VJEŠTICE U KINOTECI: Povijest magije uz glazbu Alena i Nenada Sinkauza

Tamara Radan
10.12.2023.

Novi tematski program Zimske priče: Začarani ekran otvara se glazbeno-filmskom čarolijom: projekcijom klasika Vještice iz 1922. godine uz glazbenu pratnju Alena i Nenada Sinkauza.

Nastale u periodu kada je film tek počeo otkrivati svoje izražajne mogućnosti, Vještice su jedno od prvih remek-djela svjetske kinematografije. Poznate i pod svojim originalnim nazivom Häxan, ovaj film Benjamina Christensena gledatelje vodi na putovanje kroz povijest misticizma i magije, od magijskih vjerovanja primitivnih zajednica, preko srednjovjekovnih progona vještica, sve do pojave psiholoških i neuroloških bolesnika u 20. stoljeću, u kojima pronalazi objašnjenje za pojave koje je predmoderni čovjek pripisivao nadnaravnim silama.

Christensenov film nastao je u periodu kada u kinematografiji još nisu postojali ni rodovi niti žanrovi kakve poznajemo danas. Iz tog razloga često ga se naziva pretečom horora, filmskog eseja i rekonstrukcijskog dokumentarca, koje je svojom pojavom preduhitrio za nekoliko desetljeća. Film se sastoji od sedam poglavlja u kojima Christensen zaigrano kombinira etnografska istraživanja s rekonstrukcijama stvarnih i izmaštanih slučajeva, pri čemu se znalački miješaju fantazija, znanost i metafilmska zafrkancija, a zgodno je spomenuti da se i sam pojavljuje u ulozi vraga.

Za razliku od žanrova koje je svojom zaigranošću najavio, Benjamin se oslanja na izražajne mogućnosti filma ne u svrhu stvaranja iluzije, nego da bi gledatelja uvukao u raspravu. Pri svemu tome nedvosmisleno pokazuje kako su optužbe za čaranje i progoni vještica svoje temelje imali u vrlo ljudskim motivima, kao što su strah od starosti i nenormativnih tijela, klasne netrpeljivosti i vlastite seksualnosti, pri čemu se institucionalizirana mizoginija, zavist i zloporaba moći prikazuju kao veće zlo od tobožnjih demona.

Vještice su ostvarile veliki uspjeh na domaćem tržištu, no u većini europskih zemalja bile skraćivane i cenzurirane zbog za to vrijeme šokantnog i kontroverznog sadržaja. U kinu Kinoteka prikazat će se integralna, restaurirana verzija ovog klasika, i to u glazbenoj interpretaciji Alena i Nenada Sinkauza, glazbenika koji su zahvaljujući svome originalnom, hrabrom i nesputanom istraživanju izražajnih mogućnosti glazbe i zvuka već davno zaslužili titulu čarobnjaka glazbene scene. Svojim soundtrackom za Vještice oduševili su publiku Motovunskog filmskog festivala 2022. godine, a njegova druga projekcija bit će upravo u subotu, 16. prosinca u Kinoteci.

Projekcija uz živu glazbu održava se u sklopu programa FonoKinoteka, usmjerenog istraživanju glazbe i zvuka, te kao film otvaranja ciklusa Zimske priče: Začarani ekran, koji će od 16. prosinca do 10. veljače 2024. godine kroz tridesetak naslova podijeljenih u sedam tematskih cjelina gledatelje povesti kroz povijest magije na filmu, kao i povijest filmske magije.

Cjeloviti program uskoro će biti objavljen na službenoj stranici kina Kinoteka www.kinokinoteka.hr

Pročitaj više

Glas kritike

Momčilo Otašević, jedan od najpoznatijih kazališnih, filmskih i televizijskih glumaca, osim što redovito oduševljava publiku svakom svojom ulogom, zavidno dobro žonglira mnoštvom poslovnih obveza. U kratkom predahu između snimanja, za Mood.hr podijelio je prednosti i mane užurbanog rasporeda, osvrnuo se na vlastite dramske početke te progovorio o društvenoj odgovornosti neodvojivoj od glumačke profesije.

Od prvih lakovjernih ideja da nas Mjesec čini ludima preko obećanja ludih menadžera koji učestalo koriste izraze kao što su ‘to infinity and beyond’ pa sve do holivudskih fantazija o životu na drugim planetama, Svemir i Mjesec su postali neiscrpno vrelo inspiracije.

Naši daleki preci iz pećina bi bili zadivljeni – jer konačno smo smislili kako će sve te divlje životinje i fascinantne priče oslikane na pećinama doista oživjeti. Dovoljno ih je dotaknuti jednim klikom!

Superman neka ostane. Ostali, razlaz!

Ima li uopće smisla govoriti o filmskim žanrovima otkako je Oscara dobio film koji je prekinuo sa svim tradicijama – ‘Sve u isto vrijeme’, a grčki redatelj Yorgos Lanthimo je u svom filmu ‘Ubojstvo svetog jelena’ ubio i linearnu naraciju. Uostalom, i Woody Allen je svoj posljednji film ‘Coup de Chance’ prikazan u Veneciji definirao kao romantični triler. No s druge strane, dajte bilo što samo da se riješimo tih napornih superjunaka. Superman je i više nego dovoljan da spasi svijet.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.