fokusirajte se

ŠTETI LI MULTITASKING NAŠEM ZDRAVLJU? Znanstvenici imaju snažne argumente protiv scrollanja po Instagramu dok gledamo seriju

Kristina Stakor
01.06.2024.

Imate osjećaj da vam nedostaje još tri para ruku da biste pozavršavali sve zadatke u zadanom roku? Da, i nama, no stručnjaci upozoravaju da multitaskanje nije način da to postignemo

Pjevate uz radio dok vozite na posao? Pričate s prijateljicom na mobitel dok pišete popis za kupovinu? Scrollate po Instagramu dok gledate seriju? Odgovarate na privatne mailove dok pod pauzom jedete ručak?

Popis primjera multitaskinga koji obavljamo u danu još je i duži, a dok nemamo mogućnost kloniranja ili zapošljavanja malih robota da neke zadatke naprave umjesto nas, za mnoge je multitasking jedina opcija da riješe sve sa „to-do“ liste. No stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da nije baš tako korisno, pa ni bezazleno.

Zamke rada više stvari istovremeno

Kako bismo stigli sve što smo naumili u jednom danu, često pokušavamo ekonomizirati vrijeme i napraviti više stvari odjednom, no istraživanja su pokazala da su ti naši pokušaji često uzaludni, pa čak i kontraproduktivni.

Multitasking može utjecati na našu radnu memoriju, ali i uzrokovati probleme na dugoročno pamćenje. Istraživanja pokazuju da je istovremeno korištenje više medija povezano s gubitkom pažnje i zaboravljivošću, premda još nisu otkrili što točno na to utječe, izvještava Stanford University.

A to se može vidjeti i u samim rezultatima koje postižemo: umjesto da obavimo više zadataka u kraćem roku, napravimo ih nekoliko polovično, a dok se prebacujemo iz jednog u drugi, gubimo vrijeme i energiju.

To možda neće biti toliko očito dok slušamo radio u vožnji ili peglamo dok gledamo film (realno, jedini način da se podnesu takvi kućanski poslovi), ali pokušavati napraviti neki zadatak na poslu (uzmimo kao primjer pisanje članaka) dok sudjelujemo na online sastanku neće polučiti željeni rezultat. A dugoročno može utjecati na našu mogućnost učenja i pamćenja jer gubimo sposobnost koncentracije.

Znanstvenici na sveučilištu Sussex otkrili su da ljudi skloni multitaskanju imaju smanjenu gustoću u dijelu mozga odgovornom za empatiju te emocionalnu i kognitivnu kontrolu, prenosi Forbes.

Ljudi su zapravo „monotaskeri“, što znači da su stvoreni za obavljanje jednog zadatka po redu, pa ti pokušaji multitaskanja su zapravo brze sukcesivne izmjene između zadataka koje troše našu energiju, čine nas sklonijima greškama te usporavaju.

Kako odustati od multitaskanja

Sad kad su nas studije malo zabrinule, umor svladao, no „porcija“ na tanjuru nije se smanjila, nužno je zapitati se – kako se posvetiti jednoj stvari i stići obaviti njih stotinu?

Za početak, sastavite listu prioriteta. Da, svi misle da su njihove potrebe primarne i najvažnije, no u nizu mailova koji su stigli u vaš inbox, neki su hitniji, dok drugi mogu malo i pričekati. Ako vam se čini da je zavrzlama pravi gordijski čvor, poučeni legendom – prerežite – i sami odredite što je vama prioritet i što zahtijeva manje vašeg vremena i energije. Kako će se to-do lista smanjivati, vi ćete biti motiviraniji. A ako ne znate kud prije – prošećite i razbistrite misli.

Poslužite se pravilom „20 minuta“: umjesto otvorenih 15 tabova i skakanja od jednog do drugog, posvetite se jednom zadatku u potpunosti na 20 minuta prije prebacivanja na sljedeći.

Smanjite distrakcije: ako vam je mobitel uvijek nadohvat ruke, a ekran svako malo osvijetli neka notifikacija, stavite ga u zrakoplovni način ili barem ugasite obavijesti za one aplikacije koje nisu hitne za vaš posao.

Meditacija i slične mindfulness prakse mogu pomoći u fokusiranju, a kako biste uspješnije obavili sve što ste naumili, mogu vam pomoći i pisanje dnevnika, šetnje i slične metode za vraćanje koncentracije.

Pročitaj više

Svi smo čuli za FOMO – strah da ćete nešto propustiti pa non-stop morate biti vani i zujati po svuda, no što je to FOBO – fear of better options?

reality check

Treba vam godišnji poslije godišnjeg? Svi smo imali taj moment, no znamo i kako se osloboditi stresa, ali i minusa koji nas je dočekao s povratkom u svakodnevicu

Bruto ili neto?

Na poslu provodimo barem 40 sati tjedno, a mnogima zaokuplja misli i u slobodno vrijeme. Pa prije negoli se upustite u avanturu zvanu novo radno mjesto, provjerite što bi vas tamo moglo dočekati

Crossover pjevačica i vocal coach

Irma Dragičević, crossover pjevačica, prepoznatljivo lice regionalnih mjuzikala i opereta te vocal coach s akademskom naobrazbom – otkriva nam kako bez straha pustiti svoj glas te kako nam pjevanje i ‘treniranje’ glasa glazbom mogu pomoći u boljem javnom nastupu, donijeti nam više samopouzdanja, a gotovo sigurno – pomoći nam da pronađemo talente koji nismo niti znali da imamo. (P. S. Da, većina nas može pjevati, i to jako dobro!)

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.