Ili 'fitaš' ili letiš van!

MRAČNA STRANA PSIHOTESTOVA: I zašto nam ih uporno uvaljuju prilikom zapošljavanja

Aleksandra Orlić
23.04.2023.

Ono što je zabavno doma ili na TikToku – raspredati o 16 različitih tipova osobnosti te kako izgleda dejt između INFJ-a i ENTP-a, puno je ozbiljnije i ponekad utuživo u poslovnom kontekstu

U jednoj od epizoda reality showa ‘Obitelj Kardashian’ Kendall Jenner uplašeno prepričava mami kako se jedne noći probudila i imala osjećaj da se ne može pomaknuti. Za taj fenomen navodno postoji i ime – paraliza u snu, da bi već u drugoj priznala da je u avionu za Pariz imala napadaj panike i nije mogla prestati plakati. Uostalom, jedna od jačih strana reality emisija jest ta da su zvijezde počele iskreno priznavati svoje unutarnje borbe, strepnje, napadaje panike i probleme s mentalnim zdravljem ili moliti snimatelje da ugase kamere. Kao netko tko je tu i tamo nabasao na koju epizodu (i zauvijek je tako plastično zapamtio), mogla sam uočiti su se Kendall i Kylie dosta loše nosile sa slavom za razliku od svojih starijih sestara, koje su možda imale priliku dio djetinjstva i formativne mladosti proći bez kamera te su vjerojatno negdje duboko u sebi introverti. I to oni koji se poput Sharon Stone namjerno izlažu situacijama koje obožavaju ekstroverti.

Foto: HBO

Ili ‘fitaš’ ili letiš van!

No ovo nije tekst o dubokoj analizi psiholoških karaktera obitelji Kardashian, nego o psihotestovima koje poslodavci koriste za zapošljavanje kako bi bolje spoznali svog budućeg djelatnika, lakše ga profilirali (ili bacili u ladicu) te konačno – shvatili ‘fita’ li kandidat u korporaciju ili ne. A kao netko tko je tijekom dvadeset godina karijere otišao na dosta razgovora za posao, slobodno mogu reći da sam se narješavala svakojakih testova – od onih inteligencije, preko psihotestova koji se baziraju na Myers-Briggs metodi ili onoj Big Five pa sve do zabavnih SDI testova boja koji sve zaposlenike dijele u četiri grupe: crveni – vođe, plavi – emotivci, zeleni – analitičari i hub – od svega pomalo. I to, naravno, sve s ciljem unapređenja, samospoznaje i izbjegavanja konflikata.

I nije prvi put da sam na psihotestovima primijetila trik pitanja, da voditelji radionica baš na nekim ključnim vježbama kao kauboji naglo vade mobitele iz džepova i snimaju nečije rezultate, da je velik broj ‘zelenih’ na kraju balade dobio otkaz, kao i one formulacije koje tako suptilno ispituju kako se nosimo sa stresom, tjeskobom i anksioznošću. Pa čak i ona pitanja na kojima bi Kendall Jenner pala kao ništa – primjerice, dogodi li vam se da ponekad imate osjećaj kao da ne možete pomaknuti neki dio tijela? Ako netko pita… Da, na ono pitanje – možete li se sjetiti kada ste posljednji put unutar godinu dana nekome slagali, preporučljivo je odgovoriti iskreno. I držati fige da već na sljedećem razgovoru na posao neće uključiti i videoopciju te algoritme koji usklađuju vaše napisane odgovore s izrazima lica.

Foto: HBO

Čestitamo, u tebi vidimo velikog vođu!

Srećom, za sve vas koji ste već ozbiljno počeli sumnjati u to – čemu zapravo služe ti psihotestovi koje vam uvaljuju prilikom razgovora za posao, hoćemo li na osnovu toga što iskreno odgovorimo na neka pitanja biti svrstani u tako nepopularan koš introverta, budući da firme i dalje preferiraju ekstroverte te koliko nas algoritmi zapravo diskriminiraju – tu je sjajan HBO dokumentarac ‘Persona: mračna strana testova osobnosti’. Naime, dokumentarac prati dvije paralelne priče – onu Mevre Embre, autorice ovog dokumentarca i knjige ‘The Personality Brokers‘, a koja se odlučila pozabaviti Myers Briggs testovima nakon što su je poslodavci već prvog dana posla uvalili psihotest, pozvali je na stranu i čestitali, jer u njoj jednog dana vide novog vođu (i to bez dana rada u struci) te priču nesretnog mladog inženjera Kylea Behma, kojem je nakon fakulteta dijagnosticiran bipolarni poremećaj i koji više nikada nije mogao naći posao jer bi se nakon rješavanja psihotesta odmah upalile neke crvene zastave.

Hit na TikToku, noćna mora na poslu

Naime, Mevre Embre je i sama spoznala koliko su ti testovi bili napuhani kada je nakon šest mjeseci skužila da je katastrofalan radnik, jer cijeli dan na poslu samo zabušava i čita romane pa je dala otkaz i dubinski se pozabavila pozadinom Myers Briggs testova, a na kojima se danas temelji dobar dio psihotestova koje rješavamo prilikom zapošljavanja. No ono što je započelo kao zanimljiva i emotivna priča o ambicioznoj mami Katharine Cook Briggs, koja je toliko bila posvećena svom jednom preživjelom djetetu – kćerkici Isabel da je pomno proučavala, zapisivala i analizirala sve njezine osobine, reakcije, uzorke ponašanja, da bi, nakon što je upoznala učenje Carla Gustava Junga, pretvorila svoju opsesiju u pravu metodu koja razlikuje 16 različitih tipova osobnosti, završilo je time da je autorica otkrila i da je Isabel Briggs Myers svojedobno napisala rasistički roman te da se nekoć slavni, a danas tako omiljeni testovi osobnosti koji su doživjeli renesansu na TikToku – koriste za diskriminaciju zaposlenika.

Foto: HBO

Rasprava o diskriminirajućim pitanjima

Naime, Mevre Embre je u razgovorima s odvjetnicima za ljudska prava, programerima, zaposlenicima te edukatorima koji savjetuju nezaposlene kako se probiti kroz more psihotestova otkrila da na kraju poslodavce najmanje zanima koja ste vi osobnost kako bi mogli lakše ‘upravljati vama’ te iz vas izvući maksimum nego se sve osobine zapravo uspoređuju s najboljim radnikom te se traže njegovi klonovi. A najgore od svega – iz igre automatski izbacuju osobe koje imaju i najmanji trag mentalnih problema te, poput Kylea, iskreno odgovaraju na pitanja, posebice ako uzmemo u obzir prirodu njegove bolesti.

Nakon obiteljske tragedije i samoubojstva Kylea Behma njegov otac se nakon višegodišnje borbe s aktivistima i odvjetnicima za ljudska prava u američkom Kongresu uspio izboriti da se iz upitnika izbace problematična pitanja koja vrednuju zaposlenika samo na osnovu njegova mentalnog zdravlja. A na nama ostaje da i dalje pažljivo motrimo (i upozoravamo) koliko će razvoj tehnologija i algoritmi igrati pošteno i na našoj strani, ne diskriminirajući nikoga na osnovu godina, spola, nacionalnosti, rase, a ponajmanje mentalnog stanja. I držati fige da naši budući poslodavci i programeri ipak tu i tamo bace pogled na neki reality program. Čisto da se podsjete da nešto poput savršene osobe, zaposlenika ili testa osobnosti više ne postoji. Čak ni u jednom La La Landu.

Naslovna fotografija: HBO

Pročitaj više

Čovječuljak u glavi kao unutarnji kapitalist

Ako se niste dali zbuniti s ovime “ili” mi smo za varijantu da jedno ne isključuje drugo. Zašto ne bismo imali oboje? Razmišljam o današnjem tržištu rada i pitanju za milijun eura: Što točno želite?

chit chat

I usputno čavrljanje sa strancima je vještina koja se može istrenirati, a mi donosimo par prijedloga kako bi ono bilo što ugodnije

moć misterioznosti

Lako bi bilo pomisliti da pratitelji koji se broje u tisućama dokazuju da je neka osoba zanimljiva, no sve je više onih koji smatraju da su više seksi one osobe koje uopće nisu prisutne na društvenim mrežama

Loš tajming ili pogrešan stil?

Poslodavci su ipak otvorili svoje bilježnice i pogledali što su sve potajno zabilježili kada su preko nečije molbe za većom plaćom velikim slovima napisali NE

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.