Kada netko spomene pisanje dnevnika, pomislimo na tinejdžerke u TV serijama ili filmovima, ili možda na vlastite pubertetske dane kad smo htjeli zabilježiti sve što nam se dogodilo u tako promjenjivom razdoblju života. No sve više osoba vraća se ovoj zanemarenoj praksi u odrasloj dobi – i za to imaju vrlo dobre razloge.
Što je uopće pisanje dnevnika
Za sve one koji nemaju iskustva s pisanjem dnevnika, radi se o bilježnici (ili rokovniku s bravom, za one koji imaju previše znatiželjne mlađe sestre i braću) u koju se zapisuju događaji, misli, osjećaji, strahovi.
U posljednje vrijeme pisanje dnevnika ponovno je postalo popularno, prije svega zahvaljujući self-care pokretu, koji ističe brojne benefite koje ono može imati za zdravlje pojedinca. „Istresanje“ misli koje nas okupiraju, a ponekad i blokiraju, na papir, pozitivno utječe na raspoloženje, pamćenje, san, pa čak i imunitet, stoga se često ističe kao dobar način za hvatanje u koštac s izazovima modernog života.
Zašto biste i vi trebali početi
Zapisivanje je prije svega organizacijski sistem. Bilježenje popisa za trgovinu ili podsjetnika pomaže da zapamtimo što trebamo napraviti, a vođenje dnevnika funkcionira na sličnom principu. Bilježenje misli i osjećaja pomaže organizirati i ustrojiti vlastite misli, bilo da se radi o stresnom danu na poslu ili dubokoj traumi. Nije terapija, ali može imati terapeutsko djelovanje.
Pisanje dnevnika nije rezervirano samo za osobe koje se suočavaju s traumom, depresijom ili negativnim osjećajima. Ono može biti korisno i za oslobađanje od kreativne blokade, te kao podsjetnik za sve one stvari na kojima smo zahvalni.
Vođenje dnevnika ima i različite zdravstvene benefite, a neki od najvažnijih su:
Smiruje tjeskobna stanja
Vođenjem dnevnika možemo otkriti skrivene strahove i okidače tjeskobe, a neke studije su pokazale da pozitivni afekt kroz pisanje dnevnika smanjuje tjeskobu te poboljšava opće raspoloženje, prenosi Insider.
Smanjuje stres
Pisanje dnevnika navodi nas da organiziramo svoje misli i posljedično ih objektivno sagledamo. Kada napišemo što nas uzrujava, bolje ćemo razumjeti uzroke stresa i tada ćemo se moći i bolje nositi s njima.
A smanjeni stres dovodi do općenito boljeg stanja: boljeg sna, raspoloženja i koncentracije.
Poboljšava pamćenje
Kada se oslobodimo stresa na papiru, oslobađamo um i ostavljamo više vremena i energije za druge važne mentalne procese. Fokusirani, bolje pamtimo. Mala studija pokazala je da su studenti koji su vodili dnevnik o osjećajima i iskustvu studiranja poboljšali kratkoročno pamćenje te postizali bolje rezultate na ispitima.
Čini nas optimističnijima
Dnevnik koji se orijentira na pozitivne strane i trenutke života pomaže nam da promijenimo perspektivu i fokusiramo se na ono pozitivno – a time postajemo optimističniji.
Jača imunitet
Pisanje dnevnika može biti opuštajuća praksa koja, smanjujući stres koji osjećamo, smanjuje i razine hormona kortizola i adrenalina, čime posljedično pozitivno djeluje na naš imunitet.
Kako i odakle krenuti
Baby steps: za početak nađite bilježnicu, neku koja vas veseli i koju ćete rado iznova uzimati u ruke. A zatim naprosto krenite pisati, što god vam je na umu, što god vas preokupira. Tužni ste? Ne znate gdje biste od silnog posla? Osjećate se kao da vas nitko ne razumije? Danas vam se dogodilo nešto jako lijepo i ne želite zaboraviti taj osjećaj? Nema krive teme, načina ni stila, sa svakom novom rečenicom šuma misli postaje preglednija…
Postoji više načina pristupanja pisanju dnevnika, a koji bi vama najviše odgovarao ovisi o tome što njime želite postići. I naravno, jedan ne isključuje drugi, pa možete kombinirati različite tehnike, s obzirom na to što vam je u određenom trenutku potrebno.
Tradicionalni dnevnik podrazumijeva da zapisujete što vam se tog dana dogodilo, kako se osjećate, iskreno i bez zadrške.
S druge strane, u dnevnik zahvalnosti bilježite ono na čemu ste zahvalni: zdravlje, lijepo vrijeme, kava s prijateljicom koja vas je ispunila pozitivnom energijom… mali podsjetnici koji imaju moć da nas smire, pojačaju osjećaj zadovoljstva onime što imamo i koji će biti tu u teški trenucima, da ne zaboravimo da su i oni samo prolazni.
Ekspresivno pisanje je metoda koja se preporučuje osobama koje su pretrpjele neku traumu jer može pružiti određenu katarzu. Osmislio ju je profesor psihologije James W. Pennebaker nakon provedene studije u kojoj su sudionici bili podijeljeni u dvije grupe. Oni u prvoj pisali su o životnim traumama, a drugi o svakodnevnim temama, po 15 minuta tijekom 4 uzastopna dana. U narednih 6 mjeseci, oni iz prve skupine su rjeđe posjećivali liječnika i koristili manje lijekova od ispitanika iz druge.
„Jutarnje stranice“ metoda su koju zagovara Julia Cameron, autorica knjige „Umjetnikov put“, kao način za oslobađanje kreativnog potencijala u svakome. Svakog jutra ispiše 3-5 stranica odmah nakon buđenja, jer smatra da su takav tajming (ali i dosljednost) ključni. „Jungovski terapeuti tvrde da imamo oko 45 minuta nakon buđenja prije negoli se podigne obrambena uloga ega. Pišući odmah po buđenju koristimo autentičnost koja nam je dostupna u tom trenutku“, kaže Cameron.
No čak i ako niste jutarnji tip ili ne smatrate da vam je potrebno kreativno oslobađanje u toj maniri, nema razloga da ne isprobate stil pisanja dnevnika koje vama najbolje odgovara. Ponekad je baš ono što nam treba – povratak samima sebi.
Naslovna fotografija: Pexels / John Diez, animacija: Canva
