Sve do nedavno, da nas je netko probudio usred noći s pitanjem da nacrtamo modnu kartu svijeta, znali bismo kako povući granice jer situacija je bila vrlo jasna, a ponajviše s metropolama u kojim se održavaju Fashion Weekovi. New York je tako bio poznat po praktičnoj i poslovnoj modi, Milano je obožavao glamur, Pariz visoku modu, London avangardu, a Kopenhagen autentičnost. No, izgleda da su nepisana pravila koji se stil fura u kojem gradu vrijedila i za uličnu modu, koja je s porastom korisnika društvenih mreža postajala podjednako bitna kao i ona prikazana na modnim pistama. Jer kako drugačije objasniti da iste urednice poznatih svjetskih magazina u Parizu i New Yorku izgledaju posve drugačije.
Brad Pitt u suknji i Harry Styles u haljini
A onda su se vremenom oštre granice malo počele ublažavati i blurati, što između pojedinih gradova, što između onih strogih uloga koje su definirale što je muško, a što žensko odijevanje. A kako stvari stoje, Kopenhagen je ove promjene dočekao s velikim oduševljenjem, a ponajviše rodno fluidnu modu koja kaže da je rod spektar, a ne binarna klasifikacija muškog i ženskog. Jer, ako se Brad Pitt mogao ove godine pojaviti u suknji, Harry Styles u haljini, zašto cure na ulicama Kopenhagena ne bi tako sjajne isfurale androgini look.
I doista, muška odijela i zalizana kosa mogli su se vidjeti na svakom uglu danske metropole, podsjećajući nas još jednom koliko je bitna fleksibilnost u samoizražavanju te sloboda da se odijevamo u skladu s našim jedinstvenim identitetom, a ne u skladu s društvenim očekivanjima. Uostalom, riječ androgino izvedena je iz latinske riječi ‘androgynus’ koja dolazi kombinacijom grčkih korijena andro (muškarac) i gynous (žena).
Luisa Capetillo, prva žena u muškom odijelu
No, uza sav val oduševljenja, bili bismo nepravedni ako bismo sada tvrdili da smo se prvi dosjetili isfurati ovaj look. Ovim putem, želimo zahvaliti Luisi Capetillo, prvoj ženi koja je u javnosti nosila muško odijelo i kravate; zatim vojniku i špijunu britanske vojske iz 18. stoljeća – Chevalier d’Éonu, koji se odijevao i kao muškarac, ali i žena te autorici Amantine-Lucile-Aurore Dupin, koja je prva spretno iskombinirala muževne modne dodatke s onim ženstvenim, kao što je primjerice duga kosa.
Žene u širokoj odjeći i hipici u šarenim haljinama
Ako malo bolje pogledamo, androgini look je cijelo ovo vrijeme s nama, samo je dolazio u valovima. S razvojem industrijske revolucije pojavio se opet na sceni početkom dvadesetih godina prošlost stoljeća kada su ga prigrlile žene koje su počele nositi dječačku odjeću te kraće frizure. No, pravi uspon je doživio u šezdesetima koje su donijele i revoluciju rodnog nekonformizma, posebno u muškoj odjeći. Ta sjećate se samo hipija duge kose koji su počeli nositi lepršavu i cvjetnu odjeću. Ili Davida Bowieja, Boy Georgea te Kurta Cobaina koji su hrabro nosili haljine i rušili stereotipe o tipično muškom i ženskom odijevanju. Ili nezaboravne Marlene Dietrich u muškim odijelima.
Ekološki održivo i jako cool
Istina, androgini look je cijelo ovo vrijeme bio s nama, no izgleda da nikada nije bio tako dominantan kao danas jer ne samo da ide ruku pod ruku s fluidnom seksualnošću, društvenim slobodama i ravnopravnošću nego i s konceptom održivosti. Uostalom, što je isplativije od klasičnih modela odijela koja nisu krojena da u milimetar prate tijelo i ne daju mu da diše, već omogućuju slobodno kretanje, nesputani držanje i jako cool nastup. Stoga nas nimalo ne čudi da je androgini look doslovce osvojio sve modne centre svijeta.
