Sjećate li se što ste radili prošlo ljeto, kako se zvala ona super konoba gdje ste jeli punjene lignje, što ste zadnje screenshotali na Instagramu, kada imate zakazanog zubara i kojeg datuma vam je dečko/cura poslao onaj cool video? I biste li se mogli prisjetiti svih tih stvari da vam netko oduzme mobitel? Nadalje, što bi stranac iz svih tih fotografija, audio zapisa i mora poruka uopće mogao zaključiti o vama? I ne manje bitno, jesu li sve to uopće neke relevantne činjenice i slike koje oblikuju vaša sjećanja?
Optimus, čuvaj sva moja sjećanja!
To su samo neka od pitanja koja nam se nameću dok razmišljamo kako je Elon Musk, suosnivač i izvršni direktor tvrtki SpaceX i Tesla Motors, zamislio realizirati jednu od najambicioznijih ideja na svijetu, a prema kojoj je Tesla mali avion od papira. Ta sjećate se njegove pompozne najave kako ćemo u budućnosti svi moći downloadati svoja sjećanja na Optimus, humanoidnog robota, reproducirati ih do mile volje, a ako to poželite – i uz par klikova prenijeti ih na neki drugi sustav.
Doduše, ovaj koncept produljenja ljudskog života i to na način da se doslovce prebaci svijest u neko drugo sintetičko tijelo već je desetljećima dio znanstvene fantastike, a u SF romanu “Dina” iz 1964. za takva bića postoji i posebno ime – cymeks. Pa kada smo ove godine već u svoje živote pustili ChatGPT, postoji li onda i neka mogućnost da se uskoro ostvare i gore spomenute prognoze?
Sorry, ali mozak ipak nije kao komp
Muskov Neuralink već godina u najstrožoj tajnosti razvija ultra-tanke elektrode, poznate kao “neuralne niti”, koje se mogu umetnuti u mozak kako bi se bilježila aktivnost neurona tijekom formiranja sjećanja. Iako su istraživanja mozga doista napredovala posljednjih desetljeća – od otkrivanja Alzheimerove bolesti u početnom stadiju i detektiranja predispozicija preko ugradnje pacemakera u mozak, ne bi li se olakšao život oboljelima koji pate od poremećaja kretanja, epilepsije, Parkinsonove bolesti i paralize, sve više znanstvenika upozorava da je gospodin Musk na pogrešnom tragu. Jer, gle obrata! Mozak je toliko fascinanatan, složen, neshvatljiv, ali on se nipošto ne može uspoređivati s kompjuterom.
Tim Verstynen, izvanredni profesor kognitivne neuroznanosti na Sveučilištu Carnegie Mellon, jedan je od prvih koji je javno izrazio sumnju u ovaj veliki projekt. ‘Mislim da bismo trebali prestati razmišljati o mozgu kao o modularnoj stvari gdje postoji dio koji obrađuje digitalne informacije, drugi dio koji donosi odluke o objektima i tako dalje. Mozak ne funkcionira kao računalni program umjetne inteligencije. On je više poput kaotičnog sustava‘, izjavio je.
Taj divan kaotičan sustav koji i nas same voli iznenaditi
‘U prijevodu, mozak ima vrlo nelinearna svojstva. I kad god pokušavamo upotrijebiti računalne metafore za razumijevanje mozga, te metafore na neki način ograničavaju način na koji razumijemo sustav. Svi ti tehnološki gurui pokušavaju ući u polje neuroznanosti, držeći se računalne metafore učitavanja ili preuzimanja sjećanja, misleći da je sjećanje u mojoj glavi isto što i sjećanje na mojem računalnom čipu. To pokazuje da ljudi prihvaćaju ograničenja metafore, a ne ograničenja mozga’.
Uostalom, gospodin Musk je možda samo trebao na vrijeme pogledati sjajnu predstavu Olivera Frljića u kojoj se autor prisjeća nekih dogodovština iz svoje obitelji i malo više pažnje obratiti na njen naziv – ‘Nije to bilo tako’, pa da shvati da sjećanja neprestalno laviraju i u nama samima te da je jedno od najvećih pitanja – što bismo uopće i mogli pohraniti. No čak i da Elon Musk uspije u ovom naumu – znači li to onda i da će iz naše memorije uspjeti izbrisati i onaj tisuću puta odgledan video isječak, a koji sve TV kuće ovoga svijeta prikazuju svaki put kada je o njemu riječ – Elon Musk pleše na otvaranju Tesla tvornice, ili?
