„Dobre stvari mi se uvijek neočekivano dogode. Tajna je u tome da to pretpostavim i vjerujem u to prije nego se pojavi konkretan dokaz. Budite u zabludi“, tvrdi TikTokerica Laura Galebe u svom videu koji ima popularni hashtag #LuckyGirlSyndrome.
Što je #LuckyGirlSyndrome?
Prije nekoliko mjeseci, hashtag Lucky Girl Syndrome preplavio je TikTok, s preko milijardu pregleda najrazličitijih videa. Usprkos nazivu, nije namijenjen samo djevojkama ili ženama i ne radi se ni o kakvom medicinskom stanju, ni sindromu – adekvatniji termin bio bi možda efekt ili fenomen – već o ideji da pozitivnim afirmacijama i uvjeravanjima samih sebe da imamo sreće i da nam se događaju dobre stvari, će nam se one doista i dogoditi.
I ako ste pomislili „hm, nisam li to negdje već čula..?“, da, jeste. Baš kao i knjiga „Tajna“ koja je ohrabrivala milijune diljem svijeta na pozitivno mišljenje i propagirala zakon privlačnosti prije 15-ak godina, te razni drugi oblici manifestiranja, „cure koje imaju sreće“ s TikToka promoviraju vjerovanje da pozitivnim mišljenjem prizivamo sreću u život.
Klasa optimist ili toksična pozitiva?
Suđeno po pregledima na društvenim mrežama, ali i brzinom i količinom objava kojima su razni mediji popratili ovaj fenomen čini se da ima enorman broj poklonika. No djeluje li doista?
Za ljude koji su izrazito negativni, osobito prema samima sebi, ova praksa može pridonijeti u pozitivnim promjenama. Ne samom promjenom sreće, već načinom na koji se nose s okolnostima u životu i promjenom perspektive, jer naš um počinje više pozornosti obraćati na dobre stvari koje nam se događaju u životu. „Istraživanja su pokazala da jača samopouzdanje, smanjuje stres i pomaže u motiviranju“, istaknula je dr. Susan Albers.
No nisu svi oduševljeni ovom zabludom-pretvorenom-u-stvarnost, te je percipiraju kao toksičnu pozitivnost.
„ Lucky girl syndrome ignorira činjenicu da život nije pošten, ignorira da su neki ljudi privilegiraniji od drugih. Ne uzima u obzir sistemske i strukturalne predrasude koje postoje u svijetu“, ističe Lisa Quinn. Umjesto takvog mindseta predlaže WOOP: Wish, Outcome, Obstacle and Plan, strategiju za ostvarivanje vlastitih želja i ciljeva koje zahtijeva ipak malo više angažmana od samouvjeravanja. Ono u obzir uzima i moguće prepreke i oprez da stvari možda ipak neće ići baš onako glatko kako bismo željele – ali nas na to i priprema, da se spremno suočimo s mogućim teškoćama.
Ono što stručnjaci također ističu jest i važnost negativnih emocija, koje su sastavni dio života, te koje također trebamo naučiti procesuirati te se s njima nositi.
Pa koji je na kraju zaključak?
Pozitivno mišljenje neće odmoći, dapače, no nije jedino što izdvaja uspješne i sretne ljude. Ali može negativno djelovati na percepciju, jer zanemaruje težak rad, žrtvovanja, obrazovanje – i privilegije.
Premda sama moć pozitivnog mišljenja i zakoni privlačnosti nisu ništa novo, može tako djelovati na društvenim mrežama, osobito na TikToku koji je pravo vrelo viralnih trendova, ponekad dajući starima novo, atraktivnije marketinško ime. A tada nekima može zaista krenuti u životu, i to ne samo zahvaljujući pozitivnom razmišljanju…
