o riječima, osjetima i autentičnosti

OTOČKA RAZMIŠLJANJA ERNE ŽGANJAR: Kako senzorički govor utječe na nas na moru, a kako na kopnu

Erna Žganjar
03.09.2023.

Iako sam već neko vrijeme na otoku i odgovara mi tišina ili se barem trudim maksimalno izbjegavati gužvovita mjesta tu i tamo ipak moram u trgovinu, zaželim se ukusno pripremljenog bruncha ili jednostavno bijele kave s bademovim mlijekom. Tada ipak koristim riječi, ali tada i gledam jelovnike, cjenike, random Instagramske profile ili web stranice te zanimljive stručne članke. Riječi su jedan od mojih glavnih poslovnih alata svakodnevno. Pritom se stavljam u razne uloge i koristim riječi čije značenje odgovara marketinških strategijama, izvještajima, PR kampanjama, ključnim riječima za SEO, copyjima za društvene mreže, kolumnama pa čak i kratkim tekstovima koje koristim za osobne objave.

Riječima oblikujem doživljaj, pričam priče, uljepšavam vrijednost (da! za ono što vjerujem), a najčešće je krajnji cilj prodaja ili gradnja imidža. Uz različite sadržaje koje stvaram u kontinuitetu nedavno sam na Google Ads kampanji istraživala ključne riječi za jedan pojam iz nišne branše i bilo je zaista zahtjevno, ali ne i nemoguće. Vjerojatno bi se svi začudili koliko riječi možemo pronaći za naoko jednostavni pojam. Hrvatski jezik ima oko 400 tisuća riječi, engleski vjerojatno u međuvremenu i milijun. Prosječan čovjek koristi oko 75 tisuća riječi i sad ne mislim doći do nekakvog matematičkog rješenja o kapacitetu jezika jer posve je druga stvar govornikov doživljaj ukupnog fonda riječi od korištenja u svakodnevnom životu.

Jezik je nešto poput mode

Riječi postoje oduvijek, a opet se svakom generacijom jezik mijenja. On se nadograđuje, dijelovi se odbacuju, a neki novi ubacuju. Jezik je nešto poput mode. Ako nešto staro što je danas “prekrojeno” vidite po prvi put, to nešto je za vas novo u trenutku kad ga ugledate. Iz stoljeća u stoljeće svjedočimo političkim, gospodarstvenim i društvenim promjenama jezika. Riječi poput “papak” današnje generacije zasigurno neće razumjeti baš kao što ni oni stariji neće shvatiti što govore naši mladi.

Zahvaljujući društvenim mrežama ekspanzija riječi još je i veća, a one sve više imaju senzoričko značenje. Skrolajući Instagramom nabasala sam na nekoliko simpatičnih videa čiji vlasnici svojim potencijalnim pratiteljima pokušavaju prodati nešto u što vjeruju, barem tako izgleda. Osobno me posebno kupuju food bloggeri čiji recepti ne samo da su “totalno jednostavni” nego i “super ukusni”, “jako hrskavi”, “pahuljasto meki” ili “zaista neobično mekano kremasti”. A kad još upotrijebe neku usporedbu i referiraju se na doživljaj iz prošlosti, sretnog djetinjstva ili ljetne noći, samo nam preostaje pitati se “Gdje mogu to kupiti ili Što mi sve treba za to?”

Upotrebom senzoričkog govora raste namjera kupnje

Upravo je to moja tema danas – kako senzorički jezik čijem smo utjecaju izloženi utječe na naše (kupovno) ponašanje. Tako sam razmišljajući o dragim mi food bloggerima i ostalim influenserima koji marljivo kreiraju sadržaj potražila i stručno uporište moje teze da svi (okej većina) želi neku stvar koja je tako dobro predstavljena da nam obuzme sva naša osjetila.

Tako sam pronašla rezultate istraživanja Cascio Rizza, Bergera, De Angelisa i Pozharlieva iz 2023. godine koji potvrđuju da influenserske objave kod kojih je korišten senzorički jezik, mogu imati pozitivne efekte. Dakle influenseri koji koriste riječi koje nam dotiču sve osjete (vid, sluh, dodir, njuh, okus, položaj ili pokret) lakše će prodrijeti do željene publike pa time i biti uspješniji u prodaji. Istraživanje je rađeno na temelju automatizirane analize od gotovo 7000 sponzoriranih Instagram objava od 385 influensera različitih branši, a zaključak studije je da su objave s većom upotrebom senzoričkog jezika imale veći angažman u smislu komentara i lajkova.

Dodatno, sadržajno promatranje komentara pokazalo je da je kod pratitelja narasla namjera kupnje, a što se očituje u izjavama poput “Sada i ja to želim.” Ili “Gdje to mogu kupiti?” Kada influenseri pojačano opisuju proizvode s riječima koji dotiču osjete, tada raste angažman za predstavljenim proizvodom kao i namjera kupnje.

Mislim da nam je svima jasno da je to tako, a opet sad kad sam na otoku, razmišljam koliko mi malo treba. Pogled na more i planine je čaroban, jedinstven i baš poput neke meditacije – posve je dovoljan. U ovom trenutku. Pa ipak, kada živim na otoku nemam pretjeranu potrebu reagirati na podražaje koji uključuju kupnju za razliku od razdoblja kada sam u Zagrebu. Možda bi se trebalo napraviti istraživanje i na tu temu.

Senzorički govor sugerira autentičnost

Vratimo se još malo na istraživanje, jer iako sjedim pokraj mora, volim svoj posao i izazove koji mi donosi. Oduvijek sam voljela istraživati i iskusiti nove stvari, razmišljati o stečenim spoznajama i upotrijebiti ih u potrebnom kontekstu. Zašto je autentičnost bitna? Na osnovu jedne fiktivne Instagram objave istraživački je tim pokazao da opis artikla s jako izraženom upotrebom senzoričkih riječi odaje dojam da taj artikl influenseri koriste i u svakodnevnom životu. Takvi influenseri djeluje autentičnije, a to vodi porastu angažmana i krajnje kupnje.

Za mene se sada postavlja dodatno pitanje: Kupuju li doista svi ljudi kojima se svidi proizvod kojeg influenseri autentično reklamiraju koristeći senzorički govor taj proizvod? Recimo prije mjesec dana sam kupovala hranu za mačku kad mi je na blagajni prodavač preporučio hranu od jednog drugog brenda. Kad sam ga pitala zašto bih se trebala odlučiti za tu drugu opciju rekao je da je bolja. E pa meni to nije dovoljno dobro. Moji osjeti nisu bili dotaknuti.

Licence to chill

Pitam se i ne odustanu li možda neki potencijalni kupci od kupovine jer im je proizvod na kraju preskup? Hm, možda sam samo izašla iz svog zena i pomislila na inflaciju u Hrvatskoj. Također, trebate znati da ovu kolumnu pišem na više lokacija na otoku Braču. Moje misli rade u morskom state of mindu, kako se popularno kod nas kaže.

Kolumna koju upravo čitate nastala je negdje između onih malih tirkizno-smaragdnih uvala (gdje mislim da je život prelijep i da nam treba tako malo) do koncept bara (iz kojeg upravo dižem glavu i pišući o inflaciji vidim kako pred hotel pristiže privatni taxi, BMW7, s parom u srednjim godinama, a vozač je dečko od nekih 25 godina). No s druge strane, svatko od nas živi svoju autentičnu verziju u određenoj životnoj fazi. Nastavljam pisati, dižem glavu i ugledam jahtu imena Licence to chill. Shvaćam ovo kao znak i ulazim u more…

Fotografije: Erna Žganjar; otvorna animacija Canva

Pročitaj više

Stalkanje na recept

Bacite oko na bivše (i kako se danas vaš partner odnosi prema njima) jer tako će uskoro tretirati i vas!

Ima neka tajna veza

Jednostavnije rečeno, svaki znak dolazi sa svojim sestrinskim znakom s kojim se jako dobro slaže i nema razloga da ne budete BFF. Naime, ako se znak vaše BFF slaže s vašim, dobivate nekoga tko vas vidi u pravom svjetlu, ali i gura prema najboljoj verziji sebe.

Slično romantičnim vezama u prijateljstvima također postoji razdoblje medenog mjeseca prije nego što se prepoznaju zabrinjavajući obrasci. Što se događa kada ignoriramo početne znakove upozorenja zbog uzbuđenja oko povezivanja s novim prijateljem s kojim ste kliknuli? Često gledamo na crvene zastavice u kontekstu spojeva i romantičnih veza, ali one su značajne i kod prijateljstava pa hajdemo vidjeti na što treba obratiti pažnju.

Svaka čast božićnim filmovima, no vas i dalje opsjeda zašto vas se netko nije javio? Imamo listu filmova koji će vas utješiti ili vam preusmjeriti misli na neke druge staze. Iako, nitko ne tvrdi da je pokvareni vremenski stroj ispričnica za nejavljanje…

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.