Bojama se pripisuju različita značenja, metafore i osjećaji. I dok žutu vezujemo uz radost i energiju, ružičastu uz optimizam, a plavu uz smirenost, ali i tugu. Zašto je baš tuga plava?
Koristili su je likovni umjetnici kako bi izrazili melankoliju, depresiju, usamljenost, gubitak, a možda najpoznatiji primjeri za to su djela iz Picassove „plave faze“ te Van Goghova „Zvjezdana noć“. No povezanost plave i tuge još je starija.
„Feeling blue“
U engleskom jeziku „feeling blue“ (ili doslovce osjećati se plavo) znači osjećati tugu ili melankoliju, a brojni su znanstvenici pokušavali otkriti izvor te sintagme.
Neki su ga pronašli još u srednjem vijeku, u pjesmi Geoffreya Chaucera „Complaint of Mars“, gdje on piše o „plavim suzama i ranjenom srcu“, povezujući boju s ovim osjećajem. Drugi spominju i riječ „plavo“ koje opisuje loše, tužno raspoloženje oko 1400. godine.
Zašto baš plava? Različite su teorije, poput one koja navodi da su brodovi na kojima je umro kapetan ili neki od časnika u luku uplovljavali s plavim zastavama. Ali i ona koja spominje i utjecaj alkohola: ljudi su pričali o „plavim vragovima“, osjećajima tuge koje bi uzrokovale halucinacije prilikom otrežnjavanja. I sam pojam bluesa i naziv glazbenog žanra možda proizlazi upravo iz opisa tih halucinacija i osjećaja melankolije koja ih je pratila.
Što kada nas preplave osjećaji?
Čak i ako alkohol u novijim recepturama ne uzrokuje halucinacije, ne znači da ne postoje druge stvari zbog kojih se možemo osjećati „blue“, dapače. Velike tragedije ili gubici, utjecaj hormona, životne promjene ili samo neki summertime sadness… sve to može biti okidač za našu osobnu plavu fazu.
Ima izlaza iz takvog raspoloženja, ali moramo sami sebi dozvoliti da osjetimo cijeli spektar emocija i iz njih nešto naučimo, prije nego krenemo raditi na tome da sve opet postane ružičasto. A kako se izvući iz tih plavih dubina?
Pišite: To je najbolji način da otkrijemo što leži iza naših emocija i što nas doista muči. A jedna praksa koja se pokazala kao uspješna za opće bolje raspoloženje i mentalno zdravlje jest dnevnik zahvalnosti u koji bilježimo one pozitivne trenutke u našoj svakodnevici.
Isplačite se: Bježanje od emocija nije dugoročna formula za uspjeh i kad-tad će nas sustići. Pa zašto ne radije suočiti se s njima i omogućiti si katarzu kroz suze? Jedna je studija pokazala da je plakanje povezano s aktivacijom parasimpatičkog živčanog sustava koji potiče opuštanje. Jedna ste od onih osoba kojoj je teško izmamiti suzu? Pokušajte s tužnim filmom ili playlistom.
Pronađite nešto što vas veseli: Dobra komedija? Rješavanje križaljki? Pečenje kolača? Ne tvrdimo da liječi sve rane, ali dobar je podsjetnik da u životu ima stvari koje nas vesele i koje zaslužuju naše vrijeme.
Družite se: Sve navedeno može nam pomoći do neke mjere, no osjećat ćemo se manje usamljeno ako provedemo vrijeme s bliskim osobama. Mogu biti rame za plakanje, ali i ona pozitivna energija uz koje je sve lakše prebroditi.
Pustite dobru mjuzu: Kao što pjesma kaže, „Get rhythm when you get the blues“, pa pustite omiljene pjesme koje će vas oraspoložiti, pjevajte, plešite, uhvatite neki življi ritam.
Vježbajte: Fizička aktivnost dokazano pomaže u oslobađanju hormona sreće i sve se čini malo lakše kad razbistrimo um dok joggiramo, plešemo, vježbamo jogu…
Potražite pomoć: Kada „blues“ nije prolazno raspoloženje i djeluje kao da ništa drugo ne djeluje, već utječe i na san, međuljudske odnose i ostale aspekte života, porazgovarajte sa psihologom koji će vam pomoći u traženju uzroka i rješenja.
Naslovni vizual: Unsplash
