Oluje, potresi, vulkanske erupcije, požari, poplave – ekstremni uvjeti postali su naša svakodnevica, a da ne spominjemo i zagađenje, mikroplastiku koja je postala sastavni dio naših jelovnika, ratove, pandemiju i opći osjećaj nesigurnosti. Prateći vijesti čini se da smo u srži zapleta nekog distopijskog romana, pa ne čudi da sve veći broj ljudi, a osobito mladih ima vrlo negativnu sliku budućnosti te razvija strahove vezane za klimatske promjene koje su stručnjaci nazvali eko-anksioznošću.
„Povišeno emocionalno, mentalno ili somatsko stanje tuge kao odgovor na opasne promjene u klimatskom sustavu“, glasi definicija ovog poremećaja čiji simptomi mogu biti napadaji panike, gubitak apetita, razdražljivost, slabost ili pospanost. Mnogi su pogođeni, no u najvećoj mjeri mladi te aktivisti i znanstvenici koji su više izloženi informacijama o klimatskim prijetnjama.
Ankete su pokazale da su žene u većem postotku izrazile zabrinutost zbog klimatskih promjena, a razlog tome može se pronaći i u činjenici da su među klimatskim migrantima 80% upravo žene.
Žene koje traže akciju
Zbog toga ne treba čuditi da su upravo žene i inicirale akcije koje pozivaju na implementiranje praksi koje bi trebale preokrenuti situaciju u kojoj se svijet nalazi i zaustaviti srljanje u propast od kojeg mnogi strahuju.
Najpoznatije lice borbe za akciju protiv klimatskih promjena je Greta Thunberg koja je kao tinejdžerka započela svoj štrajk za klimu i pozvala učenike da joj se u njemu priključe svaki petak.
A još jedno bojno polje na kojem se borba odvija je ono koje nam je već dobro poznato: žensko tijelo. Tako je u Kanadi 2019., tada tinejdžerka, Emma Lim lansirala inicijativu #No Future, No Children kojom poziva i druge da joj se priključe te zavjetuju da neće imati djece dok god vlada ne poduzme korake kako bi bili sigurni da ta bi ta djeca doista imala budućnost. Tu su i BirthStrikers, te Extinction Rebellion koji postavljaju pitanje je li ok danas imati djecu kad je budućnost u ovakvim ekstremnim uvjetima upitna.
No jesu li ove ekstremne metode i najuspješnije? Autorica koja se bavi klimatskom krizom Anya Kamenetz za The Cut smatra da ne, jer ističe da stvaraju jaz između aktivista i roditelja koji su zabrinuti za svoju djecu i buduće generacije, te tako odvraćaju od pravih krivaca za ubrzano zagrijavanje planeta.
Ono što osvještava je i nužna promjena u roditeljstvu i značenje pojma „dobar roditelj“ koji djecu ne priprema samo za to da budu financijski neovisni i uspješni, već da dobri roditelji trebaju pronaći vremena i za aktivizam i zajedničko djelovanje kako bi osigurali pravedan planet za sve.
Život s eko-anksioznošću
Upravo je zajedništvo i organizirana akcija jedan od načina za nošenje s eko-anksioznošću. Uključivanje u grupu (po principu misli globalno, djeluj lokalno) koja dijeli slične svjetonazore i nastoji uvesti promjene može pomoći u nošenju sa stresom koji izaziva briga o klimatskim promjenama na koje naizgled ne možemo imati previše utjecaja, barem ne kao pojedinci. No i individualni trud poput promjene navika – kako jedemo, kupujemo, putujemo, što nosimo – može imati efekta.
Treba imati na umu i da Climate Psychology Alliance ističe da psiholozima i psihoterapeutima cilj ne bi trebao biti riješiti se klimatske anksioznosti, već individualcima i grupama pomoći da se bolje nose s emocijama umjesto da ih ignoriraju ili se slome pod njima, te da, premda medicinski problem, ne bi nužno trebalo liječiti lijekovima, navodi psiholog Joseph Dodds.
Anksioznost može na neki način paralizirati, pa je važno i osvijestiti koji su njezini okidači. Da, nužno je biti informiran, ali trebamo li doista pratiti svake vijesti? Jesu li provjerene ili senzacionalističke? Isključite notifikacije i ograničite konzumaciju vijesti (jer, realno, uglavnom se prenose samo loše, ne i dobre vijesti). Obratite pozornost i na profile na društvenim mrežama i grupe: potiču li aktiviranje oko određenog problema, ili pridonose tome da zajednički paničarimo?
I umjesto da brinete oko budućnosti koja možda i ne bude tako crna, fokusirajte se na ono danas: što možete danas napraviti za sebe, za svoju djecu, za budućnost planeta?
Naslovni vizual: Pexels / Aamir Dukanwala
