Obići svijet za 80 dana, spustiti se 20 000 milja pod more – sve je to danas mačji kašalj, pogotovo ako imate višak novaca i višak slobodnog vremena poput Richarda Bransona. Mala ispravka! Sve te sulude stvari su bile moguće i u 19. stoljeću. Navodno je 1870. godine u Americi postojala jedna mehanička podmornica koja je mogla zaroniti i do 20.000 milja.
Put oko svijeta u 80 dana
Naime, inspiraciju da napiše knjigu ‘Put oko svijeta u 80 dana’ Jules Verne je dobio nakon što je čuo za fascinantno otvorenje Sueskog kanala 1869. godine. No ako je vjerovati pričama, gospon iz Londona Philea Fogg i njegov sluga Passepartout nisu bili neka iznimka, o čemu svjedoče i podaci da su dvije Amerikance krenule na put 1889. iz New Yorka i obje oborile rekord ispod 80 dana (svaka u svom smjeru. Nellie Bly je krenula put istoka i nakon 72 dana se vratila na cilj, a Elizabeth Bisland je krenula prema zapadu i vratila se otkuda je i krenula nakon 75 dana).
Tko danas želi nadmašiti te dvije dame, morat će putovanje oko svijeta obaviti puno brže. Naime, u Guinnessovoj knjizi za 2022. rekord putovanja oko svijeta drži dvojac iz Indije kojeg čine Sujoy Kumar Mitra i dr. Ali Irani, a koji su planetu obišli za 3 dana, 1 sat, 5 minuta i 4 sekunde. No u kategoriji ultrabrzih letjelica, rekord za najbrže putovanje oko svijeta drži SpaceX-ova misija Inspiration4. Ta je misija iz 2022. godine bila prva potpuno civilna svemirska letjelica koja je obišla Zemlju.
Najdublja točka na svijetu
Naravno da takva vrsta putovanja nisu za lijenčine i svih onih ljubitelja slow living života koji prije svega žele guštati. Naprotiv! Svi oni kojima smeta buka mogu rezervirati koje putovanje podmornicom a la Kapetan Nemo. Nemojte samo misliti da je i danas najdublja točka na dubini od 20.000 milija udaljena od površine mora. Naime, prema Guinnessovoj knjizi rekorda to je Marjanska brazda u Tihom Oceanu – 10.911 km. Mjesto su zadnji put posjetili 1960. dva znanstvenika s američkom podmornicom Trieste.
Naravno, da turisti još ne mogu do te točke, ali zato možete do 2,4 ili 4,8 km ispod mora i pofotkati olupine brodova Titanic i Bismarck u Atlantiku ili podzemne vulkane kod Azora. Trenutno baš i nema puno aranžmana koji nude takva vrsta putovanja, osim onih po načelu: financirajte istraživanja! Tako npr. 12-dnevno putovanje do olupine Bismarck košta 27.500 američkih dolara (20.900 eura), a 9-dnevno razgledanje Titanica 36.650 američkih dolara (27.850).
Putovanje u svemir
Američkim turistima je sve to nekako previše mlako pa preferiraju putovanje u svemir s tvrtkom Space Adventures. Pogađate, ponovo su najbogatiji u igri, a ispod 20 milje dolara (15,2 milijuna eura) niti ne sanjajte o tome da se približite internacionalnom svemirskoj stanici ISS. A to nije ni pola puta od onoga ‘od zemlje do mjeseca’, a što je 1865. opisao Jules Verne. Inače, njegov roman je isprva i zamišljen kao satira na američki poduzetnički duh, a onda je sve krenulo nekim drugim pravcem, a Verne se počeo baviti proračunima za lansiranje raketa u svemir.
Pa ipak, usprkos svim naprecima glede orbitalnih i suborbitalnih putovanja Space Adventures je od turističkih putovanja na Mjesec udaljen još miljama, a Vernove vizije su čak i za basnoslovno bogate pustolove nisu postale realnost. Pa čak i ako uzmemo u obzir da će jednoga dana putovanje na Mjesec biti moguće, ostaje nam još uvijek da probamo nekako doći do užarenog središta zemlje.
