje iskoristio od pisaca. Uostalom, povijest književnosti je puna romana o uzbudljivim likovima koji su barem na kratko ostavili kožu svojeg bivšeg života i bacili se u novu ‘rijeku’.
Čini se da ovom izazovu nije mogla odoljeti niti moja omiljena španjolska spisateljica, feministkinja i sjajna esejistica Rosa Montero koja je odlučila istražiti kako bi izgledao novi život super-uspješnog arhitekta koji na vrhuncu slave odluči nestati iz svog biroa, ne pojaviti se na predavanju, a umjesto toga sjesti u vlak i u prvoj mračnoj selendri kupiti najružniji stan na svijetu, a za život zarađivati slažući kutije.
No, može li Pablo Hernando Berrocal pobjeći od svoje umjetničke prirode, čini li odijelo, da ne kažemo i stan, posao, prijatelji – doista čovjeka, postoji li razlika između dobrih ili loših umjetničkih djela kao što postoji ona između dobrih i loših ljudi koje Pablo susreće u mjestu Pozonegro (crna jama), zašto nas sitne nesavršenosti toliko privlače, kako izgleda svijet ljudi na marginama i onih koji su bili ostavljeni i prisiljeni sami sebe odgojiti i preživjeti, može li čovjek pobjeći od svoje prošlosti te naposljetku – kakav će novi svemir sagraditi glavni junak, samo su neka od pitanja koja otvara Rosa Montero u crnim sjenama malenog grada.
Isabella Rakonić
„Prisutnost“, Jerzy Kosinski
Jedna knjiga koju bih preporučila svakome tko ima viška vremena ili mu je dosadna svakodnevica je „Idiot“ Dostojevskog. Zanimljivo štivo savršeno za duge ljetne dane gdje ćete se naći izgubljeni u svijetu Rusije 19. stoljeća, prateći ikonske likove poput princa Miškina ili njegove Nastasye Filipovne. Ovo je obavezno za svakog ljubitelja klasične književnosti.
Druga obavezna literatura za ljeto je puno opuštenije prirode, knjiga „Being There“ („Prisutnost“) Kosinskog. To je zanosna parodija koja izaziva razmišljanje o društvenim konvencijama, utjecaju medija i često pretencioznom stavu visokog društva. Miješa humor s dubokim uvidima i nudi novu perspektivu svijeta u kojem živimo te mi je zato jedna od dražih koje sam pročitala u posljednje vrijeme.
Kristian Kožul
„Hobit“, J.R.R. Tolkien
Većina literature koja trenutno prolazi kroz moje ruke su knjige za tek navršene petogodišnjake. Ali u svakom slučaju mogu preporučiti „Dr. Dolittle“ Hugh Loftinga – to jako volimo. Ali ni „Dr. Dolittle“, pa čak ni „Pipi Duga Čarapa“ Astrid Lindgren ne izazivaju takvo oduševljenje kao patuljačke pjesme o razbijanju i potpunoj destrukciji kuhinje s početka „Hobita“. Vrlo primjereno uzrastu i ideji sreće u petoj godini života!
Maja Blažević
„The Game of Life and How to Play It“ Florence Scovel Shinn
Knjige su za mene najveće blago i dosta ih naručujem izvana, na engleskom, jer ih volim imati. A kada mi ih ljudi poklanjaju, obavezno moraju napisati posvetu. Jedna od omiljenih mi je „The Game of Life and How to Play It“ Florence Scovel Shinn. Odlična je knjiga i uvijek aktualna, bez obzira na to što je starija.
Obožavam i autobiografije, puno je objavljenih muških, ali uvijek me više zanimaju ženske priče. Vidjeti kako se netko drugi nosio s izazovima i problemima, vidjeti što je sve moguće, jer se kroz to možemo i sami inspirirati. Izvrsna mi je ona Diane von Furstenberg, „The Woman I Wanted to Be“, o tome kako je izgradila sebe.
Dunja Ercegović
„Metropolitan Life“, Fran Lebowitz
Imam puno preporuka, neke nisu baš ljetne pa ću ih preskočiti. Fran Lebowitz i njena knjiga „Metropolitan Life“ je baš nekako za ovu žegu, kratki duhoviti eseji i nakon svakog dobro dođe jedno bacanje u more.
Isto kao što slušam, tako i čitam, dosta šareno i istovremeno nekad po više knjiga ne zato što sam pametnica nego jer mi to dođe kao da mijenjam kanale na telki. Nisam uvijek u raspoloženju za tu neku knjigu pa prolazim od stručnih vezanih za posao, filozofskih do krimića. Ali jako me vuče nadrealizam pa eto preporučujem i Borisa Viana.
Erna Žganjar
„Ključne kosti“, Vanda Petanjek
Uskoro na Braču dovršavam „Ključne kosti“, prvijenac Vande Petanjek. Zbirka pjesma govori o odnosu žene i muškarca kroz sve faze (ne)ljubavnog odnosa. Vandin izričaj je moćan i istovremeno nježan, duboko intiman, a opet se svi možemo pronaći u opisanim situacijama. Moja preporuka je da nasumično čitate stranice jer ponekad mi se čini da otvorimo baš ono što nam u tom trenutku treba. Vjerujem da ćete pronaći dio sebe ili njega/nju u svakoj priči.
Barbara Kurtović
„Moć sadašnjeg trenutka“, Eckhart Tolle
Kada bih morala izabrati samo jednu knjigu, bez razmišljanja bi to bila „Moć sadašnjeg trenutka“ Eckharta Tollea. To je više od knjige, ona posjeduje moć mijenjanja našeg života, moć buđenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo. Otkriva da je svaki trenutak našeg života čudo i da se sve krije u našoj nutrini. Ona se ne čita odjednom, ona zahtijeva da je povremeno odložite i razmišljate o riječima te da ih primijenite na vlastita životna iskustva. Prisutnost je ključ. Sadašnji trenutak, sada i ovdje.
Naslovni vizual: Shutterstock
