Sigurni smo da nismo jedini koji se još uvijek jako dobro sjećaju poznate haljine koja je davne 2015. postala viralni hit. Ova ni po čemu posebna haljina uspjela je podijeliti internet, a uzmemo li u obzir da je bila prvi takav slučaj svoje vrste, možda je ipak bila posebnija nego što smo voljni priznati. Naime, svijet se tada, a ni danas situacija nije ništa drugačija, nikako nije mogao složiti je li haljina sa slike bijelo zlatna ili pak crno plava, a razlog zašto smo kolektivno miješali i drugačije tumačili boje koje naizgled nemaju ništa zajedničko otprilike je isti kao i onaj iza spoznaje da jedna od naših najdražih boja nije ništa drugo no – fatamorgana.
Boja kao fatamorgana
Boja o kojoj govorimo je magenta – boja za koju kažu da nije prava boja i koja istovremeno i je i nije optička iluzija. I sami zbunjeni svim informacijama kojima smo se našli okruženi, odlučili smo odgovore potražiti na neprikosnovenom vrelu mudrosti. Ovoga puta, u duhu vremena u kojem živimo, to nije bio Lastan, već umjetna inteligencija, a evo i što nam je sve otkrila.
Jeste li znali, kaže nam, da magenta zapravo nije ‘prava’ boja, budući da ne postoji kao valna duljina svjetlosti u vidljivom spektru? To je boja koju naš mozak stvara miješanjem crvene i plave svjetlosti, a zbog čega se ponekad naziva i nespektralnom bojom. Boja je to koja osvaja maštu svojim odvažnim i živim izgledom te nijansa koju je teško definirati i još teže stvoriti miješanjem drugih boja. Nastaje kombiniranjem crvene i plave svjetlosti, stvarajući boju koja je svjetlija i zasićenija od bilo koje od svojih matičnih nijansi.
Nova boja zvana fuksin
Kao boja, magenta ima dugu i zanimljivu povijest, a njezino porijeklo seže u kasno 19. stoljeće. 1859. francuski kemičar po imenu François-Emmanuel Verguin otkrio je novu boju koju je nazvao fuksin, a ova je boja intenzivne ljubičasto-crvene nijanse brzo postala popularna za upotrebu u proizvodnji tekstila i odjeće. Međutim, Verguin je primijetio da kada se boja razrijedi s vodom, postaje svijetla ružičasto-ljubičasta nijansa koja se razlikuje od bilo koje druge nijanse koju je ikada vidio.
Prema bitci kod Magente, značajnoj vojnoj pobjedi koja se dogodila u sjevernoj Italiji otprilike u isto vrijeme kada je otkrio novu boju, nazvana je imenom pod kojim nam je danas poznata. Unatoč relativno nedavnom otkriću, magenta je postala popularna boja u umjetnosti i dizajnu i često se koristi za stvaranje privlačnih i dinamičnih kompozicija. Boja je to koja se povezuje s kreativnošću, energijom i strašću, a često se koristi i u brendiranju i oglašavanju za stvaranje osjećaja uzbuđenja i hitnosti.
Draga, umjetna inteligencijo…
Jedna od najzanimljivijih stvari o magenti je njezin odnos prema ljudskom oku. Kao nespektralna boja, magenta ne postoji kao valna duljina svjetlosti u vidljivom spektru, već ju umjesto toga stvara moždana interpretacija signala iz crvenih i plavih čunjića u oku. To znači da je magenta zapravo jedna vrsta optičke iluzije i da nije fizička boja na isti način na koji su to crvena, plava ili zelena. Vrijedi ipak istaknuti da samo zbog toga reći da nije prava boja i nije baš fer. Ona je stvarna boja, samo nije spektralna boja. Baš kao što to nisu ni određene nijanse crvene, plave, zelene i žute (https://imgur.com/a/fms4J). A to što ih se ne može pronaći u prirodnom svijetu, ne čini ih manje stvarnima ili valjanima kao bojama.
Nakon što nam je sve lijepo i razumljivo objasnila, zamolili smo AI i da nam kaže nešto smiješno o ovoj boji. “Jeste li čuli za mađioničara koji je svoj čarobni štapić pretvorio u magentu? Rekao je da je to pigment iz njegove mašte!”, odgovorila nam je. Zaključujemo da joj humor definitivno nije jača strana.
