VJEŠTICE U KINOTECI: Povijest magije uz glazbu Alena i Nenada Sinkauza

Tamara Radan
10.12.2023.

Novi tematski program Zimske priče: Začarani ekran otvara se glazbeno-filmskom čarolijom: projekcijom klasika Vještice iz 1922. godine uz glazbenu pratnju Alena i Nenada Sinkauza.

Nastale u periodu kada je film tek počeo otkrivati svoje izražajne mogućnosti, Vještice su jedno od prvih remek-djela svjetske kinematografije. Poznate i pod svojim originalnim nazivom Häxan, ovaj film Benjamina Christensena gledatelje vodi na putovanje kroz povijest misticizma i magije, od magijskih vjerovanja primitivnih zajednica, preko srednjovjekovnih progona vještica, sve do pojave psiholoških i neuroloških bolesnika u 20. stoljeću, u kojima pronalazi objašnjenje za pojave koje je predmoderni čovjek pripisivao nadnaravnim silama.

Christensenov film nastao je u periodu kada u kinematografiji još nisu postojali ni rodovi niti žanrovi kakve poznajemo danas. Iz tog razloga često ga se naziva pretečom horora, filmskog eseja i rekonstrukcijskog dokumentarca, koje je svojom pojavom preduhitrio za nekoliko desetljeća. Film se sastoji od sedam poglavlja u kojima Christensen zaigrano kombinira etnografska istraživanja s rekonstrukcijama stvarnih i izmaštanih slučajeva, pri čemu se znalački miješaju fantazija, znanost i metafilmska zafrkancija, a zgodno je spomenuti da se i sam pojavljuje u ulozi vraga.

Za razliku od žanrova koje je svojom zaigranošću najavio, Benjamin se oslanja na izražajne mogućnosti filma ne u svrhu stvaranja iluzije, nego da bi gledatelja uvukao u raspravu. Pri svemu tome nedvosmisleno pokazuje kako su optužbe za čaranje i progoni vještica svoje temelje imali u vrlo ljudskim motivima, kao što su strah od starosti i nenormativnih tijela, klasne netrpeljivosti i vlastite seksualnosti, pri čemu se institucionalizirana mizoginija, zavist i zloporaba moći prikazuju kao veće zlo od tobožnjih demona.

Vještice su ostvarile veliki uspjeh na domaćem tržištu, no u većini europskih zemalja bile skraćivane i cenzurirane zbog za to vrijeme šokantnog i kontroverznog sadržaja. U kinu Kinoteka prikazat će se integralna, restaurirana verzija ovog klasika, i to u glazbenoj interpretaciji Alena i Nenada Sinkauza, glazbenika koji su zahvaljujući svome originalnom, hrabrom i nesputanom istraživanju izražajnih mogućnosti glazbe i zvuka već davno zaslužili titulu čarobnjaka glazbene scene. Svojim soundtrackom za Vještice oduševili su publiku Motovunskog filmskog festivala 2022. godine, a njegova druga projekcija bit će upravo u subotu, 16. prosinca u Kinoteci.

Projekcija uz živu glazbu održava se u sklopu programa FonoKinoteka, usmjerenog istraživanju glazbe i zvuka, te kao film otvaranja ciklusa Zimske priče: Začarani ekran, koji će od 16. prosinca do 10. veljače 2024. godine kroz tridesetak naslova podijeljenih u sedam tematskih cjelina gledatelje povesti kroz povijest magije na filmu, kao i povijest filmske magije.

Cjeloviti program uskoro će biti objavljen na službenoj stranici kina Kinoteka www.kinokinoteka.hr

Pročitaj više

Kako suze pretvoriti u ples i smijeh

Ako je istina da heavy-metalci imaju najbolje sentiše, Baby Lasagna je naš favorit jer je uz žestoki ritam upakirao jednu od najtužnijih pjesama o trenutku napuštanja roditeljskog doma, a koji su na nekoj razini očito prepoznali i mladi, ali i njihovi roditelji. Uostalom, nakon Maneskin skandala s čašom na stolu, došao je red da netko nakon pobjede ispusti i iskrenu suzu

Najcool knjižara na svijetu

SLRD izdanja već su odavno stekla kultni status, stoga je bilo logično otvoriti mjesto koje će povezati Yves Saint Laurent naslijeđe i njegovu ljubav prema kulturi i umjetnosti

SERIJA 'FORTUNA'

Jedan potopljeni brod na dnu mora koji čuva blago iz 19. stoljeća i pravna bitka koja nalikuje borbi između Davida i Golijata. Možete li odoljeti ovom zapletu iz serije ‘Fortuna’, čak i ako Stanley Tucci manje izgleda kao opaki gusar, a više kao Amerikanac koji uživa u otkrivanju čari Mediterana

850 ZNAKOVA

Gradska knjižnica Požega svoju uspješnu suradnju s organizatorima poznatog Hrvatskog festivala jednominutnih filmova proširuje pokretanjem književne manifestacije Jednominutna priča oslanjajući se pritom na temeljnu ideju filmskog festivala – formu od jedne minute. Pitanje glasi – imate li sjajnu priču koju biste mogli ispričati u jednoj minuti, točnije rečeno u 850 znakova?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.