‘Ono što se dogodi na pool partyju, zauvijek ostaje na dnu bazena’, tako bi nekako glasila hrvatska verzija opisa ‘Las Vegas zabave’, jer činjenica je da sam Suzanu Arslani upoznala radeći u magazinu Cosmopolitan gdje smo kao u nekom ludom koktelu miksali gotovo sve medije – print, web, video formate, Reels, Insta Chat Liveove, Zoom radionice. Stoga mi je prva asocijacija kada mi se na ekranu mobitela ispiše Suzanino ime zapravo meme koji bi prikazivao super modernu božicu iz obitelji Šiva koja u jednoj ruci drži koktel, u drugoj kameru, bubice joj vire iza kragne, jednom nogom miksa svoj novi album, drugom drži mikrofon, a dron joj leti iznad glave.
Bez imalo pretjerivanja, Suzana je doista prava majstorica vizualnih i audio umjetnosti, jer ne samo što snima fantastične fotografije i videa, rastura u montaži kojom se bavi dvadesetak godina, glazbena je producentica (guglajte njen super electro dance album ‘Pills&Thrills’), a nemali broj puta je znala uzimati i izjave sugovornika ako bi neki novinar zapeo na drugom kraju partyja ili je koktel bio prejak. Stoga je bilo pitanje vremena kada će Suzana sve svoje vještine objediniti na jednom mjestu. Podcast ‘Gram kulture’ ime je Suzaninog novog projekta koji radi na jako intrigantan, zanimljiv i cool način. I naravno, da nas je zanimao recept za ovaj savršen koktel, pardon – podcast!
Za početak, kako se tako svestrana osoba odlučila za tako homeopatski naziv podcasta i što si nam željela poručiti tim imenom?
Prijatelji su me zezali da bi zbog tog grama mogla navući nevolje, ali ovaj gram nema veze s onim gramom. Gram kulture je zato jer je kulture zaista malo u javnom prostoru i čini mi se da je iz godine u godinu ima sve manje. Kultura je uvijek ta koja izgubi prostor u medijima ako treba ubaciti reklamu ili neki tekst u zadnji tren. Rijetko će „nastradati“ sport ili crna kronika. Ako fali novaca u državnoj blagajni, kultura je uvijek prva kojoj će se malo uzeti da se pokrpa neka proračunska rupa. Podcasti na ovim prostorima se najviše bave biznisom ili IT sektorom. I to je poruka: kulture je premalo, trebamo je više.
Kako se rodila ideja da ćeš pokrenuti podcast koji će se prije svega baviti suvremenom kulturom, a koja već godinama doslovce obitava na marginama društva?
U meni se godinama kuhala ova ideja, ali se uvijek redovni posao nametnuo i pokvario planove. Na nagovor prijateljice, prijavila sam projekt Ministarstvu kulture, dobila sredstva i imala sam šest mjeseci da krenem u realizaciju. To je bio najbolji potez, jer da se nisam prijavila, Gram kulture bi još bio u ladici. Ja sam u ovom poslu preko dvadeset godina, počela sam krajem devedesetih sa sestrom na lokalnoj televiziji u Zadru u vrijeme kada nije bilo društvenih mreža, a internet je bio na svom početku.
U to vrijeme nije bilo ljudi, a ni resursa kao danas, a nas dvije smo dobile jako puno prostora. Radile smo razne emisije, pa između ostalog i emisiju o kulturi koja je imala kultni status u Zadru i okolici. Kada sam se preselila u Zagreb, nisam više radila vlastite projekte, iako su mi s vremena na vrijeme falili. S godinama, gledajući što se sve radi i što prolazi, od dobrih do preloših stvari, ponovo je proradio onaj crvić da radim nešto svoje. Smatram da za sve dođe vrijeme i da treba biti strpljiv. Stoga sam u trenutku kada je televizija prestala biti jedina platforma za distribuciju sadržaja i kada su došli podcasti, naprosto ugrabila priliku.
Počela sam malo više pratiti što se radi, gdje se rade greške i počela sam graditi svoju priču. Htjela sam nešto drugačije, htjela sam goste kojih nema dovoljno u javnom prostoru, a imaju puno toga pametnog i zanimljivog za reći. Takva priča, naravno, traži vrijeme i istraživanje. Živimo u vremenima kad zaista svatko može kreirati, a pored mog iskustva i znanja, pomislila sam – ok, idem i ja. Pored iskustva imam još jednu veliku prednost – imam vlastitu opremu, snimam i montiram. Ne moram se brinuti da osiguram sredstava za tu stavku koja je u ovom poslu dosta skupa.
U filmu ‘Praznik’ Cameron Diaz montira trailere za holivudske filmove, a prije spavanja često ju muči profesionalna deformacija pa montira i kratke najave svog života. Kako bi ti u 30 sekundi opisala svoj novi projekt?
Uh, trideset sekundi mi djeluje puno, a ja volim kratke forme, ali mogu probati s ovim: “U svakoj epizodi donosimo zanimljive razgovore s umjetnicima i vizionarima koji oblikuju naš svijet i društvo. Od ispitivanja društvenih pojava, utjecaja kulture na društvo i društva na kulturu do otkrivanja priča koje izazivaju naše umove, stavove i maštu. Gram kulture je za one koji vole istraživati ljudsku kreativnost i zaroniti u rasprave koje potiču na razmišljanje.”
Kakav je osjećaj voditi cijeli projekt od A do Y?
Sjajan. Moj drive je uvijek bila kreativnost i stvaralaštvo. Ovaj podcast je još jedan razlog zašto volim tehnologiju i napredak. Zato što se otvaraju prilike. Genijalan je osjećaj da ljudi slušaju i gledaju ono što radite, naprosto imam dobar feedback jer ljudima se podcast jako sviđa. Najviše volim kad kažu da su čuli nešto novo i da su nešto naučili iz epizoda Grama kulture. Isto tako mi jako puno znači što su im gosti ugodno iznenađenje, jer je jako važno da im je tema podcasta poznata i da s njima možete razgovarati bez zadrške. Uvijek sam zazirala od emisija u kojima sudjeluju gosti samo zbog svog imena. Medijski prostor je pretrpan likovima koji pričaju o svemu i svačemu.
Koji su izazovi s kojima si se susretala prilikom pokretanja projekta?
Najviše me brinuo prostor i pitanje gdje snimati. Srećom, knjižara Ljevak nam je ustupila svoje neradne nedjelje za snimanje. Taj prostor je odličan. Drugi izazov je bio kako dovući goste nedjeljom. Svi vole slobodan dan. Podcast vode moja sestra, novinarka Merita Arslani i Anja Tomljenović, magistrica povijesti umjetnosti i kroatistike.
Trenutno sestra odradi više. I nama trima je zgodnije nedjeljom snimati, jer preko tjedna zbog posla to nije baš jednostavna misija. Iako sam kroz posao upoznala divne i zanimljive ljude i uglavnom imamo dobar odnos, to ne znači da će oni pristati sudjelovati u podcastu. Izazov je i predstaviti nešto novo, nešto za što možda nisu ni čuli, a želite da vam ti ljudi gostuju. Kako je podcast moja ideja i imam viziju kako bi htjela da izgleda i zvuči, tako da trenutno sama vodim društvene mreže za njega, a to je isto veliki izazov. Zna se kako to funkcionira, morate biti stalno prisutni, stalno nešto objavljivati da podsjetite publiku da ste tu.
Kako objašnjavaš činjenicu da je na našim prostorima više zaživio podcast sa slikom, a ne prvotna zamisao podcasta kao audio zapisa?
U našoj regiji je sve podcast. Ono što je na Youtube-u, a nije na nekoj podcast platformi poput Spotify-ja je talk show. To nije podcast. Ovo tržište još uvijek preferira Youtube, a ako tražite sponzore za svoj podcast, lakše je naravno ako imate i video verziju. Ja to tako objašnjavam.
Imaš li listu svojih omiljenih podcasta i ne manje bitno – što bi savjetovala svima onima koji se tek žele baciti u snimanje podcasta. Što nikako ne raditi, a što izbjegavati u širokom luku?
Pratim najviše glazbene, fotografske i podcaste o marketingu i oglašavanju. Adweek, Everyone hates Marketers, Social media marketing podcast i Marketing over coffee. Volim slušati o trendovima. Pratim i news podcaste, najviše Economist, New York Times i BBC. Ono što me odbija kod podcasta je trajanje. Mislim da je podcast u trajanju oko pola sata i više nego dovoljan kad razgovarate s jednom osobom. Pogotovo ako imate jednu temu o kojoj razgovarate.
Ono što treba izbjegavati su interne fore u razgovoru, pretjerani odlazak u širinu teme i svakako treba smanjiti pretjerano iznošenje vlastitih stavova i mišljenja. Slušatelji žele više čuti gosta te što on ili ona misle o nekoj temi. Gostu morate dati prostor. I naravno, ne treba sebi nametati tempo. Gram kulture ima tempo svaka dva tjedna. Kad si zadate raspored držite ga se. Tako će se i publika naviknuti na vas. I ono što je najbitnije, potrudite se oko tehničkih stvari. Zvuk jednostavno mora biti čist. Nitko ne voli slušati da nešto šumi, krči ili se u pozadini čuje buka. Podcast stavite na što više platformi, Spotify, Deezer, Apple podcast… Kako većina podcasta ne ide uživo, svakako se treba potruditi i u post produkciji te ukloniti kašljanja, zamuckivanja. A svakako bi trebalo odrezati ponavljanja u razgovoru…
U zadnjoj sezoni ‘Seksa i grada’ Carrie je kolumne zamijenila snimanjem podcasta, no Miranda na ručku svojim curama objašnjava da ona, eto, baš kod podcasta podvlači crtu. No kako si i sama velika ljubiteljica suvremenih tehnologija i gadgeta, što misliš kako će se razvijati ovaj žanr u budućnosti i što nas još sve čeka u uzbudljivom svijetu multimedije?
Mene jako veseli tehnologija pa i umjetna inteligencija. To su sjajne stvari, a na kraju se sve svodi na čovjeka kako će koristiti tehnologije. Banalni primjer je Facebook koji je meni još uvijek sjajan, ali neki ga koriste da bi u komentarima hejtali ljude koje uopće ne poznaju. Podcast je format koji raste i koji po meni još uvijek nije potpuno zaživio, pogotovo na ovim prostorima. Publika već nekoliko godina ima opciju odabira što želi gledati i slušati. U svijetu ima na stotine tisuća raznih podcasta što govori da publika želi novo i drugačije. Mislim da će prvenstveno rasti micropodcasti koji traju do 15 minuta. Oni će se najviše baviti poslovnim temama. Mlada publika će se još više okretati podcastima. Roditelji će isto usmjeravati djecu da slušaju edukativne podcaste. Zadnjih godina raste broj podcasta iz Koreje i Turske i mislim da će sve više zemalja koristiti prednost podcasta da sa svijetom dijele vijesti i kulturu svojih zemalja. Manje lokalne kompanije isto tako sve više koriste podcaste da bi aktivirali lokalnu zajednicu.
I za kraj, složi imaginarnu listu 7 sugovornika koje bi voljela ugostiti na svojoj specijalnoj i tajnoj podcast večeri te kako bi zvučala najave te epizode…
Ako mogu birati bilo koga, to bi bili: Richard Branson, Cate Blanchett, Kylian Mbappe, Dolly Parton, Pedro Pascal, Salman Rushdie i Haluk Levent, a najava bi išla ovako… Ronimo u intelektualnu razmjenu i kulinarski užitak, ne s jednim, ne s dva, već sa sedam izvanrednih pojedinaca. Doživite jedinstvenu mješavinu okusa i ideja i pripremite se za nadahnuće, izazove, intrigantne anegdote i pronicljive rasprave dok ovi izvanredni gosti dijele svoje uvide, iskustva i perspektive.
Okupljanje za stolom sa sedam iznimnih umova počinje u 19h, a vi do tada imate vremena poslušati par grama sjajnih Suzaninih podcastova.
