Pričamo li o istom?

ŠUM U KOMUNIKACIJI: Nakon ‘crnog labuda’ vrijeme je da upoznamo i ‘efekt pingvina’

Lena Ivanović
25.06.2023.

Zanimljiv eksperiment znanstvenika sa Sveučilišta Berkeley koji objašnjava zašto toliko puno razgovora završi kao velika zabluda ili nesporazum, ako ne i početak teške svađe.

Ajmo iskreno, na što ste prvo pomislili kada ste pročitali naslov? Da će biti riječ o crno-bijelim smokinzima ili možda o – pingviniranju (znate kada ljudi na eventima stanu ispred ‘pingvina’ i poredaju se kao pingvini)? Ili možda o smiješnom hodu pingvina kojim se gegaju prije nego što, više ili manje elegantno, skoče na glavu. Ili na sjajan dokumentarac “Marš pingvina”?

Asocijacije su brojne, a koliko ih točno ima najbolje znaju znanstvenici sa Sveučilišta Berkeley koji su uzeli upravo pojam pingvin ne bi li izveli svoj eksperiment kojim dokazuju koliko je komunikacija divan i ponekad teško probojan teritorij jer svi mi ponekad razgovaramo mimo jedan drugoga.

Jer čak i kada sugovornicima kažete riječ ‘pingvin’, znanstvenici su shvatili da nitko nema baš identičnu predodžbu u glavi nego da one variraju od 10 do 30 različitih slika. Stoga ‘efekt pingvina’ nije ništa drugo nego plastičan dokaz da je vrlo mala vjerojatnost da će dvoje ljudi imati istu predodžbu o jedno te istom pojmu. Čak iako mi mislili da je riječ pingvin vrlo jednoznačnam svega 12% ispitanika će pomisliti na istu stvar. Okej, simpa životinju.

Foto: Unsplash, Elena Koycheva

A sada možete samo nagađati što se onda sve može dogoditi s tako apstraktnim pojmovima kao što su strah, glad ili umor i zašto često svi razgovori, posebice oni u online prostoru, završe u gadnom nesporazumu. Što nam je onda činiti ako ne želimo biti, kako bi se sada to reklo – žrtva pingvin efekta? Trebamo li možda u online prepisci stavljati emoji pingvina ne bismo li tako dali do znanja da želimo pomnije objašnjenje, po mogućnosti sa svim potrebnim nijansama tona i detaljima?

Hm, možda ne tako drastično, ali jednog imaginarnog pingvina biste doista svako malo trebali dozvati u glavi. Tek toliko da vas podsjeti da je nerealno, ako ne i iluzorno, očekivati da će osoba preko puta vas misliti isto što i vi, a kamoli da će vam znati pročitati misli. Stoga ne bi bilo loše, malo smanjiti preosjetljivost i prije nekog burnog odgovora, ako ne već malo bolje razmisliti, a onda tri puta udahnuti i reći – Piiiii- ngviiiiin.

Foto: Unsplash, Ian Parker

Pročitaj više

Izgubljeni u šopingu

Znamo, zvuči nategnuto, ali kažu da nema brendova mi čak ne bismo znali ni tko smo, a ni što smo. Na primjer, odgovara li recimo našem karakteru i stanju duha više BMW zato jer smo proaktivni ili Mercedes jer više cijenimo stabilnost, jesmo li, primjerice, više desno (PC) ili lijevo (Mac)… Iako ova teorija zvuči uvrnuto, psiholozi šopinga (bihevioralni ekonomisti) mogu nam za nju ispostaviti i ‘račun’

Dubravki Vrgoč sinoć je u Esplanadi dodijeljena nagrada “Menadžerica godine u kategoriji najbolje vođenog inovativnog projekta” Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA

Nekoć je sve bilo lako. Postojali su mladi, situirani i seniori, a onda se sve zakompliciralo…

priroda i društvo

Što je biološki sat i zašto su žene te koje uvijek osjećaju taj pritisak

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.