Od malih nogu slušamo: budi dobra u školi da upišeš dobru srednju, pa dobar faks, pa nađeš dobar posao… a onda nekako nakon 27. sav dotadašnji trud i usmjeravanja postanu posve sporedna i nevažna jer nam se postavlja drugi cilj koji bismo prema nečijim mjerilima trebale realizirati: pa kad ćeš imati djecu, jeste li pričali o tome, planirate li, pa ne smijete čekati, biološki sat otkucava…
Taj strašni biološki sat koji zvuči kao tempirana bomba, odnosi se na činjenicu da je mnogim ljudima, osobito ženama, teže zatrudnjeti kasnije u životu (čitaj: na pragu četrdesete), ali i na pritisak koji osjećamo od okrutne biologije i od okoline. No neke studije pokazuju da možda smijemo malo i odahnuti?
Mit ili stvarnost
Za sve one žene koje su u grču jer još nisu posložile stvari onako kako su željele kako bi krenule zasnivati obitelj, nisu još upoznale osobu s kojom bi se upustile u taj najveći životni pothvat ili samo nisu „došle još do toga“, postoji nada.
Naime, američki znanstveni časopis objavio je studiju koja kaže da je reproduktivno vrijeme za žene je 37,1 godina, a ne 35 kako se dosada govorilo, te da pubertet nastupa ranije, a menopauza kasnije, izvještava njemački Elle.
Dvostruka mjerila
No i ta granica od 37,1 godine ne znači da nakon toga ne možete zatrudnjeti. To samo znači da je od ove dobi potrebno više vremena za začeće. I dalje zvuči poprilično nepravedno kada uzmemo u obzir da će dvojica holivudskih legendi, Al Pacino i Robert De Niro, očevi postati u poodmakloj dobi od 83 i 79. To je jedna priča za sebe, no podsjeća da je plodnost privilegij.
Privilegij onih koji si mogu priuštiti skupe medicinske tretmane kada im biologija nije naklonjena, onih koji žive u državama čija medicinska skrb i zakoni to dozvoljavaju, i nažalost, češće privilegij muškaraca, koje puno rjeđe ispituju o planovima za obitelj.
No nisu ni oni sasvim pošteđeni nemilosrdnog biološkog sata. Premda žene imaju šanse ostati trudne i u četrdesetima, liječnici i znanstvenici ističu da kvaliteta jajnih stanica s godinama opada, ali da taj trenutak varira od žene do žene. No opada i kvaliteta sperme, o čemu se nedovoljno govori kada se govori o plodnim godinama. Koliko muškaraca znate da su u strahu od biološkog sata i razmišljaju o zamrzavanju sperme? A koliko žena?
Zamrzavanje jajnih stanica čini se kao jako dobar način kojim možemo „kupiti vrijeme“, čekajući povoljnije uvjete ili trenutak u životu da postanemo majke. 15 godina duga studija u NYU Langone Fertility Center pokazala je da je preko 74% jajnih stanica preživjelo postupak zamrzavanja, a gotovo 70% ih je uspješno oplođeno, javlja Forbes. Ali i to dolazi sa svojim izazovima, medicinskim, psihičkim i ekonomskim.
Pa prije svega, u današnjem svijetu gdje imamo izbor i razne opcije, trebamo se zapitati: želimo li uopće biti majke – i zašto? Radi li se o tuđim ili vlastitim željama, strahu od kritike ili svojevrsnog izopćenja? Jer to svi drugi rade?
Naslovni vizual: Unsplash, Canva
