pospana revolucija

ODMOR KAO OTPOR: Kako se usprotiviti diktatu produktivnosti

Kristina Stakor
07.05.2023.

Burnout, iscrpljenost, užurbanost, rečenice poput „u totalnoj sam gužvi“ postale su dio svakodnevnog vokabulara, kao da se radi o počasnim medaljama koje ponosno nosimo da pokažemo svoj ratnički (i patnički) status. No što bi bilo da samo stanemo – i odmorimo?

Nema odmora dok traje obnova – poznata je parola bivšeg režima koja se glatko uspjela uklopiti i u kapitalistički mindset. A tome smo dodali i neke nove, poput „rise and grind“, pogonsko gorivo hustle kulture koja teži svaki naš trenutak u produktivan i radni.

Burnout, iscrpljenost, skraćeni ciklus spavanja postali su modus operandi suvremenog života, što ostavlja traga na mentalnom i fizičkom zdravlju. Tijelo nam šalje znakove za uzbunu koje, za razliku od ranojutarnjeg alarma, hladno „snoozamo“ i nastavljamo dalje od prvog do drugog posla.

U takvoj klimi odmor se čini kao san za koji nemamo vremena, luksuz rezerviran za dokone aristokrate prošlosti. No, zašto ne i za revolucionare?

odmor
Foto: Pexels / Cottonbro Studio

„Ne moramo pregarati, patiti zbog nedostatka sna, biti bolno iscrpljeni ili otuđeni jedni od drugih. Za mnoge, odmor nije poznata pretpostavka. Može biti uznemirujuće iskusiti nepoznate načine na koje vas odmor može spasiti. Moramo nastaviti učiti, vjerovati, eksperimentirati. Ako izgubimo nadu, trebamo se vratiti u krevet i sanjati načine na koje ćemo pronaći motivaciju“, tvrdi Tricia Hersey, autorica bestselera „Rest is Resistance: A Manifesto“.

„Rest Is Resistance“ je poziv na akciju i vodič i manifest za sve neispavane, koji se žele osloboditi čvrstog stiska kulta produktivnosti. „Može biti teško ići protiv želja i planova dominantne kulture“, svjesna je Hersey, no ističe: „Ogromno znanje i mudrost leže uspavani u našim iscrpljenim i umornim tijelima i srcima. Nije bilo mjesta da bilo tko od nas sanja o bilo čemu izvan onoga u čemu smo rođeni. Čuti jednostavnu i hrabru objavu: “Radiš previše. Možete se odmoriti. Možeš samo biti. Možete biti”, revolucionaran je.“

Ovaj bojni poklič koji dolazi sa Zapada i poziva nas da legnemo i odmorimo podsjeća na „Pohvalu lijenosti“ Mladena Stilinovića koji je u lijenosti i odmoru vidio katalizator umjetnosti.

„Gledanje i poznavanje umjetnosti Zapada navelo me je ovih dana na misao da na Zapadu ne može biti umjetnosti. Ne tvrdim da je nema. Zašto ne može biti umjetnosti na Zapadu? Odgovor je vrlo jednostavan. Umjetnici Zapada nisu lijeni. Umjetnici s istoka su lijeni, a hoće li oni sada kada više nisu umjetnici Istoka ostati lijeni, to ćemo vidjeti.

Lijenost je odsustvo pokreta i misli, samo tupo vrijeme – potpuna amnezija. Ona je također ravnodušnost, buljenje ni u šta, neaktivnost, nemoć. Ona je čista glupost, vrijeme bola, uzaludne koncentracije. Sve te vrline lijenosti važni su činioci umjetnosti. Nije dovoljno znati o lijenosti, ona se mora prakticirati i usavršavati“, rekao je Stilinović. A nama se to čini kao vrlo uvjerljiv argument za prijeko potreban odmor. Kakav revolucionaran čin!

Naslovni vizual: Shutterstock

Pročitaj više

Borba za prava žena i dalje traje, no u vremenu kada nas loše vijesti često ostavljaju bez daha i nade, važno je podsjetiti se da promjene ipak postoje. U posljednjih godinu dana žene diljem svijeta izborile su važne pobjede – od novih zakona i političkih inicijativa do uspjeha u sportu, kulturi i aktivizmu.

Kvinta glasovne razlike

U kakvoj su vezi visina našega glasa, rodne uloge i stereotipi, zašto s godinama žene pričaju sve dubljim glasovima te kada ćemo prestati diskriminirati sve one s piskutavim i neobičnim glasovima?

Kolumna Erne Žganjar

“Moramo biti glasniji!” – fraza koja je godinama odzvanjala komunikacijskim odjelima jer vidljivost je bila znak samopouzdanja. Sve je trebalo biti vrlo plakativno, vrlo provokantno. Ali svijet je postao umoran. Od neprekidne količine mišljenja, bijesnog zahtijevanja, vječne inscenacije. Usred svega toga pojavljuje se nova sila. Upoznajte nove načine komunikacije…

Kako su se kanoni ljepote mijenjali u zadnjih stotinjak godine – od prvog indeksa ljepote koji se pojavio s izumom dagerotipije i fotografije do spoznaje da je Barbie nerazuman mit, jer da netko odluči napraviti Barbie u ljudskoj dimenziji morali bi se suočiti sa suludim mjerama koje iznose 99-46-84 cm

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.