Malo, ali često

ČEMU SLUŽI UŽITAK: I što je na kraju bitnije – učestalost ili intenzitet

Lena Ivanović
21.09.2025.

Jeste li se ikada pitali zašto je priroda stvorila taj famozni užitak i kako bi nam život izgledao kada bi ih mogli barem malo produžiti?

Otišli ste u Disneyland (i to u kasnim godinama) i našli ste se u situaciji da ne znate što biste prije – stali u red za šećernu vunu, rollercoaster, tunel straha, stavili na glavu uši Mickey Mousea… Znate već o čemu pišemo o onoj staroj narodnoj – blažen čovjek bez izbora. Pa ipak, jeste li se ikada pitali zašto je priroda stvorila taj famozni užitak? Možda da bi onim neodlučnima poslužio kao vrsta vodiča kroz životne odluke i preživljavanje po sistemu – što je ugodno, dobro je!

Nuspojave života u ekstazi

Pogađate, u većini slučajeva donosimo one izbore koji će nam omogućiti najveći užitak. A sada dolazi kvaka. Naime, iako bismo svi mi najradije ovog trena izišli na referendum i odmah zaokružili opciju ‘Da, želim da užici traju što dulje’, evolucijski gledano to nije moguće. Užitak naprosto mora biti kratak i sladak, jer bismo u suprotnom svi zaglavili u stanju doživotne ekstaze i vjerojatno bismo ostali na nivou čimpanzi.

No kada smo već kod naših daljih predaka, istraživanja su već odavno dokazala da životinje puno više uživaju u situaciji kada gledaju hranu na stolu i čeznu za njom, nego kada ju svojski počnu tamaniti. E, sada kako je moguće da se neki ljudi zadovolje s malo užitka, a neki bi se svakodnevno utapali u njemu sve dok im ne pozli.

Foto: Unsplash

Kada receptori za dopamin ne rade najbolje

Odgovor glasi – vjerojatno im receptori za dopamin u mozgu ne rade ponajbolje pa trebaju sve više i više uzbuđenja. Iako im naravno nitko ne brani da uživaju u pretjeranim užicima, činjenica je da bi bili zadovoljniji ako ponekad ignoriraju svoje intenzivne želje i prepuste se sitnim, a češćim užicima, na rubu s dosadom.

Uostalom, svaki lukavi hedonist itekako zna kako maksimalno produljiti ugodu. Formula glasi: malo, ali često! Zamislite sljedeću fiktivnu situaciju – ulazite u hotelsku sobu i na ulazu vas pitaju – želite li svaki dan popiti 5 manjih espresso kava ili da vam odmah ujutro sve to nalijemo u jednu veliku šalicu. Što bi odgovorio pravi hedonist?

Naravno, 5 espressa, jer i istraživanja u laboratoriju govore da je učestalost važnija od intenziteta. Hm, znači li to onda da od svih radnji koje stvaraju dovoljno snažan vrhunac i koji dobro završavaju (bez ovisnosti), a koje definiramo kao užitak, jedino preostaju seks i čokolada? Nipošto! Jer, lista besplatnih užitaka je poveća. Ležanje u kadi, sjedenje u tišini, slušanje glazbe, kuhanje, vrtlarstvo, hodanje, plivanje i sanjanje…

Naslovna fotografija: Unsplash

Pročitaj više

Ima neka tajna veza

Fasciniraju vas priče o opasnim umovima? Nije vam mrsko gledati strašne filmove? Evo što kažu znanstvenici o vašim sklonostima…

GLASNO O ŽENSKOM UŽITKU

Kad je u pitanju zadovoljstvo, muškarci su prilično samopouzdani pri iznošenju vlastitog mišljenja. Kako i ne bi bili kada ih se na to potiče kroz razne oblike formalnog i neformalnog obrazovanja, medije te općenit stav društva prema muškoj seksualnosti. Ženski se glas, s druge strane, sustavno utišava, a ženski je užitak postao (ili nikad nije ni prestao biti) nešto o čemu se ne govori. Zašto je ženska seksualnost i dalje tabu-tema?

Sanjamo fantastične događaje i najgadnije horor scenarije. Noću se svašta može dogoditi u našim snovima. No jesu li snovi glasnici iz podsvijesti ili samo otpadni proizvodi mozga koji spava?

DVOSTRUKA PRAVILA

Zašto su žene koje bježe i ostavljaju obitelji i dalje tako velika stigma u društvu? I tko je bila prva žena koja je nadahnula knjigu ‘U potrazi za ljubavlju’, a prema kojoj je snimljena i istoimena serija s Lily James u glavnoj ulozi

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.