Dolje cenzura!

FREE THE NIPPLE: Koga i zašto vrijeđa žensko tijelo

Kristina Stakor
09.04.2023.

Posljednjih godina debate i protesti svrnuli su pozornost na još jedan aspekt rodne nejednakosti u društvu, ali i na društvenim mrežama: percepciju tijela. O čemu se zapravo radi?

Čini se da je otkada je svijeta i vijeka žensko tijelo bojno polje, nešto što se treba cenzurirati, ograničavati, kontrolirati. Takva je društvena politika posljedica patrijarhalnog društva, a usprkos svom napretku, rodna nejednakost i dalje je neosporiva činjenica koja se ponekad očituje i na vrlo suptilne načine.

#FreeTheNipple

Jedan od primjera koji je u posljednjem desetljeću godina dobio dosta medijske pozornosti i izazvao niz prosvjeda i diskusija jest pokret #FreeTheNipple. Ideja se rodila kao prosvjed koji je trebao svrnuti pozornost na cenzuru koja se provodi nad ženskim tijelom na društvenim mrežama, gdje se sadržaj u kojem se može vidjeti samo naznaka ženske bradavice cenzurira ili briše, dok muške bradavice prolaze nekažnjeno.

Kampanju je započela redateljica Lina Esco promovirajući svoj dokumentarac koji se bavi upravo tom problematikom, šećući u toplesu New Yorkom. Teaser filma bio je uklonjen s Facebooka zbog kršenja pravilnika, a prosvjedi koji su uslijedili rezultirali su velikom medijskom popraćenošću, pa i uhićenjima. Proglašen je i „Free The Nipple Day“ 26. ožujka kojim se žele osvijestiti rodne nejednakosti i promijeniti percepcija ženskog tijela.

(Ne)binarno

„Ta je politika utemeljena na binarnom viđenju rodova i razlikama muškog i ženskog tijela“, zaključili su u Meti nakon što su dobili pritužbe jer su uklonili fotografije transrodnog para koji je želio osvijestiti zdravstvenu skrb za transrodne osobe i skupljati novac za operaciju.

Time se ukazuje da pravila koja se odnose na ogoljele bradavice nisu jasna ni primjenjiva kad se radi o interseksualnim, ne-binarnim i transrodnim korisnicima društvenih mreža, ali i dalje ne odgovara na pitanje – zašto su muške bradavice ok, a ženske se promatraju kao pornografski sadržaj?

Na apsurd takvog pogleda na žensko tijelo i rodnu diskriminaciju upozoravale su i dojilje, prosvjedujući prije više od desetljeća u Facebookovom sjedištu. No promjene se tada još ipak nisu dogodile, pa ni godinama kasnije.

Tehnologija vs. ljudi

Plakat za Almodovarov film „Paralelne majke“ uklonjen je 2021. s Instagrama zbog kršenja pravila jer prikazuje bradavicu u obliku oka iz kojeg curi mlijeko/suza. No Almodovar je naposljetku pobijedio – i primio javnu ispriku od Instagrama. „Moramo biti oprezni prije nego što strojevi odluče što možemo, a što ne možemo učiniti“, rekao je Almodovar i zahvalio fanovima koji su neumorno iznova uploadali spornu fotografiju. „Uspjeli ste promijeniti mišljenje umova koji stoje iza algoritma koji odlučuje što jest ili nije neprimjereno i dozvoliti da poster slobodno kola. Bez obzira na količinu informacija koje algoritam ima, nikada neće imati zdrav razum ili srce“, istaknuo je.

I da, čini se da se borimo protiv strojeva koji odlučuju što prolazi, a što ne. No ova tehnološka revolucija u kojoj živimo počiva na informacijama kojima ljudi „hrane“ programe. Pa hoće li i u novoj eri suživota ljudi i strojeva žene i ne-binarne osobe trpjeti posljedice svojevrsnog tehno-patrijarhata?

Ne ako se žene pita. Već spomenute prosvjede podržale su brojne žene diljem svijeta, uključujući i one slavne. Rihanna je 2014. u „nude“ haljini na crvenom tepihu novinarima odgovorila: „Jel’ te moje cice smetaju? Prekrivene su Swarovski kristalima“, a s mnoštvom komentara susrela se prije par mjeseci Florence Pugh zbog prozirne ružičaste Valentino couture haljine.

„Slušajte, znala sam kad sam obukla nevjerojatnu Valentino haljinu da će biti komentara. Pozitivnih ili negativnih, svi smo znali što radimo. Bila sam uzbuđena što ću je nositi nimalo nervozna, ni prije, ni za vrijeme ni sada nakon. Ono što je bilo zanimljivo vidjeti jest kako s lakoćom muškarci uništavaju žensko tijelo, javno, ponosno, svima naočigled. I to dok imate istaknute svoje titule i email adrese na svojim društvenim mrežama?

Ovo nije prvi ni neće biti posljednji put da žena mora slušati što ne valja s njenim tijelom od strane stranaca, ali zabrinjava koliko neki muškarci mogu biti vulgarni.“, odgovorila je Florence trollerima na Instagramu. „Ono što najviše zabrinjava jest… Zašto se toliko bojite grudi? Malih? Velikih? Lijeve? Desne? Samo jedne? Možda nijedne? Što. Je. Toliko. Strašno. Odrastite. Poštujte ljude. Poštujte žene. Poštujte čovječanstvo. Bit će vam lakše u životu. I sve to radi dvije slatke bradavice… #fuckingfreethefuckingnipple“, zaključila je. Ne bismo ni same to bolje sročile.

Naslovna fotografija: Pexels / Cottonbro Studio, animacija: Canva

Pročitaj više

COPY & PASTE, PLIZ!

Prije čitanja ovog teksta svakako provjerite jeste li i vi možda tuđa očekivanja pobrkali sa svojim snovima. Za potrebe ovog teksta konzultirali smo Cameron Diaz, Gwyneth Paltrow i Jacindu Ardern, a bili smo prisiljeni zahvaliti se na suradnji preambicioznom ocu Serene i Venus Williams

HOMO LUDENS

Knjiga ‘The Game’ talijanskog pisca Alessandra Baricca uzbudljiv je putopis kroz povijest digitalizacije, kao i prustovska potraga za dušom koja se na tren sakrila u dvostrukim stvarnostima koje paralelno živimo već desetljećima

Psiholingvistika

Kako negativne riječi utječu na emotivan svijet sugovornika, tema je kojom se godinama bave psiholingvisti. A sada su stigli i rezultati istraživanja o uvredama koji nisu nimalo bezazleni.

Ne tražimo tihe i poslušne zaposlenike

Kada je cilj razgovora za posao da vas iznerviraju, izbace iz takta i provjere znate li prezentirati uvjerljive argumente te ne manje bitno imate li snažnu volju za suprotstavljanjem

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.