Lutkica ili heroina?

PRAVILO 3 PROBLEMA: Koristi li zapravo ‘Barbie film’ narativnu strukturu drevnih bajki?

Lena Ivanović
06.08.2023.

Ako zanemarimo super zgodne glumce i sve cool i duhovite dijaloge – je li ‘Barbie’ zapravo film o nizu izbora koje svi mi moramo donijeti u životu po sistemu – crvena ili plava pilula? I kako u stvarnom životu savladati tu groznu dilemu između ugodnog i poznatog te onog zastrašujućeg i nepoznatog

Zašto ste zapravo išli gledati ‘Barbie’ film, pitanje je koji su vam mnogi postavili ovih dana. Pa ako ga i niste izravno čuli, vjerojatno ste negdje u mraku kino-dvorane sami sebi zapitali – nisam li možda prestara i preozbiljna za ovaj film ili naprosto prenostalgična. Čitaj – zauvijek zapela u dječjoj dobi. Ili sam iskeširala lovu samo zato da uživam u ljepoti glavnih glumaca ili bi se na ovu investiciju moglo gledati kao na ulaganje u kulturu pa tražiti povrat poreza, jer tko si još može dopustiti da nema mišljenje o najkontroverznijem filmu ljetne sezone, koji se doslovce nazidao ružičast prašine. Naravno, pretpostavljamo da je na ovo jednostavno pitanje moguće dati bezbroj odgovora, pa ipak…

Ajd’ ti riješi 3 problema pa budi junakinja!

Kako stvari sada stoje, ispada da je puno jednostavnija izaći na kraj s pitanjem koje nam postavljaju na izlasku iz kino dvorana – zašto nam se film svidio? Naime, kada su psiholozi, i to oni koji su se specijalizirali za bajke (jer ruku na srce, možete li efektnije nekom pacijentu ukazati ne problem nego uz pomoć starih, pomalo zaboravljenih junaka iz djetinjstva), malo bolje proučili dramaturšku strukturu filma i što iz njega možemo primijeniti na naše živote, ispalo je da je film, usprkos svim postmodernističkim forama i intervencijama, na kraju ipak koristi neke tajne mehanizme drevnih bajki i pravilo koje kaže da svaki junak iz bajke prije happy enda mora riješiti tri problema..

Okej, nije Barbie Ana Karenjina, no i autori su bili svjesni da su sve sretne Barbie sretne na isti način te da bi trebalo ubaciti malo izazova pa tako i glavna junakinja na početku filma treba, baš kao nekoć u Matrixu odlučiti između crvene i plave pilule, pardon – između visokih peta i Birkenstock sandala. Naravno da Baribe bira štiklu pa makar u njoj polomila noge na putu u stvaran svijet, ali ju ubrzo Čudna Barbie podsjeti da štikla uopće nije opcija nego da ju je ponudila samo zato da naivka pomisli da je moguće birati.

Nesretna u poznatom ili sretna u nepoznatom

Dakle, nakon prve dileme – biti nesretna u starom svijetu ili biti sretna nakon što riješi problem u stvarnom svijetu, Barbie se mora suočiti s još dva izazova. Ostati li u kutiji ili ne, a nakon što vrati Barbieland u ženske ruke, glavna junakinja mora donijeti i treću odluku – želi l ostati u Barbielandu ili se uputiti u stvaran svijet.

Naravno da odluka nije nikada laka, tim više jer i svi mi često u životu moramo donositi odluke poput Barbie, posve nebitno na koje se važne korake moramo odlučiti – brak, djeca, novi posao, preseljenje, kaže Bence Nanay, profesor psihologije. S jedne strane imamo dobro poznatu štiklu i situaciju koju možemo sagledati donekle racionalno te popisati sve minuse i pluseve, a s druge strane nas čeka Nedodžija i nemamo pojma kako ćemo završiti, i tu možemo jedino kao Barbie koristiti svoju maštu. Srećom, negdje duboko u sebi znamo da je i kanadski psiholog Jordan Peterson u pravu – jer ako želimo biti istinski sretni i zadovoljni (ok, tu i tamo) moramo se otisnuti u nepoznato more i pokušati ubiti tog vražjeg zmaja.

Pročitaj više

SEKSI DRAMA

Kada sam saznala da Matt Smith ili, kako ga od milja zovem, Matt Smut, moj omiljeni lik iz serijala „Game of Thrones/House of the Dragon“, posuđuje glas privatnom istražitelju Jamesu Pierceu u audio-seriji The Wolf, koja kombinira elemente murder mystery žanra i erotike, nisam mogla odoljeti da ne poslušam ovu seksi dramu. Uostalom, nije li bilo vrijeme da napokon dobijemo vlastitu nišu? Onu koja pornografiju mijenja erotikom i razumije da žene ne padaju na vulgaris sliku, već na elokventnu priču?

Tko zna, možda je od svoje neurotične osobnosti mogla napraviti neku duhovitu TV seriju, no američka novinarka Olga Khazan upustila se u veliki eksperiment i odlučila promijeniti osobnost. Ma je li moguće da je ono što mislimo da je naše „pravo ja“ ponekad tek navika, dok je istinsko ja daleko fluidnije i spremno na transformaciju nego što bismo vjerovali? Rezultati ovog zanimljivog osobnog putovanja pretočeni su u knjigu ‘Me, But Better’.

Dok Tom Cruise opet izvodi vratolomije po multipleksima, Carrie i cure muku muče s modernim vezama, pa čak i s onim pitanjem kako do seksa u najuzbudljivijem gradu na svijetu, milenijalci gnjave ChatGPT pitanjima o mentalnom zdravlju, a TikTokeri opsjednuto rade od svojih lica digitalne avatare, čudimo se da se nitko nije dosjetio prepisati ciklus filmova Michelangela Antonionija kao terapiju.

Postoji li mir i opuštenost u digitalnoj sferi? I ne, pritom ne mislimo na beskonačno scrollanje društvenim mrežama prije spavanja… zvuči kao oksimoron, no umjetnica Krista Kim smatra da digitalno može imati smirujuće djelovanje poput zen vrta, što ilustrira i u svojim radovima

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.