Kada je prije točno 122 godine Nobelovu nagradu osvojila prva žena na svijetu – Marie Curie, malo tko je znao kakve su se nepravde i spletke događale u pozadini. I to godinama, jer preko slavne znanstvenice su prelazili kao da je nema, a da stvar bude gora 1903. Marie Curie čak nije bila ni nominirana za Nobelovu nagradu za fiziku zbog otkriće radija jer je Francuska akademija znanosti kandidirala samo Henrija Becquerela i Pierrea Curieja.
Marie Curie, prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu
Kada je Pierre saznao što se dogodilo, prisilio je odbor da dodaju Marieno ime jer u suprotnom neće prihvatiti nagradu. Ipak, Marie Curie i dalje nije bila ravnopravna jer kad su nagrade dodijeljene, Henri Becquerel dobio je 70.000 zlatnih franaka, dok su Marie i Pierre primili isti iznos za njih dvoje. Iako se nikada nije požalila, iskustvo je jasno pokazalo Marie i svima drugima da je mnogi u njezinoj zajednici vide samo kao pomoćnicu u laboratoriju i da je vrlo lako mogla biti zanemarena u povijesti važnih otkrića.
No prava drama je uslijedila tek 1911. kada je Marie Curie osvojila i svoju drugu nagradu – onu za kemiju te kada su joj sugerirali da bi bilo dobro da ne dođe zbog ljubavne veze u koju se upustila nakon smrti muža, a koji je prilično uzdrmao francuskog društvo, što je naravno, Marie Curie izričito odbila i hrabro se pojavila na dodjeli nagrada. Nakon ove važne, slobodno možemo reći bitke, Marie Curie se povukla iz javnosti.
100 godina kasnije, borba za ženska prava
A kako stvari sada stoje ta borba ne samo da je bila duga i iscrpna, nego izgleda da još i danas traje ako tek 122 godina kasnije možemo napisati da je ovo bila rekordna godina za žene. I to prije svega zato što prve dvije dobitnice Nobelove nagradu nisu podijelile nagradu s muškim kolegama, što znači da je po prvi put gotovo polovina (47%) Nobelovih nagrada dodijeljena ženama, naspram nešto lošijih rezultata iz 2004. i 2009. godine kada su žene osvojile 42% nagrada. No, ako malo pomnije pogledamo kojim se temama ovogodišnje dobitnice već godinama bave, shvaćamo da je položaj žena u današnjem društvu i dalje prilično težak.
Žene su osvojile samo pet od 225 nagrada za fiziku, tri od 93 nagrada za ekonomiju i 13 od 227 nagrada za medicinu.
Narges Mohammadi
Naime, vijest da je osvojila Nobelovu nagradu za mir zbog svoje žestoke borbe protiv potlačivanja žena u Iranu i za promicanje ljudskih prava i slobode, 51-godišnja Narges je saznala u zatvoru. Prema presudi, tamo će ostati još najmanje osam godina. I to nije prvi put: već je 13 puta uhićena i pet puta osuđena. Ukupno je provela 31 godinu u zatvoru i doživjela 154 udarca bičem. No, to je nije slomilo: Narges Mohammadi redovito se javlja iz zatvora, daje intervjue o silovanju i zlostavljanju ženskih zatvorenica te educira svoje suzatvorenice o njihovim pravima.
Ovo priznanje Mohammadi dolazi nakon niza prosvjeda iranskih žena zbog smrti Mahse Amini u pritvoru prošle godine. Mohammadi je 19. žena koja je osvojila nagradu staru 122 godine i prva otkako je Maria Ressa s Filipina osvojila nagradu 2021. godine zajedno s Rusom Dmitrijem Muratovom. Ove godine na popisu nominiranih za Nobelovu nagradu za mir bilo je 351 kandidat, među kojima pojedinci, ali i organizacije.
Claudia Goldin
No da je situacija na tržištu rada podjednako teška, kaže i Claudia Goldin, ekonomistica s Harvarda koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomske znanosti zbog otkrivanja ključnih uzroka neravnoteže u zaradi između spolova poznatije. Iako se Gender Pay Gap polako smanjuje od 1980. godine, žene i dalje prosječno zarađuju 13 posto manje od muškaraca. A kada se sagleda globalna situacija, dobiva se potpuno drugačija slika, jer širom svijeta samo svaka druga žena ima zaposlenje – to je oko 30 posto manje nego kod muškaraca. Iako statistički gledano žene češće imaju školske ili sveučilišne diplome od muškaraca, poražavajuća je činjenica da je broj žena na tržištu rada znatno manji u odnosu na muškarce. Kao što upada u oči i informacija da su sve do sada Nobelovu nagradu za ekonomiju uglavnom dobivali američki muškarci. Od 1969. godine u 55 svečanim dodjelama dodijeljeno je ukupno 93 Nobelove nagrade za ekonomiju, a Claudia Goldin je tek treća žena koja je osvojila ovu nagradu.
Katalin Karikó
Ništa lakša situacija nije bila niti dobitnicima Nobelove nagrade za medicinu/fiziologiju – biokemičarki Katalin Karikó, koja ovu nagradu dijeli s kolegom Drewom Weissmanom, jer su se godinama suočavali s odbijenicama i ograničenim financijskim sredstvima za svoje istraživanja, iako su njihova otkrića uvelike utjecala na naše živote jer su ovi sjajni znanstvenici postavili temelje za razvoj cjepiva protiv COVID-19.
Naime, već u prvoj godini pandemije COVID-19, postala su dostupna učinkovita cjepiva protiv COVID-19 temeljeni na mRNA, no jedan od glavnih problema je bila činjenica da je ljudski imunološki sustav često negativno reagirao. Karikó i Weissman su otkrili uzroke imunološke reakcije i razvili modifikacije mRNA koje sprječavaju da se ‘alarmira’ imunološki sustav te ubrzali razvoj mRNA cjepiva. Za razliku od vektorskih cjepiva koja koriste viruse za unošenje gena u stanice, mRNA cjepiva se mogu po potrebi osvježiti jer tijelo ne proizvodi antitijela protiv vektorskih virusa.
Ova nagrada nije dakle samo priznanje za njihov iznimni rad, već će ubrzati i istraživanja u području mRNA tehnologije, osobito u kontekstu terapije raka. Inače, ova nagrada koju je osvojila Katalin Karikó je itekako važna jer je tijekom godina od svih 214 priznanja dodijeljenih u ovoj kategoriji samo 13 pripalo ženama.
Anne L’Huillier
I konačno, nagrada za Anne L’Huillier je uistinu posebna jer se u području fizike najrjeđe dodjeljuje ženama. A istraživanja koja je Anne L’Huillier provela s kolegama Pierreom Agostinijem i Ferencem Krauszom uistinu su revolucionarna. Troje istraživača nagrađeni su za svoje eksperimentalne metode generiranja atosekundnih svjetlosnih impulsa za proučavanje dinamike elektrona u materiji.
S preciznijim razlučivanjem kretanja elektrona možda bi se čak moglo ranije otkriti te učinkovitije liječiti rak. Krausz već razvija tehnike za to u Münchenu-Garchingu. Njegova vizija budućnosti uključuje medicinski centar čije je središte moćan laboratorij s laserom. Tamo bi pacijenti mogli biti ispitivani s pomoću visokoenergetskih laserskih zraka na tumore, a isto tako i direktno tretirani s pomoću ionskih snopova koji se također pokreću laserima.
Anne L’Huillier je tek peta dobitnica nagrade za fiziku koja se dodjeljuje od 1901. godine, zajedno s Marijom Curie koja je 1903. godine osvojila Nobela za otkriće radioaktivnosti te još tri istraživačice koje su je tijekom godina zaslužila. Jer ostalih 220 nagrada su morale pripasti muškarcima. No do dana današnjeg, Marie Curie je ostala jedina žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade, prvu za fiziku 1903. godine, a zatim 1911. godine za kemiju.
