Sjećate se prve pandemijske karantene u kojoj su svi nakon par dana provedenih u kući ponovno „otkrili“ hodanje? Maksimir je postao nova „špica“, a planinarenje po pitomim brežuljcima zamijenilo je ushit noćnih izlazaka. I doista, uz sve što se tada događalo, doslovno slijeđenje one maksime da u svemu treba ići „korak po korak“, problemi su se s nekog šumskog vidikovca činili manjima.
Povratkom u „normalu“ malo smo zapostavili te neke jednostavne aktivnosti, no šetnja ne bi trebala biti rezervirana samo za ekstremne momente u povijesti ili junakinje romana Jane Austen. Stručnjaci (ali i filozofi i pisci) slažu se da je šetnja jedan od najpovoljnijih dostupnih lijekova koji može imati brojne benefite za naše fizičko, ali i mentalno zdravlje.
„Hodanje je čovjekov najbolji lijek“, rekao je davno Hipokrat koji je smatrao da „ako ste loše volje, otiđite u šetnju. Ako ste nakon toga još uvijek loše volje, otiđite u drugu šetnju“, navodi Andrew McCarthy za The New York Times.
Kako šetnja utječe na mentalno zdravlje?
Smanjuje stres i anksioznost: Hodanjem možemo smanjiti osjećaje tjeskobe, kao što je rekao Hipokrat, popraviti raspoloženje te nas učiniti optimističnijima, ali i samouvjerenijima. Riječima Henryja Davida Thoreaua: „Prošetao sam šumom i izašao iz nje viši od drveća“.
Potiče kreativnost: Hodanje nam pomaže da raščistimo misli i nadahnjuje nove ideje (kažu stručnjaci, potvrđujem iz vlastitog iskustva) te ako smo zapeli, nudi potencijalna rješenja.
Poboljšava kognitivnu funkciju: Šetnja poboljšava pamćenje, pozornost i koncentraciju, a smanjuje rizik od demencije u starijoj dobi.
Puni baterije: Sve navedeno vraća nam energiju i daje prijeko potrebno vrijeme za sebe, a može imati i terapeutsko djelovanje. S time se slagala i Grace Kelly koja je svojedobno izjavila: „Volim biti dijelom prirode. Volim šetati sama. To je terapija.“
Poboljšava san: Hodanje može pomoći u reguliranju ritma spavanja i smanjuje mogućnost nesanice.
Fizički benefiti hodanja
Hodanje ne zahtijeva nikakvu posebnu opremu (premda se preporučuje udobna obuća), članarinu niti ima dobnih ograničenja, pa su rijetke prihvatljive izlike zašto ga ne prakticiramo češće.
Poboljšava fleksibilnost i ravnotežu: Redovitim hodanjem smanjujemo rizik od ozljeda, padova, ojačava mišiće, kosti i zglobove.
Dobro je za zdravlje: redovita šetnja smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, te snižava tlak. Usto smanjuje rizik od kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, nekih oblika raka i moždanih udara. Ojačava imunitet, što je pokazala studija prema kojoj su muškarci i žene koji su tijekom 5 dana šetali po 20 minuta imali 43% manje dana bolovanja od onih koji su vježbali 1 tjedno ili rjeđe.
Dobro je za figuru: Ok, šetnja se možda ne može mjeriti s intenzivnim i ciljanim treninzima, ali može biti odličan početak i lagani način za sagorijevanje kalorija. Također, istraživanja su pokazala da 15-minutna šetnja može smanjiti želju za slatkim i smanjiti količinu čokolade koju pojedemo u stresnim situacijama.
Kad se sve uzme u obzir, jasnije je zašto je dr. Thomas Frieden, bivši direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti rekao da je „hodanje najbliže što imamo čudesnom lijeku“. Pa nema razloga za odgađanje: Prošećite! I svi problemi će vam se činiti manjima…
Naslovna fotografija: Pexels / John Diez
