Grad koji živi zeleno

PUTOPIS ERNE ŽGANJAR: Ljubljana, grad s najdužom pješačkom zonom u Europi

Erna Žganjar
18.11.2023.

Ljubljana je mjesto koje posjećujem kada trebam odmak od buke. Ili kada se zaželim druge dimenzije, tako bliske u kilometrima, a tako daleke u razvoju.

Zeleni glavni grad jedne zelene države – i tako ju možete opisati. Sliku grada na rijeci s bajkovitim mostovima i tržnicom definirao je poznati arhitekt Jože Plečnik. On je imao sličan utjecaj na Ljubljanu kao Gaudi na Barcelonu. Plečnik je bio legenda kojem je uspjelo da spoji praktičnost i ljepotu grada. Stvorio je neka mjesta na kojim možete biti elegantni i službeni, ali istovremeno su to mjesta idealna za susrete, piknik ili čitanje knjige. Sve je tako mirno, uredno i šarmantno. Zbog kontinentalne klime Ljubljanu možete posjetiti tijekom cijele godine tako da sam bila u studenom ove godine, a znamo da treće godišnje doba ima svojih čari. Toplo jesensko sunce dopuštalo mi je da izuzev ručka vrijeme provedem upravo na ulicama, upijajući energiju nove budućnosti.

Za mene je Ljubljana savršen grad: pristupačan, vedar, s odličnim restoranima, neobičnom arhitekturom, kompaktan, namijenjen pješacima, neobično lijep, visokog životnog standarda. Vjerujem da je jedan od onih gradova koji pokrivaju sve potrebno za kvalitetan život. Svih ovih godina otkrivajući Ljubljanu imala sam dojam kao da sam u nekoj modernoj bajci. Jako volim šetati uz Ljubljanicu koja teče srcem grada i prošarana je prelijepim mostovima, a koju s visine u tišini promatra i čuva dvorac na brdu. Sa svake strane rijeke nalaze se kafići i restorani toliko raznoliki da nitko ne može reći da nije pronašao baš ono što traži.

Šarmantan centar

Obgrljen fotogeničnom arhitekturom centar grada ima onaj neki opušteni vibe. S prijateljicom Katarinom sam bila u srijedu i zaključila kako se tek nakon 14 sati grad počeo puniti, a iako je do večeri bio prepun ljudi mirni, laid back vibe se nije promijenio. Zar to ne zvuči kao san? Barem meni koja preferiram tišinu i dobre vibracije. Osim toga grad je zelen, pritom ne mislim samo na doslovno značenje. Mislim na održivost o kojoj vam pišem nešto niže u tekstu. Drveće i cvijeće je posvuda, tržnica je prepuna lokalnog povrća i voća. Ljubljana je savršeno čista i ima najveću pješačku zonu u Europskoj uniji. Zbog toga, ali i sunca sam većinu vremena provela vani. Ona je “naš” grad sa skandinavskim stilom, a kojem se opasno približila i cijenama. Nema veze, opraštam joj to. Jer daje toliko toga dobroga.

Grad mostova – upoznajte ih sve

Ljubljana je grad mostova, ima ih 17 ili 25, a u samom centru njih deset (veli Google). Nisam ih brojala, samo sam uživala. Ispred Franjevačke crkve, koja je usput rečeno savršena za fotkanje zahvaljujući svojim toplim roza tonovima kada ju obasja sunčeva svjetlost, nalaze se čak tri mosta. Neobično Tromostovje rad je arhitekta Plečnika, a nastalo je iz prvobitno jednog mosta koji je jednostavno bio zatrpan prometom spajajući dvije strane obale. Sljedeći poznati most je Zmajski most.

Namjerno koristim slovenske nazive, nadam se da ste primijetili. Taj most je sjajan za fotkanje baš kao Šentjakobski most, posebno u jesen zbog crvenog lišća koje izgleda spektakularno. Kad smo kod mostova voljela bih spomenuti i 15 minuta udaljen Tivoli park do kojeg ćete doći šetajući riječnom promenadom. Ljubljana nudi još puno toga i moje preporuke su alternativna Metelkova ulica i Narodna galerija o kojima ću vam više pisati neki drugi put.

Hrana za sva čula

Ni jedan moj putopis ne može proći bez hrane, a meni je cilj upoznati vas, ali i sebe, s plant based ponudom u čijem je segmentu Ljubljana zadnjih godina u rangu s drugim razvijenim europskim gradovima. Ovo je ponuda restorana i kafića u čijim ćete okusima uživati: Veganika, Gaudi & Naan, Barbarella, Abi Falafel, Ljubljana Castle bistro, Fetiche Patisserie, Sisters Kurtos, Cacao, Mala Pražarna, Barra sushi… Molim, nastavite niz.

Održivost kao ključ urbanog razvoja

Još jedna predivna činjenica izdvaja Ljubljanu kao top destinaciju, a to je održivost. Grad vodi računa o okolišu i svojim stanovnicima kako bi živjeli što zdravije i ugodnije. Spomenula sam već šarenilo tržnice koja je većinski opskrbljena lokalnim proizvodima. Sa svojih 17 hektara najveća je pješačka zona u Europi. U ponudi za najam ima bicikle, romobile (koji nisu najbolja opcija zbog specifičnog pločnika) i uslugu Kavalir, besplatni eklektični taksiji. Javni prijevoz čine autobusi, a testiran je i prvi autobus na vodik. Kad smo kod vozila, Ljubljana je u turističku ponudu uključila svoju rijeku kojom možete ploviti brodom (još nije na elektro pogon), a plovidba traje 45 minuta.

Slavine i pčele

U gradu se nalazi 40-ak slavina s pitkom vodom koje se redovno kontroliraju, a na krovovima autobusnih stanica se sade autohtone biljke iz Botaničkog vrta otporne na sušu i sunčevo zračenje, a privlače pčele i druge polinatore. Ideja je realizirana na građansku inicijativu, a preuzeta je iz inozemstva. Ljubljana nosi brojne održive titule poput one za European Best Green Capital Award iz 2021., već sedmu godinu za redom je među top 100 svjetskih zelenih destinacija, a sedma je na svijetu u razdvajanju otpada jer je prije gotovo deset godina usvojila principe Zero Waste grada. Kontejneri su smješteni ispod zemlje što je vizualno vrhunski osmišljeno, a nema ni neugodnih mirisa. Do 2025. Ljubljana planira povećati stopu odvojenog prikupljanja otpada na impresivnih 78%.

Visine za kraj predivnog dana

Kad god sam u prilici penjem se pa tako ni Ljubljana nije prošla bez prelijepih kadrova iz visina. Ljubljanski grad je jedna od lokacija koju posjetim svaki put. Koristila sam žičaru sve do sada kada sam se pješice u strmom usponu penjala do dvorca iz bajke. Spomenula sam da je grad zelen, a na putu gore postoji prava šuma za jedinstven doživljaj. Spektakularni pogled na grad okružen planinama. Vidjeti zlatne krovove, vijugavu rijeku i lišće u bojama jeseni pravo je malo zadovoljstvo. Kasnije tog dana popela sam se na još jedan vrh. Doduše liftom na 13. kat Nebotičnika kako bih prije povratka uživala u zalasku sunca, pogledu na dvorac dok su mi Kamniške Alpe poručile da bi ih trebala uskoro posjetiti. Možda neću još njih, ali neku planinu vam donosim u sljedećem putopisu.

Fotografije: Erna Žganjar

Pročitaj više

Iako život nije umjetničko klizanje pa da mu možemo davati ocjene za umjetnički i tehnički dojam, kada gledamo Italiju – čini se da ona već stoljećima dobiva same desetke. Pitali smo obožavateljice Italije da obrazlože svoje ocjene.

Foto-dnevnik

Foto-dnevnik arhitektice Nine Mie Čikeš koja je opet dokazala da je maskiranje njena religija, a laguna oltar:)

Ono što serija ‘Bijeli lotos’ ironično uspijeva prikazati jest upravo ono što Tajland proživljava – turizam kao blagoslov i prokletstvo. Nema sumnje da će lokalna ekonomija imati koristi od ovog efekta, baš kao što su je imali Havaji i Sicilija. Ali taj “turistički bum” dolazi s cijenom. Koh Samui, nekoć skroviti raj, sada je na rubu prenapučenosti.

600 vrsta tjestenine

Fusilli, tagliatelle, ravioli ili više volite špagete? Jeste li se ikad zapitali zašto postoji toliko različitih oblika tjestenine? Objasnit ćemo vam i pokazati najvažnije talijanske vrste paste, koji umaci idu uz njih te vam dati još pokoji savjet.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.