5 minuta ili pola sata?

‘VIDI, TREMA GA JE POJELA’: Što reći osobi koja proživljava napad panike i kako ga razlikovati od napada anksioznosti?

Tamara Radan
29.10.2023.

Najgora stvar koju možete reći osobi koja doživljava pred vama izvantjelesno iskustvo je to da bi se trebala smiriti, a onda se krenuti iščuđavati zašto tako reagira kada je sve normalno. No lako je to reći, no što učiniti kada tijelo i psiha trenutno otkažu poslušnost i počinju ‘plesati’ po svome

“Ma što ti je? Pa to smo samo mi! Trema te je pojela! Opusti se. Ajme, kako se trese!” Vjerojatno ste čuli neku od gore navedenih rečenica, čak iako se možda niste prijavili na neki od natjecateljskih showova gdje ne samo da morate nastupiti pred nepoznatim žirijem nego i pred TV kamerama. No, svi koji su se ikada našli u toj situaciji znaju da niti jedna rečenica baš ne djeluje, jer vi ste doslovce u nekom drugom filmu gdje stara pravila više ne vrijede. Tijelo i psiha kao da su otkazali poslušnost i ne žele se smiriti već drhte, zaboravljaju riječi, pokrete, preznojavaju se i grče.

Strah koji se postepeno gradi

Uostalom, i najveći performeri pate od užasnog straha kada moraju izaći na scenu pa su tako i Selena Gomez, Camilla Cabello i Kate Perry priznale da su čak i usred nastupa znale imati napade panike i anksioznosti. No, što kada vam se napad prikrade u trenucima kada niste izloženi ogromnom stresu i novim iskustvima? Primjerice, usred noći ili za vrijeme nedjeljnog izleta kada stvari ne mogu biti bolje posložene. Kako znati da upravo proživljavate napad panike, jer simptomi se često znaju zamijeniti za neke druge bolesti.

Glavna razlika između napada panike i anksioznosti nije toliko u intenzitetu koliko u načinu kako vas napadaju, kažu psiholozi. Naime, napadi panike su iznenadni dok se napadi anksioznosti postupno grade na temelju neugodnih misli praćenih brigom, napetostima, nervozom, očekivanjima loših rezultata i obično su ukorijenjeni u trenutačnoj situaciji. Primjerice, očekivanjima da ćete se osramotiti pred TV kamerama i nešto gadno zeznuti.

Foto: Unsplash

Strah iz vedra neba

No napadi panike su puno perfidniji jer se na prvi pogled događaju bez nekog razloga, iako su često povezani s problemima koji vas muče, primjerice – tugom, neurokemijskim disbalansom, potisnutim emocijama. I nije rijetkost da neki ljudi mogu doživjeti napade panike bez prethodne povijesti anksioznosti ili dijagnoze poremećaja anksioznosti.

Iako su za razliku od napada anksioznosti, koji se često nazivaju “izbijanjima generaliziranog poremećaja anksioznosti”, napadi panike klinički prepoznati u Dijagnostičkom i statističkom priručniku, često ih je teško razlikovati. Iako, stručnjaci kažu da ako osjetite više od četiri simptoma s DSM-5 liste, može se reći da ste doživjeli napad panike. A simptomi su sljedeći – ubrzan rad srca; bol ili neka druga vrsta nelagodnosti u prsima; otežano disanje; znojenje; drhtanje; osjećaj gušenja; mučnina, ako ne i drugi želučani simptomi; vrtoglavica; zimice i vrućine; utrnulost – ili povremeno trnci – na dijelovima tijela; osjećaj disocijacije od trenutačne okoline, stvarnosti ili čak vlastitog tijela; opći osjećaj propasti te vrlo intenzivan strah od gubitka kontrole.

Foto: Unsplash

Od 5 minuta do pola sata

S druge strane, postoji i razlika u trajanju napada anksioznosti i napada panike. Naime, napadi panike se smatraju kraćima – obično traju samo nekoliko minuta, iako ponekad mogu biti dulji ili kraći. Trajanje napada anksioznosti, međutim, može biti do 30 minuta. Iako, subjektivno gledano, bilo koji od tih napada može se činiti kao da je trajao cijelu vječnost,

A ovo su rečenice koje biste trebali reći ljudima koji pred vama proživljavaju napade panike ili anksioznosti, umjesto da se čudom čudite što im je…

Možeš proći kroz ovo.

Ponosan sam na tebe. Dobar posao.

Reci mi što sada trebaš.

Koncentriraj se na disanje.

Brinuli bismo se za tebe da nemaš napad anksioznosti. Svima se događa.

Ostani u sadašnjem trenutku.

Hoće li ti nedostajati napad panike kada ode za pet minuta?

Trebaš li možda pauzu?

Prvi put je najteže, kasnije će biti lakše.

Znamo kako je, i mi smo bili na tvom mjestu.

Naslovna fotografija: Unsplash+

Pročitaj više

Budite realni!

Priznajte jednom za uvijek da vi to ne možete i slobodno zaboravite na priručnike za samopomoć! Naravno, knjiga američkog neuropsihologa Paula Pearsalla ‘The Last Self-Help Book You’ll Ever Need’ je izuzetak!

Ne morate guglati simptome

Groznica, klecanje koljena, aritmija srca, gubitak sluha, paranoja, a naposljetku i potpuni gubitak razuma. Pa vi sada recite da to nije bolest. Dobra vijest: lijeka ima. Još bolja: kao i onih koji baš vole bolovati od ljubavi…

Sologamija, što je to?

Pogledali smo neke SF filmove koji tematiziraju ljubav, a zavirili smo i u knjigu ‘Future of Love’ Matthiasa Horxa

Izlaz iz fatalne veze

Što je to u našoj ćudi da nas tjera da hakiramo partneru e-mail, da se smucamo oko njegove zgrade dok vani lije kao iz kabla i da otkantavamo frendice jer smo, eto, toliko zauzete ne bismo li slučajno naletjele u gradu na predmet svoje žudnje? Da, čini se da odgovor leži baš u onom dijelu mozga koji je odgovaran i za sve vrste destruktivnih ovisnosti. Želite li se skinuti?

Online tjednik za pop kulturu i autorske priče

Stvari koje osjećamo. Teme koje pokreću.
Newsletter nedjeljom.