beach please

DAJTE NAM JOŠ KOJI PRODUŽENI VIKEND: Boravak na moru nužan je za mentalno zdravlje

Kristina Stakor
20.08.2023.

I vama očajnički treba „vitamin Sea“? Ništa čudno, jer sve je bolje na moru – pa tako i naše mentalno zdravlje, pokazuju studije!

Lijek za sve je slana voda: suze, znoj i more, rekla je svojevremeno Karen Blixen, a mnogi se filozofi i pjesnici u tome slažu – more liječi. No postoje i znanstveni dokazi da more vida rane, posebice one duševne. Nedavna studija provedena na 26,000 Britanaca pokazala je da je manja vjerojatnost da će ljudi koji žive na kilometar od mora patiti od depresije i tjeskobe od onih koji žive dalje.

Surf terapija

Stručnjaci ističu i benefite aktivnosti kao što su jedrenje, surfanje i plivanje. Uranjanjem u vodu uranjamo u kognitivno stanje kojim se povezujemo sa silama prirode – kretanjem vode, vjetrom.

To pokazuje i tzv. terapija surfanjem, koja pomaže u liječenju mentalnih problema kao što je primjerice PTSP, depresija, tjeskoba ili ovisnosti. To je holistički pristup koji promovira mentalni i duhovni boljitak, pomaže opuštanju i fokusiranju.

Big blue

No nisu samo vodeni sportovi ti koji liječe dušu. Sam boravak na moru, neovisno o godišnjem dobu, pomaže oporavku uma i tijela. Plavetnilo vode ima efekt psihološke obnove, popravlja raspoloženje, uklanja stres – čak više negoli u tome pomaže boravak u zelenilu.

Promatranje velikog plavetnila pomaže nam da stvari stavimo u perspektivu, osvještavanjem cikličkih promjena u okolišu poput plime i oseke, a da kažemo to poetski, valovi pomalo „ispiru“ naše probleme.

Manje zagađenje zraka, boravak na suncu i upijanje vitamina D te fizička aktivnost poput najjednostavnije šetnje uz more pozitivno utječu na cijeli organizam, a usto nam omogućuju da se povežemo s prirodom.

Stručnjaci kažu da je samo 20 minuta dnevno šetnje uz plažu dovoljno da nam popravi raspoloženje. Mi kažemo  – koliko bi se tek bolje osjećali nakon trodnevnog boravka uz more… Dajte nam još koji produženi vikend!

Naslovni vizual: Pexels / Inchs

Pročitaj više

Pravo na ranjivost

Ljubav kao muška sigurnosna mreža (i ostale istine koje ne želite čuti)

Riješite HSP test

Jesmo li kao društvo ušli u eru hiperosjetljivosti, kako se nositi s njom i zašto bismo konačno trebali prestati osjetljive ljude zvati mekušcima

Anatomija ljubavi

Helen Fisher, stručnjakinja za ljubav i antropologinja, godinama se pitala isto – kako se i zašto zaljubljujemo baš u određenu osobu, a na 6,9999 milijardi smo otporni i ne bi s njima ništa započeli niti na pustom otoku. Evo i odgovora…

Nećemo vam više lagati, jer najnovija istraživanja sve više dokazuju onu tezu da ljubavni algoritmi koji nam obećaju da će nam dok kažemo ‘seks’ pronaći ‘dovoljno savršenog partnera’ uglavnom ne funkcioniraju, jer ni ljudi ni sami ne znaju što žele. Pa kako će nam netko pomoći da nađemo partnera kada postoji tako velika nepodudarnost između onoga što ljudi misle da žele i onoga što im zapravo odgovara u stvarnom životu. I ne manje bitno, znači li to sada da bismo se ovog trena trebali maknuti s ekrana, jer potraga za online partnerom nam oduzima previše vremena, a šanse da će ona i uspjeti u stvarnosti su ionako daleko premalene?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.