Za neke je slika idealne veze držanje za ruke u šetnji, za neke grandiozne geste kao iz filma, a drugi samo žele malo ekstra prostora za sebe i uživaju u slobodi…
Ono što nam je zajedničko jest da svi ljudi imaju potrebu za stvaranjem konekcija i bliskošću, a veza između skrbnika i djeteta u najranijoj dobi stvara temelj za sposobnost stvaranja zdravih veza u budućnosti. Zbog toga svatko od nas ima određeni stil privrženosti, a psiholozi razlikuju 4 tipa.
4 stila privrženosti
Psiholozi su definirali četiri različita stila privrženosti, ovisno o tome kako osoba stvara povezanost s partnerom, te kakva su joj očekivanja. A u kojem se od ova 4 stila vi prepoznajete?
Sigurni stil
Ove osobe tipično su odrastale s roditeljima ili skrbnicima koji su im pružali bezuvjetnu podršku za njihove osjećaje i prikladno reagirali na njihove potrebe, pa su razvile povjerenje prema drugim osobama. U bliskim odnosima se osjećaju sigurno te iskreno i otvoreno razgovaraju o svojim osjećajima, te imaju ravnopravni odnos s partnerom. Brinu o svojim potrebama, ali i potrebama svojih partnera.
Ne znači da im uvijek cvatu ruže – i kod njih može biti trzavica ili lošijih dana, no ključno je kako se s njima suočavaju. Zahvaljujući razvijenoj emocionalnoj inteligenciji, mogu o tome razgovarati i rješavati probleme.
Izbjegavajući stil
Kao da je svatko od nas u jednom trenu “nabasao” na ovakvu simpatiju… a ako niste, možda ste upravo vi taj. Posljednjih godina, osobito zahvaljujući društvenim mrežama i dejting aplikacijama, pojave poput ghostanja nisu neuobičajene. No to je samo jedan, ekstremniji primjer, izbjegavanja povezivanja i intimnosti. Studije u sjevernoj Americi i Europi pokazale su da oko četvrtina populacije ima izbjegavajući stil privrženosti.
Takve osobe u bliskim odnosima zadržavaju određenu razinu distance, prvenstveno kako bi se zaštitili od očekivanja i razočaranja. Obično su odrastali s roditeljima koji su od njih zahtijevali određeni način ponašanja ili postavljali neka očekivanja kako bi ostvarili njihovo odobrenje ili podršku.
Želje roditelja ili skrbnika bile su na prvom mjestu, pa su ove osobe razvijale strategije kojima se u odrasloj dobi distanciraju od bliskih osoba kako bi se mogle usmjeriti na svoje potrebe i kako ih ne bi preplavile potrebe druge osobe. Tuđu potrebu za bliskosti mogu doživljavati kao prijetnju svojoj autonomiji i mogu zamjerati svojim partnerima što od njih zahtijevaju više bliskosti. Ne pokazuju svoju ranjivost i ako partner prijeti prekidom, mogu se praviti da im nije stalo. Ove osobe najčešće imaju vrlo uzak krug ljudi koji smatraju bliskima.
Anksiozni stil
Osobe s anksioznim stilom privrženosti karakterizira sklonost romantiziranju ljubavi – jer stvarnost može biti izazovna. Tipično su odrastale s roditeljima koji im nisu pružali bezuvjetnu ljubav, već su im je pokazivali samo kada bi brinuli o potrebama roditelja, pa najčešće biraju partnere kojima mogu biti na usluzi ili koji njima mogu koristiti. Često ih se opisuje kao zahtjevne, opsesivne priljepke.
Bore se s niskim samopouzdanjem, nesigurnošću, zbog čega su skloni i pretjeranom analiziranju i naglim promjenama raspoloženja. Žive u strahu od napuštanja, a naučeni su da će ljubav dobiti samo ako konstantno pokazuju ljubav svom partneru. Jer su skloni romantizaciji, njihova je očekivanja teško zadovoljiti, zbog čega se osjećaju povrijeđeno i odbačeno.
Dezorganizirani stil privrženosti
Jedan od rjeđih tipova privrženosti jest tzv. dezorganizirani koji kombinira elemente anksioznog i izbjegavajućeg stila. Takve su osobe obično odrastale s roditeljima koji nisu bili dosljedni u svojim iskazima ljubavi ili nisu prikladno reagirali na njihove potrebe pa one mogu biti nepredvidive ili preplavljene emocijama.
Sklone su unutarnjim konfliktima između želje za intimnošću i njezinim izbjegavanjem, boje se napuštanja, ali se boje i osloniti na partnera, pa su njihove veze obilježene čestim usponima i padovima. Kad se osjećaju napušteno ili osjete odbijanje, drže se za partnere, pa mogu završiti i u zlostavljačkim odnosima.
No ne mogu se baš za sve kriviti roditelji. Iako su odnosi između roditelja /skrbnika i djeteta ključni, oblikuju nas i kasnije veze: prijateljstva i romantični odnosi. Ako nas je bivši partner varao, to može utjecati na osjećaje povjerenja i sigurnosti te na posljedični tip privrženosti.
Kako različiti tipovi funkcioniraju?
Svi ljudi su drugačiji, ali teže bliskosti. No mogu li je pronaći i biti sretni ako pokazuju različite stilove privrženosti? To bi mogao biti dodatni izazov.
Dvije osobe s anksioznim stilom privrženosti mogle bi funkcionirati no mogle bi postati pretjerano ovisne jedna o drugoj. Dvije osobe s izbjegavajućim također bi mogle biti dobar par – do prve trzavice. A tada bi mogle odbaciti odnos i prije nego su na njemu pokušale raditi. Anksiozni i izbjegavajući par bio bi poprilično disfunkcionalan jer priželjkuju drugačije razine intimnosti.
Osjećaji bliskosti i privrženosti stalno evoluiraju i grade se novim odnosima u životu, a s njihovim boljim razumijevanjem osjećamo se sigurnije i možemo stvoriti kvalitetnije odnose. Niste sigurni koji je vaš stil privrženosti? Možete istražiti u ovom testu – i bolje se upoznati te vidjeti na čemu biste mogli poraditi i biti zadovoljniji svojim ljubavnim odnosima.
Naslovna fotografija: Shutterstock
