Ovo je kolumna o hrani, putovanjima i sportu. Sve navedeno jako volim iako trenutno radim u hladnom Zagrebu i razmišljam o svom sljedećem putovanju. No, ovo je priča o plant based prehrani, o putovanjima u zemlje u kojima možete uživati u biljnoj ponudi, a tu negdje će biti i odgovor na ono stalno dosadno pitanje upućeno svim veganima ikad: A od kud ti proteini? Razgovarala sam s osobama koje žive veganstvo, a pronaći ćete i nekoliko zanimljivih izjava vlasnika veganskih restorana u Hrvatskoj.
S koje god strane gledam, veganstvo raste. Sve više ljudi, trenutno nekih 20% u svijetu, involvira biljnu prehranu u svoju svakodnevicu. Porast prodaje u segmentu plant based hrane je devet puta veći od ukupne prodaje hrane. Upravo to je razlog zašto prehrambene kompanije širom svijeta razvijaju posebne biljne linije. Gledam po grupama na Facebooku kako korisnici aktivno dojavljuju drugima kada otkriju neki novi plant based proizvod, a budu posebno tužni kada znaju da o puno artikala koji su dostupni u susjednoj Austriji mi samo možemo sanjati. Također je sreća velika kada se otvori novi veganski restoran ili dostava, a razmjenjuju se informacije i o ostalim artiklima poput onih kozmetičkih ili odjevnih. Možda vam se ovo čini mikro tržištem, ali vjerujte rast je enorman. Kad samo pomislim kakva je situacija bila prije 20 godina ova današnja izgleda sjajno. Jako me raduje doživjeti sve što budućnost donosi jer sam uvjerena da će biti puno svjesnija.
Veganski lifestyle
Prijašnjih godina su veganski burgeri bili veliki trend, a sada plant based morska hrana stupa na snagu kao highlight 2024. godine prema pokazateljima nekih istraživanja. Tako saznajem da potrošači u svijetu traže jednostavniju, manje procesuiranu hranu koja se oslanja na vrijednost i održivost. Gljive, orasi, tempeh i mahunarke preuzimaju tron. Jedan od razloga zašto je tome tako je da potrošači traže alternative koje smatraju prirodnijima od gotove procesuirane hrane. To da će se gljive pojaviti u gotovo svakoj hrani I piću vjerojatno se više odnosi na američko tržište, ali taj će trend kad tad doći i do nas. Baš kao što će morski plodovi na biljni način lagano doplivati u 2024. U Hrvatskoj? Nisam još čula da se planira boom u tom smjeru.
Osobno mi je neizmjerno drago da pritisak na globalni hranidbeni lanac raste i sve veću svijest prema životinjama kao ravnopravnim živim bićima koje se još uvijek uzgajaju za hranu na najnasilnije moguće načine.
Fokus na održivost
Održivost kao takva nije nova tema, ali njezina uloga je sve veća. Prema nekim izvješćima očuvanje i upravljanje vodom dobiva novo značenje u proizvodnji hrane. Prognoze kažu da će se voćni otpad upotrebljavati u novim brendovima prodaje vode tako da se otpad iskoristi kao sirovina. Kreativna održivost će sve više uključivati iskorištavanje cijelih biljaka. Tako će se na primjeri i mahuna kakaovca upotrijebiti u svojoj cjelini u nekim prehrambenim artiklima.
Svejedno živite vi već veganskim stilom života, tek se spremate posvetiti mu se ili ste samo znatiželjni – biti vegan na prvu pomisao može biti malo izazovno. Dobra vijest je da to opće nije tako teško kako mislite, a mnoštvo pozitivnih posljedica, uključujući zdravstvene benefite i manji ugljični otisak kao i smanjenje nasilja – čine se vrijedne početka novog putovanja.
Što je to veganska prehrana?
Samo da definiramo što je to veganska prehrana – to je ona isključivo biljnog porijekla. Dakle, riba, piletina ni jaja nisu biljke, zar ne? I, molim vas, nemojte se šaliti da vegani jedu travu – to je so last season i zaista nikome više nije smiješno. Sigurna sam da vegani ne pate i da im nimalo ne fali meso jer oni jedu voće, povrće, mahunarke, žitarice, orašaste plodove i sjemenke, a ne jedu meso (uključujući ribu i morske plodove), jaja i med.
Prognoze za 2024. ukazuju na to da će plant based prehrana voditi glavnu riječ u modernoj kulturi
Vegani jedu hranu koja divno izgleda, preukusna je, super zdrava, a da pritom nitko nije morao umrijeti. A te boje na tanjuru – znam da ste sigurno svi poželjeli uzeti komadić nečijeg veganskog obroka recimo na nekoj svečanosti. I znate li koja hrana najbrže nestane sa švedskih stolova? Veganska, naravno. Koji su benefiti plan based prehrane? Veganska prehrana čini da se osjećate dobro. Otkrivate nove okuse, živite zdravije, ne vršite nasilje nad životinjama (ni neposredno) i minimalizirate negativan ekološki utjecaj na naš planet.
A što je s putovanjima?
Što se tiče planinarenja, vjerojatno ćete morati nositi nešto sa sobom iako je i tu situacija sve bolja i bolja. Ali hajdemo vidjeti kakva je situacija širom svijeta. Koji su to gradovi i države gdje ćete se u pravilu osjećati kao doma jer što je odmor bez ukusne hrane? Posebno na odmoru želimo uživati u rapsodiji okusa i isprobavati nove stvari, a ovih deset zemalja pravi su raj za biljkoljupce.
Velika Britanija, s naglaskom na London. Tamo ima najviše vegana (7%), a broj je u stalnom porastu. Izrael je na drugom mjestu s 5%, a Tel Aviv ima nekoliko stotina veganskih restorana i trgovina. I onaj ruralni dio je vegan friendly samim time što puno njihovih jela u suštinu jesu biljna – poput falafela, humusa, kus kusa.
Tajland je treća država i pravi raj za vegane. U Bangkoku i Chiang Maiju biljna ponuda je na svakom uglu. Samo ipak pripazite na jaja i riblje umake da vam se ne potkradu u jelima. Dobro je znati tih par riječi kako biste izbjegli neugodnosti. Na visokom četvrtom mjestu je Rumunjska. Ova izrazito mesna zemlja ima jednu posebnost, a to je takozvana posna kuhinja koja tradicionalno sadrži mahunarke, krumpir, orašide, voće i povrće. Takva su vam jela obilježena s „de post“ ili „mâncare da post“. Bitno je samo da pripazite na med.
Aplikacija Happy Cow
Divna Italija je na petom mjestu najveganskijih zemalja jer puno njihovih izvornih jela su vrlo jednostavna i ne sadržavaju namirnice životinjskog porijekla. Uživat ćete u brusketama, antipasti jelima, tjestenini i pizzi marinara pa sve do ponude rižota i ratatouillea. Ah, da, ne zaboravimo na fini sladoled od soje ili onaj na bazi voća. Ostale vegan friendly zemlje su Amerika, Grčka, Poljska, Kanada i Njemačka. Ali vjerujem da ćete danas u svakoj zemlji naći barem nešto što će vas pozitivno iznenaditi. Pritom će vam pomoći aplikacija Happy Cow.
Ali, kod putovanja nije samo riječ o hrani. Već sam pisala kako je veganstvo stil života, a ono podrazumijeva toliko toga više. Nažalost ima puno zemalja koje nude turističke aktivnosti koje uključuju iskorištavanje divljih životinja. Izbjegavajte aktivnosti poput jahanja slonova, deva i magaraca te vožnji kočijama. U tu kategoriju spadaju posjeti akvarijima i zoološkim vrtovima. Radije pomognite životinjama koje susretnete na putovanjima.
Upoznajte ljude koji njeguju veganski stil života
Vrijeme je da upoznate nekoliko ljudi koji žive i njeguju veganski stil života. Upoznajte Natašu Rajčević, food bloggericu, Maju Dragojević, učiteljicu joge, Ivora Madžara, marketinškog stručnjaka za plant based segment i Marka Samardžiju, osobnog trenera.
Koliko ste dugo vegani i zašto?
Nataša: Ja u šali volim reći kako sam ja baš predviđena da budem veganka. Još sam kao mala odbijala jesti meso, uvijek sam ga skrivala ispod komadića salate ili krumpira. Nikada nisam vidjela ništa privlačno u tom okusu, ali sam tek u srednjoj školi počela više razmišljati o tome i samostalno donositi odluke o tome što jedem. Nisam jela crveno meso, samo perad i ribu i nekako sam smatrala da je to dovoljno. Uzmite u obzir da tad nije postojalo toliko informacija koliko postoji sada, nisam znala puno o veganstvu niti sam razmišljala o mliječnoj industriji na takav način. Kako su mi informacije postajale dostupnije, tako sam sve više shvaćala da ne mogu sudjelovati u nepotrebnoj eksploataciji živih bića samo zato što volim okus sira ili ribe i to je bilo to. Već nekih 10 godina sam veganka i danas ne mogu zamisliti da živim drugačije.
Maja: Meso sam prestala jesti u prvom razredu srednje škole jer mi okusom i teksturom nije odgovaralo. Kad sam prije 15-tak godina ušla u svijet makrobiotike otkrila sam raznolikost biljne prehrane i tada sam prestala koristiti sve namirnice životinjskog porijekla jer sam odlučila tako dodatno poboljšati kvalitetu svog života i očuvati svoje zdravlje i vitalnost.
Ivor: Vegan sam skoro 12 godina, a razlog prelaska na vegansku prehranu je višestruk. Prirodna i tvrdoglava znatiželja me tjerala da počnem proučavati i iščitavati sve vezano za ljudsko tijelo i zdravlje. Oduvijek sam vjerovao kako je bitno da čovjek iskoristi svoj potencijal kroz sve aspekte života, nađe što mu najbolje odgovara kako bi bio energičan i kreativan te kako bi se uvijek nastavio razvijati. Prehrana me tako posebno zaintrigirala jer direktno na dnevnoj bazi utječe na našu energiju, raspoloženje i općenito zdravlje. 2012. godine sam se počeo educirati o veganskoj i sirovoj prehrani, a informacije i istraživanja na koje sam naišao su apsolutno sinkronizirale sa mnom.
Odmah sam počeo volontirati u restoranu s raw food ponudom gdje sam naučio još više o snazi biljnih namirnica i zaljubio se i u kulinarstvo i edukaciju. U to vrijeme sam trenirao parkour pa sam i htio vidjeti što je zapravo moguće na veganskoj prehrani, a razina energije te brzina oporavka me oduševila. Etička načela veganstva razvila su se u meni prirodno kasnije, a u veganskoj industriji sam našao sebe te se povezao s predivnim ljudima – kuharima, nutricionistima, doktorima i raznim znanstvenicima s kojima sam se trudio educirati druge o prednostima ove prehrane.
Marko: Vegan sam sedam godina, a krenuo sam jer sam htio optimizirati svoje zdravlje i zdravlje svojih klijenata. Sada se nikad ne bih vratio i zbog etičke komponente nenasilja i empatije.
Koji su vam omiljeni veganski restorani u Hrvatskoj?
Nataša: Jako volim vegansku ponudu u Broom-u i All Saintsu u Zagrebu, a omiljeni full vegan restoran mi je svakako Botanist u Zadru.
Maja: U Zagrebu apsolutno moram izdvojiti Zrno bio bistro – certificirani 100% ekološki veganski restoran u kojem mnoge povrtne kulture stižu direktno s polja na stol (s njihovog ekološkog imanja gdje ih uzgajaju, a gdje peku i kruh te izrađuju proizvode od soje i seitan koje također koriste u restoranu). U Zrnu znam da jedem najčišće obroke jer koriste isključivo cjelovite i ekološke namirnice. Jedan čitav višednevni boravak u Splitu hranila sam se u Up cafeu koji me jako ugodno iznenadio raznovrsnošću, kao i cjelokupna ponuda za vegane u Splitu. A na zadnjem putovanju u Barceloni slučajno sam naišla na restoran Honest Greens koji me oduševio kreativnom ponudom i sloganom Eat Real.
Ivor: Kako usko surađujem s Oazom Joyful Kitchen, radi objektivnosti na ovom pitanju bih se fokusirao na ostale restorane na tržištu. Smatram da The Botanist u Zadru radi fenomenalan posao gledajući njihovu kulinarsku kreativnost. Biomania u Bolu na Braču je također jedan restoran u kojem nema kompromisa. Brend priča je razvijena do detalja i vrijednosti su jasne – organske namirnice i hrana koja je u pravom smislu riječi proizvedena “from scratch” te testirana do savršenstva.
U Zagrebu bih istaknuo već dugo poznati restoran Zrno koji je prvi veganski restoran sa 100% organskim namirnicama s vlastitog eko imanja. Ima tu još puno novih veganskih restorana koji se tek moraju dokazati, kvalitetnih poznatijih restorana – bilo isključivo veganskih ili vegansko-vegetarijanskih te restorana s odličnom veganskom ponudom.
Marko: Volim novi Be Kind, Oaza ima posebno mjesto u srcu pošto smo surađivali s njima i jako su kreativni i fini i cjenovno dostupni. Up Cafe u Splitu također (i vegetarijanski je, ali većina veganska) ima široku ponudu, odličnu kvalitetu i solidne porcije za okej cijenu. Vrijedi spomenuti Superplanty kao novi fora brunch restač kao i Tasteology te Plant punk koji imaju nerealno finu dostavu tacosa, burgera…
Pretpostavljam da za vas veganstvo nije isključivo vezano za prehranu, ono je stil života. Što to sve točno podrazumijeva?
Nataša: Biljna prehrana je samo dio veganstva. Veganstvo je stil života koji se osim na nekonzumiranju namirnica životinjskog podrijetla, odnosi i na izbjegavanje svega što se odnosi na bilo kakvu eksploataciju životinja. Tako vegani ne nose kožu, svilu, perje, vunu, ne idemo u zoološke vrtove ni cirkuse koji uključuju životinje, pazimo da ne kupujemo kozmetiku testiranu na životinjama. Životinje su tu s nama, ne za nas.
Maja: Neposredno je način prehrane utjecao i na odabir kozmetičkih proizvoda, a trudim se i odjeće, iako priznajem da još nisam posve stigla do tog cilja.
Ivor: Apsolutno. Za mene veganstvo podrazumijeva i način gledanja na svijet – od toga koliko ovakav stil života doprinosi održivijoj budućnosti planete do toga kako donosim svoje osobne i poslovne odluke. Ono podrazumijeva i praksu traženja i kupovanja proizvoda koja u sebi ne sadrže životinjske proizvode te nisu testirana na životinjama – bilo da se radi o šamponu ili pasti za zube pa sve do ruksaka, odjeće i obuće.
Marko: To znači da ne posjećujemo akvarije i zoološke vrtove, ne kupujemo kožu, svilu i vunu, ne kupujemo kozmetiku testiranu na životinjama i pokušavamo što više eliminirati patnju životinja iz svih proizvoda koje koristimo. To također podrazumijeva udomljavanje životinja i povremeno volontiranje. A kad me pitaju od kuda crpim proteine samo pokažem biceps. Objasnim im priču o aminokiselinama i kako su svi biljni proteini kompletni i kvalitetni kad ih se kombinira kroz dan. Plus pokažem par sportaša ili bildera vegana.
Kako vidite da će se trend biljne prehrane razvijati u budućnosti?
Nataša: Trend biljne prehrane je definitivno u usponu. Osim što otkrivaju koliko ukusno povrće može biti, ljudi su sve svjesniji koliko je biljna prehrana dobra za njihovo zdravlje, ali i za planet generalno. Tako da smatram da će u budućnosti biti sve više vegana, ili barem ljudi kojima se prehrana temelji na biljnim namirnicama.
Maja: Smatram da se tržište prilagođava potražnji, i već vidim da se veganska ponuda širi. Mnogi će nesvjesno sve više posezati za namirnicama biljnog porijekla (godinama na Balkanu obožavamo Bajaderu za koju mnogi do nedavno nisu znali da je zapravo veganska), a ono čemu se mogu nadati je da će ti proizvodi biti kvalitetni i cjeloviti, a ne sintetički ili nutritivno osiromašeni, što je nažalost čest slučaj u sadašnjoj ponudi. S utjecajem sve veće dostupnosti informacija o zdravstvenim benefitima biljne prehrane, i svijesti o patnji životinja u prehrambenoj, kozmetičkoj i odjevnoj industriji, nadam se da će budućnost donijeti neke nove navike i poglede na svijet i sadašnjih i budućih generacija.
Ivor: Mislim da je biljna prehrana, a posebno plant-based kulinarstvo, tek na početku. Kada gledamo biljnu prehranu kao trend – već godinama vidimo da zauzima vrh ljestvice u restoranskoj industriji. Veganstvo se u zadnjih 5-6 godina napokon normaliziralo, u smislu da postoji svjesnost o njegovoj važnosti te je razumljivije što ono označava. Također vidimo da se o njemu sve više priča, kreira se sve više proizvoda, a i razni brendovi ga inkorporiraju u svoje vrijednosti. Jasno je da je plant-based kuhinja jednako vrijedna kao i svaka druga kuhinja te da ne moraš biti vegan da bi uživao u veganskim jelima.
Trenutno smo i dalje u većinskoj fazi imitacije poznatih, tradicionalnih recepata sa životinjskim proizvodima, ali to neće stati ovdje. Imamo priliku kreirati nova jela u kojima stvarno biljne namirnice imaju centralnu ulogu, koja pričaju svoju priču i koja će stvarati nova iskustva za goste. Mislim da će trend biti sve snažniji te i dalje zauzimati vrh ljestvice dok tržište filtrira najhrabrije, najupornije i najkreativnije – a isto tako mislim da će se najviše istaknuti oni koji će koristiti lokalne i sezonske namirnice te kroz biljna jela ispričati priče svog podneblja. To je tako i u klasičnim restoranima, a u veganskim se tek mora iskristalizirati. Potencijal za inovativnost je zapravo nevjerojatan i upravo zato sam oduševljen biti dio takvih priča.
Marko: Nadam se da će trend uhvatiti maha, situacija je bolja nego prije 7 godina, pogotovo što se tiče proizvoda i cijena, ali sporo ljudi prihvaćaju promjene i imamo dosta nazadan mentalitet iskorištavanja životinja i jedenja apsolutno nezdrave i neetične hrane.
Istraživanje za kolumnu uključilo je razgovor s nekoliko hrvatskih restorana i evo što kaže Dalibor Marić, vlasnik Vegehopa, Marko Mrvelj, vlasnik novootvorenog Bekinda, direktor Zoran Hrvaćanin iz Oaze Joyful Kitchena te Hrvoje Harač, vlasnik osječkog bistroa Yes rebel bites.
Koliko ste dugo na tržištu i zašto ste se odlučili za veganski restoran?
Vegehop: Na tržištu smo 23 godine, a odlučili smo se postati vlasnikom iz vrlo jednostavnog razloga. Prijašnji vlasnik je htio zatvoriti restoran i u velikoj panici gdje ću sada svaki dan lijepo jesti, budući da sam vegetarijanac (sada već 35 godina) odlučio sam kupiti restoran bez obzira na to što nemam nikakvog iskustva o kuhanju niti o ugostiteljstvu. To je bilo prije 19 godina i dobro je da sam napravio takav hrabri potez.
BEKIND: BEKIND je na tržištu tek posljednjih 4 mjeseca. Oduvijek sam bio veliki ljubitelj burgera, a s obzirom na to da sam postao vegan i da je kvalitetna veganska ponuda u restoranima i dalje donekle ograničena, nekako je bilo prirodno spojiti to dvoje.
Yes rebel bites: Još smo novi i mladi, na tržištu svega nešto više od 2 mjeseca. Otvoriti veganski restoran smo se odlučili jer znamo da ljubav prolazi kroz želudac, a mi s ljubavlju želimo spojiti održivost, suosjećanje prema životinjama i odgovornost prema okolišu. Veganstvo znači održivost i bolju, a sve izglednije i jedinu budućnost za sve! – vilica kojom jedemo, postala je oružje masovnog uništenja broj jedan u svijetu, a može biti naše oruđe i naš glas za životinje, za društvenu pravdu i najbolji i najučinkovitiji mogući odgovor na klimatsku i ekološku krizu. Promjena načina prehrane, sama po sebi, nije dovoljna da spasimo planet, ali ne možemo spasiti zemlju bez promjene načina prehrane. Promjena kreće s naših tanjura.
Svijest o prednostima biljne prehrane globalno raste, pa tako i kod nas u Osijeku, gdje ponuda veganske hrane ne prati taj porast svijesti i željeli smo omogućiti našim sugrađanima da i u našem gradu uživaju u ukusnoj, zdravoj i održivoj hrani.
OAZA: Oaza Joyful Kitchen iz Radićeve 9 na zagrebačkom ugostiteljskom tržištu je od listopada 2019. godine. Veganska odnosno plant based ponuda restorana bio je lagan izbor s obzirom na to da su njegovi inicijatori i sami dugi niz godina bili vegetarijanci i vegani sanjajući jedno ovakvo mjesto za sebe, za svoj obrok i mjesto ugodnog druženja.
Koja su omiljena jela vaših gostiju?
Vegehop: Vegehop je postao prepoznatljiv po svom dnevnom meniju koji je najprodavaniji proizvod budući da se mijenja na dnevnoj bazi. Nikad se nije odustalo od tradicionalnog jela koje u sebi sadrži juhicu (mora biti nešto žlicom), par priloga i glavno jelo. Dakle, izbjegava se brza hrana jer baš ovo gore spomenuto tradicionalno jelo obuhvaća sve uravnotežene nutrijente potrebne čovjeku za dnevno funkcioniranje. U zadnje vrijeme smo popularni s veganskim slasticama.
BEKIND: Kao neka od omiljenih jela naših gostiju izdvojio bih Free the bird, Mac & Cheese i Cheezy.
Yes rebel bites: Naš koncept temelji se na dnevnoj ponudi koja spaja tradiciju s održivošću. Gostima nudimo dnevna jela koji će ih podsjećati na omiljene okuse iz djetinjstva, ali s modernim, održivim twistom. Do sada su se iz dnevne ponude po potražnji definitivno izdvojili: lazanje, sarma, roštilj uz francusku salatu i pečeni krumpir, mlinci s grilanim ražnjićima od sojinih medaljona, paprikaš od gljiva… Gosti su odlično reagirali i na našu stalnu ponudu, u kojoj su favoriti naš Hemp Haven Burger i Rebel Cheeseburger.
OAZA: Oaza Joyful Kitchen veganski je restoran, ali nije restoran za vegane i vegetarijance. On je restoran za sve. To nam potvrđuje i veliki broj gostiju koji su konvencionalni mesojedi, ali su u Oazi našli mjesto gdje će rado probati nove okuse te si barem jednom ili dvaput tjedno omogući okrepu i odmor organizma nekim drugim izborima.
Koja ciljna skupina su gosti restorana?
Vegehop: Moramo priznati da nam se ciljana skupina kristalizirala kroz poslovne ljude posebice koji rade u uredima i jako im je važno da imaju zdravu prehranu. Uglavnom naši gosti su oni koji paze o svome zdravlju. Jako nam je drago da se društvo razvilo u ovom smjeru u zadnjih par desetaka godina jer to uveliko doprinosi kako okolišu tako i svijesti čovječanstva o zajedničkom suživotu sa svim zemljanima. To je jedna i od misija Vegehopa – osvještavanje suosjećajnosti kod ljudi i praktični primjer o održivom životu te povećanje kvalitete života ljudi kroz kvalitetnu i ukusnu biljnu prehranu.
BEKIND: Samo ime BEKIND. je proizašlo iz toga sto upravo želimo naša vrata otvoriti apsolutno svima, tako da nemamo određenu skupinu na koju ciljamo.
Yes rebel bites: Uz pristupačne cijene i brzu uslugu, želimo biljnu prehranu i cjelovite održive obroke učiniti dostupnim svima. Ovo nije mjesto samo za vegetarijance i vegane – to je mjesto za sve koji traže ukusne i održive alternative i spremni su osvijestiti svoju ulogu i odgovornost za budućnost našeg planeta i života na njemu. U ova dva mjeseca kako radimo, pokazalo se da su Osječani s oduševljenjem prihvatili ovakvo mjesto i da su otvoreni isprobavanju prehrambenih alternativa i usvajanju novih, održivijih navika – na obostrano zadovoljstvo i na dobrobit životinja i okoliša.
OAZA: Oaza ima savršen balans između raznih grupa gostiju pa tako u razdoblju od travnja do studenog, ali i tijekom adventa otprilike 50% gostiju su turisti no oni “domaći” nose i održavaju poslovanje dominantno tijekom kraja i početka godine. Velika grupa pratitelja, simpatizera i gostiju čini preko 1.750 osoba učlanjenih u Oazin loyalty program. Među domaćim gostima zanimljiva je kombinacija “starih” vegana i vegetarijanaca te onih puno mlađih koji otkrivaju sve snažnije globalne trendove i nove okuse plant based kuhinje.
Što smatrate kako će se trend biljne prehrane razvijati u budućnosti?
Vegehop: Ako su se ovolike promjene napravile u zadnjih 20-ak godina u narednih 20-ak godina možemo očekivati izjednačavanje između korisnika biljne i mesne prehrane. Često znamo reći da je Vegehop showroom zdrave i kvalitetne veganske prehrane tako da pozivamo sve one koji još nisu probali, da obvezno dođu i uvjere se sami. Dokaz za to je da 80% gostiju veganskog restorana Vegehop uopće nisu vegani, već jedan obrok dnevno žele da im bude zdrav i da su sigurni da su dobili sve važne nutrijente za njihov život.
BEKIND: Ne gledam na veganstvo kao samo trenutni trend već mislim kako će veganstvo opstati i mislim da će se u vrlo skoroj budućnosti ljudi puno više osvijestiti u tom pogledu i promijeniti mišljenje o veganstvu i hrani općenito.
Yes rebel bites: Prehrambeni sustav kakav sada imamo je neodrživ i nužno ga je drastično mijenjati ako želimo osigurati budućnost, možda već sljedećim generacijama, na što ukazuju sva relevantna istraživanja, institucije i znanstvenici. Biljna prehrana dokazano smanjuje emisije stakleničkih plinova povezane s hranom. Svijest o ovim problemima i prednostima biljne prehrane je u porastu, a trend biljne prehrane jedan je od najbrže rastućih trendova globalno. Dakle, ako ćemo doživjeti budućnost, ona će sigurno biti “zelena”.
OAZA: Premda je Oaza Joyful Kitchen fast food restoran koji se ponosi prvim real deal veganskim kebabom u regiji, neupitno je da Oaza, planiranim daljnjim podizanjem kvalitete proizvoda i usluga, bogatom uslugom cateringa te prekrasnom multimedijskom dvoranom u svom dvorištu idealnom za sve oblike evenata, može uspješno jedriti na brzo razvijajućem segmentu plant based prehrane koja od nekadašnje niše postaje polako dio mainstreama. Želimo da plant based prehrana ne bude nasilna revolucija već osobna evolucija koliko i kad je svatko od nas spreman. Mi ćemo sa svoje strane ispunjavati svoju misiju šireći svijest o ovakvoj prehrani pripremajući ukusna jela, omogućavajući svim gostima uživanje u hrani, mjesto ugodnog druženja i osiguravajući da od nas odlaze zadovoljni, sa smiješkom na licu.
Što još reći nakon ovoliko inspirativnih priča, dobre energije i pozitivnih pogleda u budućnost. Možda samo da u životu jedino što možemo i moramo jest promijeniti ono što nam se ne sviđa. To nam je dužnost. Sretno nam bilo.
Fotografije: privatni arhiv, Unsplash+; animacija: Canva
