vještice i čarobnice

AGEISM U BAJKAMA: Jesmo li od djetinjstva naučeni bojati se starosti

Tamara Radan
05.08.2023.

Vještice, čarobnice, maćehe, babe Roge ili Jage… kada malo zagrebemo po bajkama koje su nam pričali u djetinjstvu, najstrašnija zlikovka bilo je samo – starenje!

Mala sirena, Snjeguljica, Trnoružica, Matovilka, Ivica i Marica – ono što je zajedničko ovim bajkama jest glavni zlikovac ili bolje rečeno zlikovka: stara žena. Vještica/hobotnica koja živi u mračnom podmorju, zla maćeha koja se transformira u staricu, vještica koja želi lukavstvom uloviti svoje žrtve i pojesti ih… odmalena nas razne priče straše zapravo jednim: starošću.

Stare vještice

Dok smo mali, bojimo se prijetnje koja dolazi izvana, nepoznatih osoba i fizičkih karakteristika koje bi nam eventualno mogle ukazati da imamo stvarnog razloga za strah. A kasnije tu internaliziranu fobiju od starosti krenemo prepoznavati u sebi, i tada počinje borba, ponešto drugačija od one u bajkama.

Vještice u tim, često ekraniziranim, bajkama imaju specifična potraživanja od junaka i junakinja: žele njihovu mladost, na kojoj im zavide. Njihov talent prekrasnog pjevanja, dugu kosu, sjajnu put i crnu kosu (za razliku od sijede?)… pripremajući nas odmalena na tobožnju zavist starijih i na to u što ćemo se pretvoriti kada jednog dana i sami dođemo u te neodređene godine.

Foto: Pexels / Sasha Kim

Posebno zastrašujuća je i slavenska Baba Jaga kojom se stoljećima plaši djecu. Ova starica/vještica dugog nosa i velikih grudi živi u kolibi na kokošjim nogama, s ogradom od ljudskih kostiju i lubanja. Može biti pomoćnica ili neprijateljica; netko tko otima djecu i prijeti da će ih pojesti ili osoba koja pomaže u pothvatima junaka, a naklonjenija im je ako su ljubazni i čista srca.

Redefiniranje starosti

S vremenom uđemo u godine kada više ne zavirujemo ispod kreveta kako bismo provjerili ima li tamo nekih čudovišta, ali što je sa slikom u ogledalu od koje toliko strahujemo? Nužno je promijeniti sami pogled na prirodni proces starenja. Cijele mitologije nemoguće je ponovno ispisati, ali možemo na njih baciti novo svjetlo.

Genijalan primjer je i knjiga Dubravke Ugrešić „Baba Jaga je snijela jaje“ koji tradicionalni mit čita na posve novi način. U tom romanu autorica obrađuje temu starosti, kroz tri priče. U prvoj putuje u Varnu, rodno mjesto svoje majke, gdje upoznaje znanstvenicu Abu Bagaj, kroz čije bilješke u trećem dijelu pojašnjava povezanost mita i suvremene priče. Glavna priča je o trima prijateljicama u zlatnim godinama, Bebi, Kukli i Pupi, koje provode odmor na izvoru zdravlja i mladosti, u toplicama. Predrasude o starosti, njezinoj fizičkoj pojavnosti, ali i tuđoj percepciji, spisateljica opisuje s pronicljivošću, empatijom i humorom koja je pravi užitak za čitatelja.

Danas su sve češći pokušaji da se ponovno „ispišu“ i na novi način pročitaju tradicionalna djela poput bajki, u duhu suvremenosti i često u skladu s „woke“ nastojanjima, neki manje, a neki malo više uspješni, i da se tako obračunaju s greškama i zabludama minulih vremena.

Ageism

No problem, barem kada je ageism u pitanju, nije samo u nekim davno ispričanim i napisanim knjigama ili filmovima, već i u novim scenarijima koji proizlaze iz starih strahova o starenju.

Pojam „ageism“ pojavio se još šezdesetih, a odnosi se na sustavnu diskriminaciju, stereotipe i predrasude koje se temelje na dobi. Premda se mogu odnositi na sve generacije i predrasude koje ljudi imaju o mladima, najčešće su usmjereni spram starijih osoba. On može izgledati kao diskriminacija pri zapošljavanju kada se usprkos jednakim kvalifikacijama favoriziraju mlađe osobe, ali i puno suptilnije, kao konstatacija da netko izgleda baš dobro za svoje godine ili iznenađenje da netko i dalje ima seksualni život/trči/planinari nakon 60…

Foto: Pexels / Lokman Sevim

Te predrasude mogu biti osobito okrutne spram žena čija se karijera odvija pred kamerama. Pa su tako Meryl Street Streep koja je u svojoj četrdesetoj godini bila smatrana najboljom glumicom bile iste te godine ponuđene čak tri uloge vještice (!). „Nisu mi ponudili ulogu avanturističke žene, nečijeg ljubavnog interesa, heroine ili demona, nego vještice, jer sam bila „stara“ s 40“, zaključila je Streep.

Situacija se naizgled mijenja, ali sporo i sporadično: izvještaj Geena Davis instituta o rodu u medijima zaključio je su likovi stariji od 50 bili zastupljeni u manje od četvrtine najpopularnijih filmova i serija između 2010. i 2020., a i tada su većina tih likova 50+ bili muškarci. Ili kako je to sažeo Stephen Whitty: „Hollywood jasno poručuje: Žene ostare. Muškarci samo budu stariji.“

Takvu je klimu odlično opisala Amy Schumer u svom uvijek aktualnom skeču „Last Fuckable Day“, u kojem Julia Louis Dreyfuss s Tinom Fey i Patriciom Arquette slavi svoje zadnje dane u Hollywoodu kao nečiji potencijalni ljubavni interes prije nego mora prijeći na (aseksualne) uloge majki.

S tim na umu, pravo su osvježenje filmovi Nancy Meyers ili serije kao „Grace i Frankie“ i „And Just Like That“ koje pokazuju da i nakon određene nametnute dobne granice možemo živjeti ispunjene, komplicirane, zanimljive živote. I pozivaju da se oslobodimo vlastitih strahova o starenju kao nečem odbojnom, nečem što možemo i trebamo pokušavati izbjeći pod svaku cijenu.

Naslovni vizual: Unsplash+; animacija Canva

Pročitaj više

Budite realni!

Priznajte jednom za uvijek da vi to ne možete i slobodno zaboravite na priručnike za samopomoć! Naravno, knjiga američkog neuropsihologa Paula Pearsalla ‘The Last Self-Help Book You’ll Ever Need’ je izuzetak!

Ne morate guglati simptome

Groznica, klecanje koljena, aritmija srca, gubitak sluha, paranoja, a naposljetku i potpuni gubitak razuma. Pa vi sada recite da to nije bolest. Dobra vijest: lijeka ima. Još bolja: kao i onih koji baš vole bolovati od ljubavi…

Sologamija, što je to?

Pogledali smo neke SF filmove koji tematiziraju ljubav, a zavirili smo i u knjigu ‘Future of Love’ Matthiasa Horxa

Izlaz iz fatalne veze

Što je to u našoj ćudi da nas tjera da hakiramo partneru e-mail, da se smucamo oko njegove zgrade dok vani lije kao iz kabla i da otkantavamo frendice jer smo, eto, toliko zauzete ne bismo li slučajno naletjele u gradu na predmet svoje žudnje? Da, čini se da odgovor leži baš u onom dijelu mozga koji je odgovaran i za sve vrste destruktivnih ovisnosti. Želite li se skinuti?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.