bolna sjećanja

MUZEJ RATNOG DJETINJSTVA: Što s uspomenama koje bismo najradije zaboravili

Kristina Stakor
21.05.2023.

Ako vas put nanese u Sarajevo, posjetite dirljivi postav Muzeja ratnog djetinjstva i pogledajte povijest kroz dječje oči

Muzeji su tijekom povijesti uglavnom pričali njezinu službenu verziju, koja se prilagođavala aktualnoj perspektivi. No u posljednje vrijeme pojavljuju se i oni koji ne žele prikazati samo jedan kut gledanja, već njihovu množinu; oni koji ne vjeruju u jednu oficijelnu priču, nego niz individualnih, intimnih svjedočanstava koji pridonose tkanju šire slike. Jedan od njih nalazi se u srcu Sarajeva i trebalo bi ga uvrstiti u svaki posjet tom gradu: Muzej ratnog djetinjstva.

Projekt je još 2010. godine pokrenuo Jasminko Halilović, pozvavši ljude da mu pošalju svoje kratke odgovore na pitanje „Što je za tebe djetinjstvo u ratu?“. Odaziv je bio velik, nakon čega je preko 2 godine radio na knjizi koja donosi priču generacija odraslih u ratu. A tema ratnog djetinjstva tada je počela dobivati i neku novu dimenziju koja ide puno šire od knjige.

„Stvaranje ovog Muzeja nije važno jedino da bi se trajno sačuvale uspomene na ratno djetinjstvo. Važno je jer će ovaj Muzej, za razliku od drugih ratnih muzeja, dokumentirati iskustvo onih koji na započinjanje ratova nemaju nikakvog utjecaja, a svejedno trpe višestruke posljedice. Važno je jer je upravo kroz priče o iskustvu djece najlakše postići razumijevanje kao pretpostavku za pomirenje“, objašnjava začetnik Muzeja.

Dokumentiranje osobnih iskustava odrastanja u ratu provodi se kroz snimane intervjue i donirane predmete, fotografije i pisma, a kolekcija, nažalost, kontinuirano raste. I to ne zahvaljujući donacijama Sarajlija rođenih nakon 1974. (što je bio jedan od uvjeta za originalni koncept), već djeci pogođenoj ratovima u Siriji, Afganistanu, Ukrajini…

Muzej ratnog djetinjstva, smješten na samo par minuta hoda od Baščaršije, izlaže različite predmete poput pisama, crteža, plišanih igračaka, ili baletnih papučica, koje su mnogo više od stvari, a priče koje pričaju nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Možete očekivati da ćete zaplakati ili barem osjetiti knedlu u grlu, poželjeti zagrliti svakog od njih, osjetiti bol, ali i nadu, a neke će vas i nasmijati. To je i sama vizija ovog posebnog muzeja: nadići traumu na individualnoj razini i otvoriti put za međusobno razumijevanje. Svakako uvrstite u itinerer prilikom sljedećeg posjeta Sarajevu!

Naslovni vizual: Pexels / Pixabay

Pročitaj više

Izlaz iz fatalne veze

Što je to u našoj ćudi da nas tjera da hakiramo partneru e-mail, da se smucamo oko njegove zgrade dok vani lije kao iz kabla i da otkantavamo frendice jer smo, eto, toliko zauzete ne bismo li slučajno naletjele u gradu na predmet svoje žudnje? Da, čini se da odgovor leži baš u onom dijelu mozga koji je odgovaran i za sve vrste destruktivnih ovisnosti. Želite li se skinuti?

Potpuno organski uzgojena hrana, strog režim prehrane, svakodnevna tjelovježba, privatni treneri, mnogobrojni suplementi, vitamini, minerali… u današnje vrijeme dostupno nam je sve navedeno, no istovremeno imamo povijesno visoke stope poremećaja u prehrani, dijabetesa, karcinoma, anksioznosti, depresije te posjeta liječnicima i vremena provedenog u bolnicama. Gdje se dogodio kratki spoj? Jesmo li, vodeći se idejom o zdravom životu, otišli u drugu krajnost koja nam zapravo šteti? Je li uopće moguće usvojiti odviše zdrav životni stil?

Svi su elementi za zavođenje bili tu – glumačka postava, nominacije za Emmy, seks, opijati, fatalni ishodi, a na kraju nismo otišli dalje od plićaka i seksi pozdrava ‘Hej, hej’. Evo zašto serija podbacila i zašto smo iznevjerili pravi duh mitskih bića s dna mora.

Žive u svom nerealnom svijetu, okreću istinu naglavačke i provociraju sve apsurdnim argumentima. Umjesto da izgubite živce zbog njih, naučite kako im stati na kraj.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.