Granica između privatnog i poslovnog

CROSSOVER STRES: Možete li probleme s kolegama ostaviti na poslu?

Nika Kovačić
26.01.2024.

Jeste li se ikada pitali želi li vaš partner doista biti i vaš besplatni psiholog i kadrovik koji po cijele dane i noći mora slušati sve o vašim problemima na poslu

Kada smo prije nekoliko mjeseci radili tematsko izdanje MOOD portala posvećeno identitetima te sastavili upitnik s pitanjima o kojima bi valjalo razmisliti – jedno od njih je izazvalo dosta rasprave, a glasilo je ovako – Što mislite koliko psihoterapeuta u gradu zna za vas? Čitaj – klijenti vas učestalo spominju jer im zadajete probleme i brige. No kako stvari stoje, izgleda da je ovo pitanje neka vrsta evergreena jer može se protegnuti na gotovo sve segmente posla. Dakle, što mislite – koliko partnera vaših kolega zna za vas jer vas kolege neprestano spominju kod kuće, bilo da prepričavaju neke probleme ili smiješne anegdote.

Crossover stres

E sad, tko nikada nije prenosio neke situacije s posla za vrijeme obiteljskih ručkova, izleta nedjeljom ili odbio seks jer mu je netko na poslu ukrao zadnji atom snage, neka digne ruku! Hm, sudeći prema broju dignutih ruku ovaj fenomen je doista uzeo maha te zacijelo zaslužuje i svoje ime. I tako je rođen naziv crossover stres koji je naprosto nabujao u doba kada se granice između posla i privatnog života sve više gube. A to znači da opet i psihijatri imaju dosta posla jer stres iz radnog okružja doslovce prenosite i u privatne veze.

Stres je zarazan

No što kada stres postane problem za vaš odnos? Jer to što se vi možda ispušete i olakšate si muke istresajući se na vašeg ni krivog ni dužnog partnera možda neće kod njega imati isti oslobađajući efekt kao što ima kod vas. Štoviše! Oni senzibilniji mogu početi osjećati neke slične sindrome stresa baš kao vi, jer stres je itekako zarazan. Dobra vijest je ta da ima lijeka! Pa ako išta možemo naučiti od Hugha Granta. koji u filmu “Sve o jednom dječaku” glumi sebičnog lika koji po cijele dane ništa ne radi jer živi od tatinih tantijema, je to da rascjepkamo dan u vremenske jedinice.

Foto: Unsplash

Što možemo naučiti od Hugha Granta

Dakle, kao što Hugh kaže – “Pola sata posvećujem frizuri, dvije jedinice gledanju kvizova, jednu tjelovježbi tako biste i vi mogli reći – “Deset minuta posvećujem problemima na poslu, a deset minuta slušam kukanje svog partnera”. A nakon toga se možete usredotočiti na pozitivne teme i rješenja. Naravno, ne bi bilo loše između te dvije cjeline ubaciti i koju polusatnu jedinicu opuštanja uz jogu ili izbacivanja stresa trčanjem. Ili zašto ne – udaranje o jastuk.

Naslovni vizual: Canva

Pročitaj više

Budite realni!

Priznajte jednom za uvijek da vi to ne možete i slobodno zaboravite na priručnike za samopomoć! Naravno, knjiga američkog neuropsihologa Paula Pearsalla ‘The Last Self-Help Book You’ll Ever Need’ je izuzetak!

Ne morate guglati simptome

Groznica, klecanje koljena, aritmija srca, gubitak sluha, paranoja, a naposljetku i potpuni gubitak razuma. Pa vi sada recite da to nije bolest. Dobra vijest: lijeka ima. Još bolja: kao i onih koji baš vole bolovati od ljubavi…

Sologamija, što je to?

Pogledali smo neke SF filmove koji tematiziraju ljubav, a zavirili smo i u knjigu ‘Future of Love’ Matthiasa Horxa

Izlaz iz fatalne veze

Što je to u našoj ćudi da nas tjera da hakiramo partneru e-mail, da se smucamo oko njegove zgrade dok vani lije kao iz kabla i da otkantavamo frendice jer smo, eto, toliko zauzete ne bismo li slučajno naletjele u gradu na predmet svoje žudnje? Da, čini se da odgovor leži baš u onom dijelu mozga koji je odgovaran i za sve vrste destruktivnih ovisnosti. Želite li se skinuti?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.