Sjećate se sigurno onih buntovnika čitatelja iz analognih vremena koji bi otišli u knjižnicu, posudili knjigu Agathe Christie, vratili se doma, progutali je, a onda se, prije nego što bi knjigu vratili u knjižnicu, na petoj stranici napisali kemijskom – ‘Ubojica je XY lik’. E pa čini se da je književnim delinkventima odzvonilo jer umjetna inteligencija će i takvom ponašanju stati na kraj.
Sreća je u očima promatrača
Ok, svjesni smo da koncentracija čitatelja ovisi o tako tankim nitima da je živo čudo što još postoji neka veza između naših senzornih organa putem kojih percipiramo priče i našeg mozga, ali na takav brutalan način varirati umjetničko djelo i mijenjati mu, ovisno o raspoloženju čitatelja, radnju, formu i emocije? No, s druge strane, ako percepcija priče ionako ovisi o prizmi čitatelja te je uvelike ovisna o subjektivnom dojmu, zašto ne?
Srećom, prognoze nisu tako crne i neće sve biti obojeno futurističkim formama pripovijedanja i romanima koji se mijenjaju u skladu s očekivanjima i raspoloženjima čitateljima, jer neke stare forme pripovijedanja su jače nego ikada. Dobri stari newsletteri su oživjeli, Dark Academia, trend s TikToka, zagovara povratak knjigama i starim prašnjavim knjižnicama, na medijskoj sceni su se pojavili i prvi magazini koji se definiraju kao posve slobodni, kritični, narativni i samoodrživi, influenceri već odavno primjenjuju senzorički govor, a redatelj Richard Linklater najavio je snimanje filma koje će potrajati punih 20 godina.
Nema što, inovativan i epski storytelling kakav svijet nije vidio, a bome će nam trebati i takva koncentracija. Pitanje je samo – hoće li umjetna inteligencija doživjeti premijeru filma i kako će uopće poloviti sve te finese utkane u film? Nećemo vam sada obećati da znamo kakve će priče voljeti svijet 2043. godine, ali izdvojili smo trendove storytellinga o kojima se priča u 2025. godini.
Scrollytelling
Može li skrolanje na netu biti uzbudljivo poput putovanja i otkrivanja novih krajolika te iskustvo koje budi sva naša čula – to je bilo pitanje s kojim su se suočili novinari i urednici radeći na digitalnim platformama. Uostalom, zašto bismo na ekranu imali samo plahte i plahte crnih slova na ekranu kada čitanje može biti toliko uzbudljivo iskustvo koje bi zasigurno cijenila i Agatha Christie. Znate već o čemu pišemo o super zanimljivim člancima koji se otvaraju preko cijelog ekrana, a kako mi skrolamo tako nam pred očima izranjaju interaktivne grafike, animacije, video priče. Scrollytelling omogućuje kreatorima stvaranje vizualno zapanjujućih narativa koji su dinamični, uvjerljivi, informativni i privlačni te ne manje bitno iskustvo konzumacije sadržaja pretvaraju u nešto što se pamti budući da i čitatelji uranjaju u priču. Doslovno!
Transmedijsko pripovijedanje
Ako je proširena stvarnost već odavno postala dio naše stvarnosti, zašto bismo se morali odlučiti za samo jedan medij umjesto da kombiniramo više medijskih platformi kojima ćemo ispričati priču. Izraz transmedijsko pripovijedanje je skovao Henry Jenkins, profesor komunikacija, novinarstva i filmske umjetnosti na Sveučilištu Južne Kalifornije (USC). A svojoj knjizi ‘Convergence Culture: Where Old and New Media Collide‘ transmedijsko pripovijedanje opisuje na sljedeći način: ‘Transmedijsko pripovijedanje je umjetnost stvaranja svijeta. Kako bi u potpunosti doživjeli bilo koji izmišljeni svijet, potrošači moraju preuzeti ulogu lovaca i sakupljača, tražeći djeliće priče preko medijskih kanala, međusobno uspoređujući bilješke putem online grupa za raspravu te surađujući. I to sve kako bi na kraju priče izašli obogaćeni novim iskustvom.’
U vremenu koje sve više ubrzava – vijest da u Japanu već odavno influencerice na Instagramu pišu romane i nije nova. Pa zašto se onda na TikToku ne bi rodio i neki moderni haiku?
VR i AR storytelling
Uvijek ste se pitali kako bi to bilo partijati s Velikim Gatsbyjem, putovati s Hemingwayevim junacima te spavati u Orient Expressu? Zahvaljujući stručnjacima koji punom parom rade na gadgetima virtualne i proširene stvarnosti i to će biti itekako moguće. Bilo da ćete za čitanje koristite posebne naočale koji će vam omogućiti da doista pred sobom vidite digitalne junake iz vaših omiljenih knjiga. Ili ćete možda ući u njihovu kožu i zaigrati video igricu ‘Veliki Gatsby’ u kojoj će cilj biti – pojesti što više partyja prije nego li osvojite svoju prvu ljubav.
Naravno, uz ova iskustva idu i zvučni i mirisni efekti kakva već odavno primjenjuju najsuvremenije opremljena kina. Hm, znači li to da ćemo uz nove knjige, stripove i igrice morati dobiti i zasebne upute s izlistanim nuspojavama. ‘Ako čitate strip Titanic’ računajte na morsku bolest i mučninu.’
Personalizirane priče umjetne inteligencije
Na godišnjem ste odmoru i odlučili ste se za neku krimi priču, i to u zvučnom obliku, tako da možete biti 100% sigurni da nema spojlera na petoj stranici. No, nekako vas je previše uzdrmala i dirnula tako da ste morali napraviti pauzu da se osvježite u moru. O čemu je riječ? Bez brige, to je umjetna inteligencija perfidno iskoristila neke stvari koje zna o vama i prilagodila vam priču na način da se intenzivnije poveže s vašim interesima i emocijama. Znači li sad to da više neće biti dosadnih priča koje ćemo moći ostaviti nakon pet minuta čitanja, jer će algoritmi itekako znati kako zadržati našu pažnju? Čekamo buntovnike s početka priđe da pronađu način kako smjestiti AI programima.
Video: Canva
