Strast i drama

VJEČNI ŽIVOT FLAMENCA: Od opskurnih barova do mainstreama, ovaj glazbeno-scenski oblik tradicija je koja se živi

Kristina Stakor
09.02.2024.

Prva stvar koja padne napamet kad netko spomene španjolsku glazbu ili gitaru najčešće je flamenco, a ovaj glazbeno-scenski oblik je tradicija koja se danas može doživjeti u koncertnim dvoranama, ali i na ulici

Kad se prije nekoliko godina pojavila na svjetskoj sceni, glazbenica Rosalía oduševila je mlađu populaciju svojim visokoestetiziranim spotovima i jedinstvenim izričajem koji spaja suvremenu glazbu i tradicionalno naslijeđe španjolskog flamenca.

Povijest

Flamenco se kao glazbeni i plesni oblik službeno prvi puta spominje u drugoj polovici 18. stoljeća, premda nije sasvim jasno kako je ni kada nastao. Povezuje se s romskim stanovništvom u Andaluziji, a strastvene pjesme, gitara, ritmično pljeskanje i lupanje potpeticama i kastanjetama te ekspresivan ples govore o temama očaja, smrti, vjere, strasti. Pjevač (cantaor) u stihovima spaja legende i svakodnevicu, a plesač postaje njegov protagonist i interpretator.

Prva flamenco kavana otvorena je u Sevilli 1881. gdje su pjevači razvijali svoje vještine u kompetitivnom okruženju, pa su se postepeno pojavili i profesionalni pjevači. Tzv. „flamenco opere“ izvodile su se između 1920. i 1955. u arenama za borbe bikova i kazalištima, a danas se može pronaći i u brojnim privatnim kazalištima, restoranima, barovima…

flamenco
Foto: Unsplash / Matthew Waring

Nekima od najpoznatijih pjevača i plesača flamenca podižu se i spomenici, a proslavljena plesačica Cristina Hoyos u Sevilli je otvorila i muzej posvećen ovoj glazbeno-scenskoj formi gdje se može doznati više o povijesti same umjetnosti, stilovima, kostimima, scenografijama koje su radili i slavni umjetnici poput Salvadora Dalíja, ali i poslušati autentičan flamenco. Sama umjetnička forma uvrštena je i na UNESCO listu nematerijalne baštine.

Danas

Već spomenuta Rosalíja je svojim pjesmama o ljubavi, ljubomori, strasti, referirala se na noćne klubove, ali i na Lorcu, te uvela mlađe generacije u kompleksan glazbeni univerzum koji osuvremenjuje tradiciju. U međuvremenu, mnogi su se razočarali što je na novom albumu krenula u nekom drugom smjeru, no bez obzira na to, flamenco je „alive & well“.

Flamenco se i dalje izvodi u brojnim barovima i restoranima te dvoranama, i to ne samo kao jeftini spektakl za turiste. Ali može se čuti i kao spontana pjesma na uličnim fiestama. Njegov utjecaj sada prodire i u modu, zahvaljujući posebnoj kolekciji Christiana Louboutina zvanoj Flamencaba koji su inspirirali kostimi plesačica, a čije je zaštitno lice španjolska glumica Rossy de Palma.

Strastvene izvedbe i dramatičan ples ono je što ovu formu čini atraktivnom već stoljećima, jer ne trebamo razumjeti ni riječi, ni dur ni mol da bismo osjetili grč, bol ili veselje koje izvire iz ove glazbe i čini ju apsolutno neodoljivom.

Pročitaj više

Kako je iz kaosa rođeno remek-djelo ili kako je teksaški redatelj Richard Linklater odlučio oživjeti viziju svog uzora, francuskog filmaša Jean-Luca Godarda, koji je šezdesetih godina filmom Do posljednjeg daha razorio pravila klasičnog filma. Nostalgična razglednica, nalik retro-aplikacijama koje mogu oživjeti vaše stare idole, ili injekcija za buđenje te apel za više bunta i hrabrosti na filmu?

O čemu sanja Pinokio?

Nekoć davno, jedan poznati psiholog je zaključio da se većina motiva iz snova ponavlja te da je dobar dio ukorijenjen u kolektivnoj podsvijesti i bajkama. Jedne noći se probudimo kao opaki zmaj, druge smo Matovilka, a treće Trnoružica koja je promijenila spol. No tko kaže da i naši junaci iz djetinjstva ne nose maske i da ne bi muljali kod šrinka? Talentirani slikar Davor Dmitrović odlučio je na svojem posljednjem ciklusu radova ‘Priče za malu djecu’ malo bolje proučiti taj peti arhetip iz bajki, poznatiji i kao Persona. Naše pitanje glasi – želite li uistinu saznati kakvi su Snjeguljica, Zlatokosa i Pinokio kada skinu maske te što smo sve spremni napraviti zbog zlatnog jaja na oblacima? Čitajte na vlastitu odgovornost.

U vrijeme kada su društvene mreže prepune akademija, tutorijala i savjeta kako bi žene trebale prestati biti lovkinje i naprosto čekati da im frajer prvi pristupi, jer zna se – treba aktivirati njegov arhaičan instinkt i titrati njegovom egu, super je vijest da ćemo na Disney+ kanalu moći gledati film Rachel Lee Goldenberg o Whitney Wolfe Herd, ženi koja je javno progovorila o toksičnoj atmosferi u Tinderu gdje je bila suosnivačica i potom pokrenula Bumble, aplikaciju gdje žene čine prvi korak.

Osjećam se kao tehnologija

Za britanskog umjetnika Neila Harbissona svijet je bio dosadna i monokromatska paleta sivih tonova, no onda je odlučio uzeti tehnologiju u svoje ruke kako bi nadmašio svoj hendikep u percepciji boja i doslovno ‘postao boja’. Upoznajte prvog svjetskog kiborga-umjetnika.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.