Negdje sam pročitala da je američka glumica Susan Sarandon izjavila kako “ništa nije tako seksi kao životna radost”. Razmišljam o tome i nekako sve više mi djeluje kao jedna vjerodostojna istina. Jer sa životnom radošću se povezuju mnoge pozitivne karakteristike poput samopouzdanja, optimizma, veselja i da, pogađate, sreće. Veselog čovjeka će kroz dan pratiti dobro raspoloženje i takav će pronaći ljepotu u sitnicama. Za sretan život potreban je odgovarajuć stav: pozitivno razmišljanje, dobri odnosi s obitelji i prijateljima te unutarnje zadovoljstvo sa samim sobom.
Ali dogodi li vam se ikad da se ne osjećate dobro i sretno pa imate osjećaj da ste na neki način pogriješili? Jeste li preopterećeni divnim životima poznatih i manje poznatih osoba čijom nas nestvarnom stvarnošću mediji ili oni sami zatrpavaju svaki dan? Što kad vam se stvori nemir zbog kojeg gubite tlo pod nogama? Je li sreća precijenjena? Možda vam mogu pokušati ponuditi odgovor ili barem riječ o kojoj vrijedi pomno razmisliti: wellbeing.
Povremeno i sama imam sate i dane kada se ne osjećam sretno. Nedavno sam u više navrata osjetila mnogo emocija od kojih ni jedna nije bila sretna. Sjećam se da sam se toliko zapetljala u kaos negativnih emocija da sam možda po prvi put u životu sve svjesno ostavila i otišla saditi cvijeće na nekoliko sati. Instantno sam se počela osjećati bolje. Inače moj recept za osjećati se bolje su šetnje u šumi ili uz more. Kao da sve ono što me muči predajem stablima i valovima, a oni to poslušno odnesu daleko od mene. Meditacija također čini čuda. Ne uvijek, ali ako imate sreće ustabilit će vas i vratiti na tvorničke postavke dobrog raspoloženja i fokusa. Najveće blagostanje je kada svjesno živim život kakav želim ili barem znam da svjesno idem u tom smjeru.
Jesmo li previše ovisni o sreći?
Iako postoje mnoge definicije sreće o sreći bi više trebalo razmišljati kao o privremenom stanju koje je ugodno u ovom trenutku i izaziva pozitivne i energične emocije. Sreća je prolazna, najčešće je ovisna o okolnostima i uvjetima. Raspoloženja dolaze i odlaze. Emocije dođu i odu. Nije realno očekivati da se stalno osjećamo sretno. Ipak, iz društva mogu postojati suptilne i manje suptilne poruke da je sreća zlatni standard i da, kad se ne osjećamo sretno nekako nismo uspjeli, a možda čak i da s nama nešto nije u redu. Oni raskošni društveni životi koje sam vam ranije spomenula – sve to je jedna od opasnosti mita o sreći.
Fokus na blagostanje
Ako vam je dosta traganja za srećom i silnih nastojanja održavati se sretnima 24/7 možda vam pomognu ove četiri činjenice koje je zaključila psihologinja Beth Kurland koja smatra wellbeing boljom zamjenom za sretan život. Pa evo što je primijetila u razmišljanjima i opažanjima o razlici između sreće i blagostanja.
Dobrobit ne ovisi o raspoloženju. Ponekad možemo biti tužni ili čak osjećati tugu, ali svejedno uz to može postojati osjećaj blagostanja. To se može dogoditi kada postoji osjećaj duboke povezanosti i podrške drugih ili osjećaj povezanosti sa samim sobom. Kada se možemo suočiti s vlastitom boli i patnjom sa suosjećanjem prema sebi, ljubaznošću i dopuštenjem da se osjećamo onako kako se osjećamo i kada se unatoč stanju brinemo o sebi na male, ali smislene načine, dobrobit može biti prisutna uz sve emocije koje trenutno osjećamo.
Dobrobit ne ovisi o okolnostima. Kurland kaže da je sretna kada provodi vrijeme s prijateljima i obitelji. Doživljava blagostanje jer ima duboke, značajne odnose i veze u svom životu. Čak i kada nije sa svojim prijateljima ili obitelji, može se osloniti na taj osjećaj povezanosti, ljubavi i podrške kao dio unutarnjeg iskustva blagostanja.
Dobrobit ne ovisi o djelovanju. Sreća je kada radite aktivnosti u kojima uživate. Osjećate se dobro kada ste povezani sa stvarima koje su vam najvažnije. Kako biste razumjeli razliku između sreće i blagostanja uzmimo na primjer da osjećaj sreće možete doživjeti kada gledate omiljenu seriju no to vam ne donosi osjećaj blagostanja jer je taj užitak privremen. Kada živite svoj život u skladu s onim što vam je važno – stvaranjem, povezivanjem, podučavanjem, inspiriranjem, pomaganjem – prisutan je osjećaj blagostanja. Čak i kada ne radite aktivno te stvari, kada ste povezni s tom energijom, svrhom i smislom, to vas hrani.
Dobrobit nije instant rješenje. To je duboki bunar. Kurland objašnjava da je sretna jedući ukusan desert koji njezina kći ispeče, ali osjeća se dobro kada se hrani hranom koja joj pomaže da doživi dugoročno zdravlje. Sretna je kad joj lajkaju objavu i kad joj se prodaja knjige poveća, ali ta sreća nije dugotrajna. Dublje blagostanje za psihologinju Kurland dolazi iz procesa doprinosa ili dijeljenja nečeg autentičnog i iznošenja toga u svijet jer vjeruje da je to važno, bez obzira na ishod.
I što ćemo sad?
Pitanjem ćemo odgovoriti nizom pitanja vrijednima razmišljanja, a koja vam mogu pomoći otkriti kako njegovati dobrobit u svom životu. Kako bi bilo dati si dopuštenje da se osjećate onako kako se osjećate? Bilo ugodno, neugodno ili neutralno, i pozdraviti sve što se tamo nalazi s ljubaznom pozornošću? Možete li zamisliti roditelja punog ljubavi kako drži dijete koje je uplašeno, ljuto ili uzrujano i kako se, u njihovoj prisutnosti, dijete umiruje? Nije lako to učiniti za sebe, ali to je praksa kojoj se vrijedi vratiti.
Napravite popis nekih stvari koje vam donose osjećaj sreće. Sada zapišite trenutke kada ste osjetili duboki osjećaj blagostanja. Primijetite što je slično i različito na svakom od ovih popisa. Gledajući ovo, imate li osjećaj za nešto što bi vam moglo pomoći u njegovanju blagostanja?
Ako o blagostanju razmišljate kao o dubokom bunaru iz kojeg se možete hraniti, koje su stvari koje vas najviše obogaćuju u životu? Jesu li te stvari bile iste tijekom godina ili su se promijenile?
Postoji li mjesto, možda u prirodi, u kojem doživljavate blagostanje? Ili možda postoji “mjesto” u vašem umu, u vašoj mašti, koje vam omogućuje da to doživite. Kakav je osjećaj dobrobiti u vašem umu i tijelu kada ste tamo? Kako je ovo slično ili različito od vremena kada se osjećate sretno? Kako vaš um i mašta mogu biti portal kroz koji možete doživjeti blagostanje? Koja vam stanja uma (npr. smirenost, perspektiva, svjesna svjesnost) pomažu u njegovanju blagostanja? Koja tjelesna stanja (npr. smirenost, mir, opuštenost, opuštenost, određene vrste pokreta) vam pomažu u njegovanju dobrobiti?
Zapamtite tri stvari: Normalno je ne osjećati se uvijek sretno. Zadovoljstvo je bitnije i dublje od sreće koja je obično prolaznija. Dobrobit ne ovisi o okolnostima izvan nas.
Naslovna fotografija: Unsplash+
