Prošlog je petka u Zagrebu, u novoj galeriji Trotoar u Mesničkoj otvorena samostalna izložba slikara Pavla Pavlovića „Trijumf vrlina“. Brojni ljubitelji umjetnici okupili su se u galeriji, ali i ispred nje, zaustavljajući promet i pokazujući da zagrebačka publika žudi za suvremenim kulturnim događanjima i izložbama koje odgovaraju na aktualne teme i stil života.
Jedan od najzanimljivijih slikara generacije, Pavle Pavlović studirao je na Slikarskom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Zlatka Kesera, a diplomirao 2010. u klasi prof. Zoltana Novaka, te je od 2016. asistent je na slikarskom odsjeku ALU. U svom novom ciklusu nastavlja graditi prepoznatljivu estetiku u kojemu se osobno isprepliće s narativima i podražajima iz virtualnog svijeta, te s klasicima povijesti umjetnosti, stvarajući nova značenja.
Klasičnim slikarskim tehnikama u mediju ulja na platnu stvara začudne hibride (neki bi rekli nadrealne, drugi realistične, koji odražavaju kakofoniju suvremenosti) u kojima suprotstavlja – i spaja – camp vokabular internetskih memeova, pop kulture, renesansnih majstora i neposredne okoline.
„Ostaje otvoreno pitanje da li Pavlović poznate umjetnike i njihova bezvremena djela veliča ili ismijava kad ih nepravedno uspoređuje s likovima iz memova, filmova, videoigara, bezbrojnim i bespotrebnim, ali specifičnim znakovima našeg suvremenog svijeta na steroidima?“, piše Saša Bogojev u tekstu izložbe. Odgovor na to pitanje prepuštamo svim posjetiteljima izložbe koji ju žele razgledati do 15. srpnja u galeriji Trotoar.
A neka druga pitanja koja se tiču slikarstva u tehnološkoj eri i utjecaju interneta i pop kulture na vizualni vokabular postavili smo istaknutom slikaru u kratkom intervjuu povodom otvorenja.
U svojem slikarstvu i novoj izložbi koju predstavljaš referiraš se i na neka djela starih majstora i poetiku renesanse. Zašto baš to razdoblje/određeni umjetnici? Po kojem „ključu“ kombiniraš povijest i suvremenu umjetnost?
Kasnogotičko i ranorenesansno slikarstvo je na mene ostavilo veliki utjecaj. To je period u kojem su slikari bili na drugi način posvećeni slici. Slike su vrlo često bile narativne, ponekada bi se više radnji odvijalo unutar jedne cjeline, mogli bi reći nešto kao preteča filma. Također su dolazili do nekih rješenja koja bi i za današnje pojmove mogla biti u najmanju ruku neobična. Upravo sam takve elemente preuzimao i reinterpretirao u slikama u ciklusu „Trijumf vrlina“. Uz to sam pokušavao suočiti kompozicijska načela klasičnog slikarstva sa simbolima današnjeg svijeta i dinamikom digitalne slike.
Meme, gifovi i fotografije na društvenim mrežama su danas dio naše svakodnevice i vizualnog vokabulara. Gdje je slikarstvo u suvremenom društvu? Kako ono odgovara na iskustvo života u digitalnom dobu?
Pitanje gdje je slikarstvo danas i kako se može nositi s podražajima koje pružaju digitalni alati je pitanje kojim se već dugo bavim. Slikari su kroz povijest koristili nova tehnološka dostignuća kao alate za razvoj slikarskih postupaka. Od upotrebe optičkih pomagala, preko fotografije do AI-a danas. Čini mi se da je upravo ta posvećenost slici i njena nekompatibilnost s vremenom, najveća prednost slikarstva.
Negdje sam pročitala tvoj stav da se mijenjamo konzumirajući digitalne sadržaje – što je na tebe u digitalnom „krajoliku“ najviše djelovalo?
Screensaver! Imam rutinu ujutro kad se probudim otvoriti laptop, pogledati mail i pročitati dnevne novine. Vrlo često su screensaveri pejzaži (kod mene je bila galaksija) i to samim tim postaje prvi krajolik kojeg vidimo ujutro. Upravo iz tog razloga se javlja slika galaksije na nekoliko slika iz zadnjeg ciklusa.
S obzirom na to da dio svoje umjetničke inspiracije pronalaziš i na društvenim mrežama, smijemo li znati koliko vremena dnevno na njima provodiš? Kako ih zapravo konzumiraš – isključivo profesionalno, kritički ili ima u tome i nekog osobnog gušta?
Dosta vremena provodim surfajući. Interesantno mi je vidjeti kako se na društvenim mrežama razvija novi sustav komunikacije, sustav emojija, gifova, meme-ova i akronima. Pomalo me podsjeća na suvremeno klinasto pismo. Kod mene je to uglavnom Instagram koji je na neki način zamijenio web stranice umjetnika i postao ogromna baza podataka umjetničke produkcije.
Koji su, po tvom mišljenju, najveći izazovi s kojima se slikari susreću danas?
Slikarstvo zahtjeva vrijeme do kojeg je poprilično teško doći u ovom ubrzanom trenutku. Također je veliki izazov pronaći svoj likovni kod u ovom kaosu informacija i podražaja.
Izložba „Trijumf vrlina“ slikara Pavla Pavlovića može se razgledati do 15. srpnja 2023.u novoj zagrebačkoj galeriji Trotoar, Mesnička 7, Zagreb. Radno vrijeme: od srijede do petka od 11 do 19 sati, subotom od 10 do 14 sati, i po dogovoru.
