Otprilike svakih 15-ak godina dolazi do smjene generacija: nakon Drugog svjetskog rata pojavili su se Boomeri, pa generacija X, milenijalci sve do Gen Z-a koji i dalje izaziva čuđenje među ranijim generacijama. Oni su rođeni između 1997. i 2010., no što dolazi nakon njih?
Prva generacija koja je rođena u potpunosti u 21. stoljeću, ne zna za svijet bez interneta, društvenih mreža i umjetne inteligencije nazvana je prema prvom slovu grčkog alfabeta: Alpha.
Tko su Gen Alpha?
Potomci milenijalaca i starijih pripadnika Gen Z-a, Alphe su rođene (i rodit će se) otprilike između 2011. i 2025. godine, kao generacija odrasla okružena suvremenim tehnologijama koje čine dio njihove svakodnevice od najranije dobi.
I koliko god se njihovi roditelji trudili ograničavati vrijeme provedeno na ekranu, činjenica jest da će se s tehnologijom snalaziti bolje nego ijedna generacija dosad. A ona će utjecati i na neka njihova očekivanja, pa neće primjerice, pokazivati interes za tradicionalnu televiziju, ali i na način na koji uče i socijaliziraju se.
Ulogu u tome svakako je imala i pandemija, zbog koje su mnogi od njih pohađali školu preko ekrana i družili se s vršnjacima uglavnom preko društvenih mreža, ali su i generacija koja je zbog toga možda provela i više vremena s roditeljima nego što bi to inače. A moguće je da će s njima i duže ostati živjeti negoli su to neke ranije generacije – zbog duljeg školovanja i kasnijeg ulaska na tržište rada.
No neki među njima na njega su zakoračili u vrlo ranoj dobi, radeći kao influenceri na društvenim mrežama, stvarajući najrazličitije sadržaje, poput kuhanja, šivanja, ocjenjivanja igrica: odrastanje s tehnologijom znači i da vrlo rano mogu spoznati i iskoristiti njezine potencijale. A njihovi vršnjaci takve sadržaje konzumiraju, kao i brojne reklame koje ih prate na digitalnim platformama (56% roditelja generacije Alpha tvrdi da njihova djeca gleda sadržaje povezane sa shoppingom poput unboxinga, izvještava Insider Intelligence).
S obzirom na to da se novije generacije milenijalaca i Gen Z kasnije odlučuje na zasnivanje obitelji te mnogi od njih (barem u razvijenijim zemljama) obično imaju samo jednog potomka, pripadnici generacije Alpha, smatraju prognostičari, imaju veće šanse da budu jedinci, dobivaju potpunu pažnju svojih roditelja, a djelomično i zbog toga veće šanse da budu razmaženi, sebični i očekuju instant zadovoljenje svojih potreba. Oni su generacija s najvećim materijalnim mogućnostima dosad, ali i ona koja će odrastati u okruženju sve većih društvenih podjela temeljenih na materijalnom statusu, u netradicionalnim obiteljima.
Zašto uopće imenujemo generacije
No koliko zapravo razlika postoji između pripadnika generacije Z rođenog 2009. i Alphe rođenog 2012.? Jesu li milenijalci rođeni 1995. doista toliko drugačiji od Zoomera koji su na svijet došli 1998.? Podjele i granice među generacijama su poprilično arbitrarne. A zašto uopće i postoje?
To je kreativan način da definiramo i imenujemo neke razlike koje primjećujemo među onima starijima ili mlađima od nas, a prije svega koriste marketingašima, analitičarima, kulturalnim i društvenim komentatorima.
Neki od njih na imenovanjima generacija i definiranjem njihovih karakteristika izgraditi cijele karijere, trudeći se pokazati razlike među njima i pomoći onima zaduženima za osmišljavanje oglašivačkih strategija u jedinstvenom pristupu novim naraštajima koje baš i ne razumiju.
Generaciji Alpha ime je nadjenuo osnivač australske konzultantske agencije Mark McCrindle koji smatra da je nakon kraja latinskog alfabeta s generacijom Z vrijeme za novi početak. Ono što stručnjaci i prognostičari danas mogu ustvrditi jesu činjenice da se nove generacije rađaju s obiljem informacija nadohvat ruke. No još nisu pretpostavili kako će oni te informacije i koristiti.
Kakav stav će imati prema klimatskim promjenama i kako će se s njima nositi. Za koga će glasati i što će utjecati na njihove stavove i uvjerenja? Kako će reagirati na društvene podjele uzrokovane kapitalizmom? Kako se najstariji pripadnici ove najmlađe generacije bliže tinejdžerskim godinama i zrelosti, nećemo morati dugo čekati na te odgovore. No naša je zadaća da već sad stvaramo uvjete i legislative koje će osigurati da se tehnologija ne koristi protiv njih, za stvaranje i širenje lažnih vijesti.
Naslovni vizual: Pexels / Ron Lach
