VJEŠTICE U KINOTECI: Povijest magije uz glazbu Alena i Nenada Sinkauza

Tamara Radan
10.12.2023.

Novi tematski program Zimske priče: Začarani ekran otvara se glazbeno-filmskom čarolijom: projekcijom klasika Vještice iz 1922. godine uz glazbenu pratnju Alena i Nenada Sinkauza.

Nastale u periodu kada je film tek počeo otkrivati svoje izražajne mogućnosti, Vještice su jedno od prvih remek-djela svjetske kinematografije. Poznate i pod svojim originalnim nazivom Häxan, ovaj film Benjamina Christensena gledatelje vodi na putovanje kroz povijest misticizma i magije, od magijskih vjerovanja primitivnih zajednica, preko srednjovjekovnih progona vještica, sve do pojave psiholoških i neuroloških bolesnika u 20. stoljeću, u kojima pronalazi objašnjenje za pojave koje je predmoderni čovjek pripisivao nadnaravnim silama.

Christensenov film nastao je u periodu kada u kinematografiji još nisu postojali ni rodovi niti žanrovi kakve poznajemo danas. Iz tog razloga često ga se naziva pretečom horora, filmskog eseja i rekonstrukcijskog dokumentarca, koje je svojom pojavom preduhitrio za nekoliko desetljeća. Film se sastoji od sedam poglavlja u kojima Christensen zaigrano kombinira etnografska istraživanja s rekonstrukcijama stvarnih i izmaštanih slučajeva, pri čemu se znalački miješaju fantazija, znanost i metafilmska zafrkancija, a zgodno je spomenuti da se i sam pojavljuje u ulozi vraga.

Za razliku od žanrova koje je svojom zaigranošću najavio, Benjamin se oslanja na izražajne mogućnosti filma ne u svrhu stvaranja iluzije, nego da bi gledatelja uvukao u raspravu. Pri svemu tome nedvosmisleno pokazuje kako su optužbe za čaranje i progoni vještica svoje temelje imali u vrlo ljudskim motivima, kao što su strah od starosti i nenormativnih tijela, klasne netrpeljivosti i vlastite seksualnosti, pri čemu se institucionalizirana mizoginija, zavist i zloporaba moći prikazuju kao veće zlo od tobožnjih demona.

Vještice su ostvarile veliki uspjeh na domaćem tržištu, no u većini europskih zemalja bile skraćivane i cenzurirane zbog za to vrijeme šokantnog i kontroverznog sadržaja. U kinu Kinoteka prikazat će se integralna, restaurirana verzija ovog klasika, i to u glazbenoj interpretaciji Alena i Nenada Sinkauza, glazbenika koji su zahvaljujući svome originalnom, hrabrom i nesputanom istraživanju izražajnih mogućnosti glazbe i zvuka već davno zaslužili titulu čarobnjaka glazbene scene. Svojim soundtrackom za Vještice oduševili su publiku Motovunskog filmskog festivala 2022. godine, a njegova druga projekcija bit će upravo u subotu, 16. prosinca u Kinoteci.

Projekcija uz živu glazbu održava se u sklopu programa FonoKinoteka, usmjerenog istraživanju glazbe i zvuka, te kao film otvaranja ciklusa Zimske priče: Začarani ekran, koji će od 16. prosinca do 10. veljače 2024. godine kroz tridesetak naslova podijeljenih u sedam tematskih cjelina gledatelje povesti kroz povijest magije na filmu, kao i povijest filmske magije.

Cjeloviti program uskoro će biti objavljen na službenoj stranici kina Kinoteka www.kinokinoteka.hr

Pročitaj više

Suvremena kultura i umjetnost su mrtve. Ono što je nekada bila avangarda – smjelo kršenje pravila i eksplozija pravaca od apstraktne umjetnosti do ekspresionizma – danas je zamijenila praznina. Tako tvrdi W. David Marx, autor knjige „Blank Space“, koji se silovito obrušio na opću krizu kreativnosti. Je li u pravu ili je ovo samo još jedan način da zadobije našu pažnju?

Kada je pisao svoju kultnu knjigu Muzej nevinosti, Orhan Pamuk je cijelo vrijeme imao u glavi ideju da će roman pratiti i pravi muzej posvećen velikoj ljubavi. Kada je, međutim, stigla nemoralna ponuda za seriju, autor se nije dvoumio. Nekoliko pravnih zavrzlama kasnije, nakon 18 godina, dočekali smo i ekraniziranu verziju. Turski nobelovac je jedini autor koji se može pohvaliti da njegova knjiga ima i muzej i seriju. Možemo li ih sada usporediti?

Osam Europljana, jedan otok i eksperiment s utopijom koji je završio misterioznije nego što je itko planirao. Istinita priča o bijegu od civilizacije, velikim idejama i maloj zajednici u kojoj je svatko imao svoju verziju raja.

Prije nego što je postala najpoznatija novinarka na svijetu i noćna mora svih predsjednika – tko je bila mlada Oriana Fallaci?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.