Osjećam se kao tehnologija

NEIL HARBISSON: Prvi umjetnik kiborg koji je prodao pristup svojoj glavi

Tamara Radan
20.03.2026.

Za britanskog umjetnika Neila Harbissona svijet je bio dosadna i monokromatska paleta sivih tonova, no onda je odlučio uzeti tehnologiju u svoje ruke kako bi nadmašio svoj hendikep u percepciji boja i doslovno ‘postao boja’. Upoznajte prvog svjetskog kiborga-umjetnika.

Gdje je granica između čovjeka i tehnologije, pitanje je koje nas zaokuplja već neko vrijeme, a posebno od kada se u našim životima pojavila umjetna inteligencija. Tim više što su i mnogi znanstvenici i intelektualci počeli predlagati da stanemo malo na kočnicu. No Neil Harbisson je na ovo pitanje odgovorio još prije devetnaest godina kada je uvjerio kirurga da mu ugradi u lubanju metalnu antenu koja bi mu pomogla da percipira boje putem zvuka jer je rođen s akromatopsijom, rijetkom vrstom daltonizma koja omogućuje vid samo u nijansama sive boje. Ova rijetka bolest uzrokuje potpunu odsutnost konusnih fotoreceptora u retini, što rezultira nemogućnošću razlikovanja boja i percepcijom svijeta samo u nijansama sive boje.

Amy Winehouse je crvena ili roza

Središnji dio Harbissonove transformacije leži u metalnom implantatu poznatom kao eyeborg, uređaju koji se pričvršćuje na njegovu glavu i omogućuje mu da čuje boje. Ovaj uređaj funkcionira tako da prepoznaje boje okoline i pretvara ih u zvukove. Svaka boja ima svoju karakterističnu frekvenciju zvuka koja se prenosi do Harbissonovih ušiju putem koštanog provođenja zvuka. To mu omogućuje da doslovno čuje boje oko sebe. Na primjer, crvena može zvučati kao visok ton, dok plava može zvučati dublje, zvuk telefona je zelen, a glas Amy Winehouse crvena ili roza.

Službeni papiri tj. ekrani za gospodina Kiborga, molim!

Harbissonova avantura u svijet kiborga nije prošla nezapaženo. Jedno od najznačajnijih događaja bila je svakako odluka britanske vlade koja ga je zakonski priznala kao kiborga, otvarajući vrata za nove razgovore o pravima i identitetu kiborga u društvu. A na pitanje novinara iz The Guardiana kako se osjeća Neil je izjavio – “Ne osjećam da koristim tehnologiju ili nosim tehnologiju. Osjećam da sam tehnologija”.

Tehnologija s dušom

No što je veća motivacija od toga da pokušate pomoći i drugima, pomislio je Neil koji je i osnivač Transpecies Society organizacije koja promiče ideju kiborga te ponajviše istražuje dizajniranje kibernetičkih organa koji bi pomogli ljudima vratiti ili dodati osjećaje. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 2,2 milijarde ljudi diljem svijeta živi s nekim oblikom oštećenja vida, a da će do 2050. godine svaki deseti čovjek imati neku vrstu oštećenja sluha.

‘Tko mi želi promijeniti percepciju?’

No ako se i dalje pitate kakav je to osjećaj u Neilovoj glavi, jer zahvaljujući eyeborgu on za razliku od nas percipira ultraljubičaste i infracrvene boje koje su izvan uobičajenog spektra ljudske percepcije, znajte da je Harbisson već razmišljao i o tome pitanju jer je prodao ‘pristup’ svojoj glavi u obliku neprofitnih tokena (NFT) i to kao umjetnički pothvat. Harbisson je stvorio digitalni NFT koji omogućava kupcu ne samo da vidi svijet onako kako ga vidi Harbisson, nego i da može ‘slati boje’ u Harbissonovu glavu, mijenjajući time njegovu percepciju stvarnosti. Kako stvari stoje, jedan od dobrih načina da provjerimo što nas čeka u budućnosti je taj da pratimo što rade prvi kiborzi-umjetnici na web stranici cyborg.arts.

Naslovna fotografija: Wikipedia

Pročitaj više

A SAD ADIO!

Svi sanjamo da ćemo jednoga dana sasuti groznom šefu baš sve što ga spada, no ostavimo radije taj scenarij za noćne more. Što kažete da se elegantno izvučete i krenete na bolje radno mjesto. I ne, ghostanje nije dobra opcija.

Jedva čekamo pedesete!

Ako je život nešto poput lunaparka, zašto onda pedeseti rođendan doživljavamo kao trenutak kada ćemo se s vrha tobogana strovaliti u bezdan nevolja i uroniti drito u more dosade. I zašto nam nitko nije sve do sada rekao da krivulja nezadovoljstva opada već u dvadesetima da bi opet šiknula u vis u pedesetima te da je kriza srednjih godina običan mit, baš kao što su i Jeti, ideja o izgubljenim polovicama ili G-točka.

Tri puta ispeci pa reci!

Srećom, tu je i tehnika tri sita, koja zapravo nije nimalo nova, jer njezina struktura potječe od grčkog filozofa Sokrata. Ali ako vaša priča padne kroz 3 sita, trebali biste je zaboraviti

Realni i ostvarivi ciljevi

Ako je vjerovati Stephenu Guiseu, autoru metode zvane mini-navike, ljudi više ne želi ni kovati prevelike planove, a kamoli ih negdje zapisivati.

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.