Kada kažemo Harvard koja vam je prva asocijacija? Neki težak test koji će proći samo najizuzetniji među nama ili možda neko istraživanje o sreći? Ili su možda baš te dvije asocijacije usko povezane – ubiješ se od učenja, nerviranja, priprema da upadneš na jedan od najprestižnijih fakulteta na svijetu, a onda se ostatak života baviš istraživanjem sreće. U redu, malo pojednostavljujemo, no pravo je pitanje koju ulogu igra i sama sreća pri upisu na fakultet.
Sada kada smo napravili zagrijavanje na temu stresa, teških pitanja i sreće vrijeme je da prijeđemo na bit, jer zapravo među gore navedenim pojmovima – dugim pripremama i kratkom srećom ima neka tajna veza. Tako barem tvrdi profesor s Harvarda Arthur C. Brooks koji je s nama odlučio podijeliti još jedan trik za sreću, a tiče se upravo onih dugih popisa stvari koje bi nas trebale učiniti sretnijima.
Što je tako loše u bucket listama?
Znate već one popise od 100 stavki, a koje volimo gledati na filmovima, jer mi često nemamo vremena, a ni hrabrosti da ih realiziramo. Pa naravno da nemamo vremena kada nam se događa isti onaj efekt kao kada pred očima vidimo bilo koju to do listu. Naprosto se smrznemo od količine zadataka.
Nećemo sada ulaziti u detalje koliko realno ili nerealno izgleda vaš popis, ali prema profesoru s Harvarda Arthuru C. Brooksu, trebali biste učiniti promjenu – skratiti ga. Jer kada su znanstvenici usporedili dužinu bucket lista i razinu sreće ispalo je da su oni ljudi koji na popisu imaju svega par natuknica daleko sretniji od ekipe koja uporno stavlja kvačice na kojekakve želje, a onda si nabija dodatni stres jer stalno podiže ljestvice i smišlja sve veće i zahtjevnije zadatke.
Put do sreće vodi preko 3 cilja
Što sad to znači da su oni direktori koji su nam u firmi govorili da je dovoljno da se fokusiramo na 3 velika cilja u pravu? I zar čovjek doista može biti sretan ako na svojem popisu želja ima samo tri stvari? I koliko će nam vremena uzeti sad to sortiranje? Pa, ako niste megaloman, evo kako bi vaš put do sreće trebao izgledati.
Uzmite vaš stari popis želja i sada se pokušajte fokusirajte samo na svoje najveće ciljeve i snove.
Zatim svaki element na svom popisu želja razvrstajte prema prioritetima. Pitajte se: doprinosi li ovaj cilj zaista vašoj sreći, ili biste mogli biti sretniji ako prestanete slijediti taj cilj i umjesto toga se fokusirate na stvari koje već donose radost u vaš život?
Uklonite tri najniže ocijenjene stavke i zamijenite ih s tri važne stvari koje ste već doživjeli.
Pregledajte svoj popis jednom godišnje i ponovite ovaj postupak. Kada smanjujete svoj popis, postupno ćete postići ravnotežu između onoga što već imate i svojih želja. I, mislite li da bi se o vaše tri želje mogao snimiti cjelovečernji filmić ili bi sve stalo i na Insta Story? I ne manje bitno – koliko je narasla vaša sreća? Rezultate, naravno, pošaljite Harvardu, jer red je da i mi malo uzvratimo svu tu količinu sreće.
Naslovna fotografija: Unsplash+
